Najveći porast prosječnih plaća proteklih godina u Hrvatskoj bilježe one u zdravstvu i javnoj upravi, što je donijelo i promjene na ljestvicama najvećih plaća u županijama, u kojima su te su dvije djelatnosti preskočile i ranije rekordere iz IT-a, energetike i financija. U gotovo svim županijama to su postale djelatnosti s najvećim plaćama. Iz DZS-ovih podataka koje je obradio Hrvatski zavod za zapošljavanje, samo u pet županija na samom vrhu ljestvice plaće su u nekoj drugoj djelatnosti. Konkretno, u Gradu Zagrebu, a što je odraz činjenice da je glavni grad ujedno financijsko središte u državi, ‘najteže’ su plaće u financijskom sektoru, u Zagrebačkoj i Istarskoj županiji prednjače plaće u IT-u, u Međimurju se i dalje uvjerljivo drže one u djelatnosti rudarstva i vađenja, a zbog činjenice da PPD ima sjedište tvrtke u Vukovaru, najveće plaće u Vukovarsko-srijemskoj županiji su one u djelatnosti opskrbe energijom i plinom.
Snažno povećanje
Plaće u zdravstvu generalno su tijekom 2024. doživjele snažno povećanje, u odnosu na 2022. podebljane su za gotovo 41 posto, a trend rasta se nastavlja i u 2025. Takav iskorak zaslužan je i za to da su u 11 županija na prvom mjestu upravo plaće u toj djelatnosti. Ranijih godina one su u pravilu bile na trećem, pa i puno nižem mjestu, ovisno o županiji.
Na razini cijele Hrvatske u djelatnosti ‘zdravstvena zaštita i socijalna skrb’ u 2024. neto plaće iznosile 1731 eura (u devet mjeseci ove godine 1863 eura), a najveće su isplaćivane u Gradu Zagrebu (1882 eura) i Dubrovačko-neretvanskoj (1802 eura), te Primorsko-goranskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Kad je riječ o javnoj upravi, na razini 2022. prosječno su u Hrvatskoj neto plaće bile na razini od 1185 eura, a nakon što je u izbornoj 2024. Vlada ‘odriješila kesu’, podigle su se za gotovo 40 posto, na 1657 eura (rast je nastavljen i u ovoj godini, u devet mjeseci prosječno iznose 1789 eura). Najviše su u 2024. u javnoj upravi plaće bile u Gradu Zagrebu (1819 eura). Izdašnije iznose primaju još u javnoj upravi Zagrebačke županije (1756 eura), a iznad prosjeka u toj djelatnosti još su i Krapinsko-zagorska i Varaždinska županija.
U javnoj upravi, pak, najniže prosječne neto plaće dobivali su zaposlenici u (naj)manje razvijenim županijama, od Ličko-senjske, Virovitičko-podravske, Požeško-slavonske, Sisačko-moslavačke, Vukovarsko-srijemske, Bjelovarsko-bilogorske, Koprivničko-križevačke, te Osječko-baranjske i Šibensko-kninske županije, gdje su one redom osjetno ispod 1600 eura. No, kod plaća u zdravstvu, na začelju su Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka i Virovitičko-podravska, te, zanimljivo, Zagrebačka županija, gdje su one bile u rasponu od 1553 do 1594 eura.
IT nagrađuje
IT sektor već godinama se ubraja u one koji dobro nagrađuju svoje zaposlenike, a u prosjeku statistički podaci pokazuju da to najviše vrijedi za zaposlene na području Grada Zagreba, gdje su prosječne plaće IT-ovaca bile na 1830 eura neto. U već spomenute dvije županije u kojima su plaće u toj djelatnosti ujedno i najviše na njihovom području, Zagrebačkoj i Istarskoj, plaće su u 2024. u toj djelatnosti bile nešto manje (1756 i 1721 euro).
U najvećem dijelu županija u 2022. iznosi plaća u zdravstvu i javnoj upravi nisu bile na prva dva mjesta, prednjačile su one u djelatnostima IT, opskrbe energijom, rudarstva i vađenja, te financija. Većih promjena na začeljima listi neto plaća, pak, nije bilo. U većini županija to su plaće u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima, ali se znaju naći i plaće za poslove ugostiteljstva i smještaja, što je primjerice slučaj u Gradu Zagrebu.
