Jedan od najutjecajnijih mislilaca današnjice, analitičar rizika, matematičar i autor bestselera “Crni labud” (napisan 2007. najavio je financijsku krizu iz 2008., op. a.) Nassim Nicholas Taleb godišnje odabere svega nekoliko konferencija na kojima će nastupiti. Sav prihod pritom donira sveučilištu u Libanonu.
Ove je godine za svoj nastup odabrao BizTech konferenciju QED koju već 20 godina organizira hrvatsko-njemačka softverska tvrtka Croz, i to najbolje svjedoči kako o njezinoj snazi i značaju, ali i želji da zanimljivim sadržajem, raspravama i vrhunskim sudionici doprinese društvu. Jubilarna konferencija početkom tjedna je u Zadru okupila više od 250 sudionika iz Hrvatske, regije i Europe, a uz glavnu temu “Collective” raspravljalo se o umjetnoj inteligenciji, organizacijama budućnosti, liderstvu, inovacijama i ulozi tehnologije u društvu.
Vedrana Miholić, chief revenue officer u CROZ-u, među ključnim je figurama projekta, pa pamti i neke od najvažnijih tema proteklih izdanja QED-a: play, value, failure, creativity i trust. Ističe da konferencija već 20 godina evoluira, prateći promjene u tehnologiji i društvu, ali pritom zadržava isti fokus – ljude i ideje koje povezuju različite perspektive.
Antifragilnost: ojačati, ne samo preživjeti
Uvod u trodnevni “festival” dali su već u nedjelju u odličnom raspravom psiholog Boris Jokić i CEO Lexi Weba Boris Šurija, a onda je u ponedjeljak ujutro nastupio autor knjige koju je Sunday Times svojevremeno uvrstio među 12 najvažnijih objava nakon Drugog svjetskog rata…
Polazeći od jednostavnog primjera šalice kave, Taleb je objasnio razliku između krhkog, robusnog i antikrhkog. Krhko je ono što mrzi volatilnost i šokove, s vremenom će se slomiti. Robusno je ono što šokove preživljava nepromijenjeno. Antikrhko je ono što iz šokova izlazi jače. Ključna karakteristika krhkosti je nelinearnost – mali šokovi gotovo ne utječu, ali veliki uzrokuju nesrazmjernu štetu.
“Pad tržišta od 20 posto nije 20 puta gori od pada od 1 posto može biti tisuću puta gori. Kao što ni skok s 10 metara nije deset skokova s jednog metra”, rekao je Taleb koji kroz sjajne i vrlo ilustrativne metafore objašnjava razlike između kvalitetnih i nekvalitetnih poslovnih strategija…
“Ako se svaki mali šumski požar odmah ugasi, nakuplja se zapaljivi materijal koji na kraju kulminira katastrofom. Isti princip vrijedi za kompanije koje godinama održavaju neuspješne proizvode i procese i za ekonomije. Alan Greenspan htio je eliminirati poslovne cikluse. Rezultat je bila 2008.”.
Posebno je upozorio na paradoks stabilnosti ustvrdivši da najbolji prediktor bankrota kompanije nije volatilnost, nego njezin nedostatak.
“Socijalizam pokušava proizvesti stabilnu zaradu, vi to dobro pamtite. Ali tada tvrtka ne uči. Tijelo treba stres da bi ojačalo, imunološki sustav treba izazove, mišić treba opterećenje, srce treba varijabilnost ritma. Organizacije funkcioniraju po istom principu”.
Taleb je naveo posttraumatski rast kao fenomen deset puta češći od PTSD-a, ali manje poznat jer se na njemu teže zarađuje, kao dokaz da šokovi ne moraju biti destruktivni. Mnogi od njegovih prijatelja koji su prošli kroz libanonski rat postali su iznimno uspješni upravo zbog toga, ne usprkos tome.
“Radite mnogo malih pogrešaka i pokušajte izbjeći one velike”, bila je Talebova ključna poruka, a uslijedila su sad već neizostavno pitanja na temu umjetne inteligencije…
“AI nije nastao u vakuumu. On je refleksija sadržaja kojim smo ga godinama hranili: društvenih mreža, internetskih foruma, kolektivnih predrasuda i kolektivne mudrosti istovremeno. No kao alat za predviđanje i upravljanje rizikom, AI je fundamentalno nepouzdan”, kaže Taleb te kao ilustraciju navodi konkretan primjer kada je AI modelu postavio pitanje o tome koga je zastupao grčki diplomat Karatheodoris na Berlinskom kongresu. Kako je ime zvučalo grčki, umjetnoj inteligenciji odgovor se nametao sam: “Zastupao je Grčku”. U stvarnosti, bio je ministar vanjskih poslova Otomanskog carstva, punim imenom Alexander Karatheodori Pasha. “Sustav razumijete tek kada znate kako ga prevariti”, kaže Taleb dodajući da je AI po prirodi interpolacijski stroj – radi dobro unutar poznatog uzorka, ali ne može zamišljati ono što je izvan njega.
“Pitajte AI kojim se poslom baviti i odmah radite suprotno. Ako posao ima smisla, već ga je netko pokušao i propao”.
Nitko ne bi letio avionom kojim upravlja isključivo AI bez ljudskog nadzora, i to s razlogom. Postoji i skrivena dinamika jer AI uči s interneta, a potom sam popunjava internet vlastitim sadržajem pa uči od sebe. Sustav koji je u početku davao odgovor “80 posto vremena” postupno konvergira prema “uvijek” i gubi dodir s varijabilnošću stvarnog svijeta. Za one koji to razumiju, to je velika arbitražna prilika: “Ono što AI ne kaže, upravo je tamo odgovor”.
Europu jača zajednička prijetnja
Toliko Taleb. No, zanimljivo je bilo i na panelima, a onaj o europskom digitalnom suverenitetu povukao je i brojna pitanja, publika nije sve ni stigla ispucati. Martina Drvar, savjetnica u Europskoj središnjoj banci, Vedrana Pribičević, ekonomistica i predavačica na ZŠEM-u, te Martin Pluschke, direktor IT-ja u Nürnberger Versicherungu, otvorili su pitanja koja nadilaze tehničku sferu, od kraja Pax Americane, erozije srednje klase i političke polarizacije u SAD-u, kao i nestanka umjerenog centra koji će se izravno preliti na ostatak svijeta.
“Ambiguitet nije isto što i nesigurnost – ne znamo ni kakve su vjerojatnosti”, rekla je Drvar. “U takvom okruženju antikrhkost više nije poslovna strategija, nego pitanje opstanka”.
Konkretan primjer koji je ostavio najjači dojam: nakon ruske invazije na Ukrajinu, europske vlasti trebale su likvidirati Amsterdam Trade Bank. Vlasnici su pristali, nizozemska strana bila je spremna. No banka se nije mogla zatvoriti, američki cloud provider odbio je europskim vlastima dati pristup podacima o deponentima. “Bili smo uskraćeni za podatke koji su nam bili nužni za izvršavanje vlastitih regulatornih dužnosti”, rekla je Drvar. Podaci su na kraju vraćeni, ali pitanje je ostalo otvoreno – žele li europske institucije ovisiti o tome sviđaju li se njihove odluke trenutnom američkom predsjedniku?
Pluschke je to spustio na razinu svakodnevne prakse rekavši da su regulatori poput spasioca na plaži koji postavljaju znakove “zabranjeno kupanje” dok industrija kilometar dalje tone u oceanu. Problem nije u nedostatku svijesti, već što digitalni suverenitet za osiguravatelja srednje veličine u praksi znači vratiti se u 1980-e i staviti željezne servere u podrum, što si nitko ne može priuštiti. “Kada izvučete utičnicu, podaci su nestali. To je problem. Sve ostalo je infrastruktura”.
Kada je Pluschkeova kompanija pitala koliko bi trebalo da se prebace s jednog cloud sustava na drugi, u rujnu su dobili odgovor “dva tjedna”, a u siječnju “više od pola godine”.
“Backup je beskoristan ako nikad ne probate restore. To je samo jastuk za mirno spavanje, sve dok ne izbije požar”.
Pribičević je dodala sistemsku dimenziju u smislu da kratki politički mandati i kratki horizonti upravljačkih odbora strukturno onemogućuju dugoročne investicije u suverenitet. Digitalni suverenitet nije moguće graditi u izolaciji. Kao što je Airbus, koji je Kina kopirala dio po dio, a da nije uspjela napraviti trećeg svjetskog proizvođača zrakoplova, dokaz da se pouzdani opskrbni lanci grade desetljećima i kolektivno, tako i Europa mora pristupiti digitalnoj infrastrukturi.
“Ništa Europu nije učinilo jačom od zajedničke prijetnje”, rekla je Pribičević. “Ovo je zajednička prijetnja”.
AI postaje jezgra strategije
Sanjin Bićanić, koji se bavi AI implementacijama u Silicijskoj dolini, usporedio je stanje enterprise AI ekosustava 2023. i danas. Dok je fokus 2023. bio gotovo isključivo na generativnim AI alatima koji stvaraju sadržaj i oponašaju ljudsku komunikaciju, 2026. godinu obilježavaju “long-running agents” autonomni sustavi koji bez stalne ljudske intervencije dugotrajno izvršavaju kompleksne zadatke, međusobno surađuju i integriraju se s poslovnim podacima uz dugoročnu memoriju. O opsegu promjene govori i to da je 2023. samo 9 posto organizacija izjavilo da im je generativna AI apsolutni strateški prioritet. Danas je to na 31 posto. Organizacije se, rekao je Bićanić, više ne natječu samo u tome tko će prvi implementirati AI, nego tko će ga integrirati na način koji donosi stvarnu poslovnu vrijednost, od produktivnosti i automatizacije do razvoja novih poslovnih modela.
A dimenziju koja se u raspravama o AI-ju često previđa otvorio je Ivan Krnić, direktor razvoja u CROZu i programski direktor QED konferencije. Kvalitetno partnerstvo između IT konzultanata i klijentskih organizacija često je ono što presudi između uspjeha i neuspjeha transformacijskih projekata.
“AI projekti nisu samo tehnološke implementacije, već dugoročne organizacijske promjene koje zahtijevaju povjerenje, zajedničko eksperimentiranje i blisku suradnju. Upravo takav odnos omogućava da AI iz faze prototipa preraste u stvarnu poslovnu vrijednost”, rekao je Krnić.
Ivan Filković, Data Solution Architect u Raiffeisenbank Hrvatskoj, istaknuo je da AI u toj grupaciji odavno nije nešto novo. Sustavi u produkciji godinama obavljaju znatan broj zadataka i donose vrijednost i klijentima i internim korisnicima.
Nexi, jedan od najvećih europskih payment sustava, bavi se pitanjem koje muči većinu organizacija, a to je kako AI pretvoriti iz faze eksperimenata u mjerljivu i pouzdanu organizacijsku sposobnost. Automatizacija, upravljanje rizicima i prijevarama te pronalazak ravnoteže između tehnoloških mogućnosti i regulatornih zahtjeva bili su u središtu rasprave. Konkretna iskustva iz reguliranijih tržišta donijeli su predstavnici njemačkih kompanija DATEV, Retarus, Dürr i Nürnberger Versicherung i njihove su rasprave pokazale da se izazovi ne razlikuju previše od onih u Hrvatskoj: implementacija AI-ja, modernizacija naslijeđenih sustava, sigurnost i ravnoteža između inovacije i kontrole.
Novi rok za kvantno računarstvo – 2029.
Dok se svijet još privikava na revoluciju umjetne inteligencije, na horizontu se pojavljuje – kvantno računalstvo, tehnologija koja bi mogla promijeniti internet kakav poznajemo. Današnja enkripcija, koja štiti sve od vašeg bankovnog računa do e-Građana, počiva na matematičkim problemima koje današnja računala rješavaju godinama, dok će ih kvantna riješiti u minutama.
“Iako su prve procjene ciljale na 2035., Google je zbog ubrzanog razvoja pomaknuo svoj plan na 2029., što znači da imamo znatno manje vremena za prilagodbu nego što smo mislili”, upozorio je softverski arhitekt CROZ-a Miroslav Čerkez koji naglašava da vremena za gubljenje nema: “Sustavima će trebati osam do devet godina da se migriraju, svaki uređaj spojen na internet morat će se nadograditi bez da se osjeti disrupcija”.
Lana Ilović, General Manager i Technology Leader IBM-a za Središnju i Istočnu Europu rekla je da pripreme za quantum-safe sigurnost organizacije trebaju pokrenuti već danas.
“IBM je dosljedno isporučivao sve ključne korake iz svoje quantum roadmap strategije, godinu za godinom. Naš je cilj da 2029. predstavimo prvi fault-tolerant quantum computer sustav čiji bi utjecaj mogao nadmašiti i pojavu generativne AI kakvu danas poznajemo”, rekla je Ilović.
