Liderstvo u 21. stoljeću razvija se u okruženju kakvo dosad nije postojalo. Predvidivo i jasno strukturirano tržište 20. stoljeća ustupilo je mjesto svijetu obilježenom brzim poremećajima, promjenjivim geopolitičkim utjecajima, ubrzanim tehnološkim razvojem i sve fluidnijim organizacijskim granicama. Način razmišljanja o vodstvu koji je uspijevao u stabilnom, sporom i hijerarhijskom poslovnom svijetu prošlog stoljeća više nije dovoljan za doba koje karakteriziraju dinamika, međupovezanost i globalna neizvjesnost.
Lideri koji će uspjeti u desetljećima koja dolaze neće biti oni koji se samo prilagođavaju promjenama, već oni koji promjenu prihvaćaju kao trajno stanje, oblikuju organizacije sposobne snalaziti se u neizvjesnosti te potiču kulture u kojima mogu uspijevati inovativnost, otvoreno iznošenje istine i jednostavnost.
20. stoljeće: Vođenje u SURE svijetu
Poslovno okruženje prošlog stoljeća može se sažeti akronimom SURE:
- Stabilno (Stable) – industrije su se razvijale sporo
- Razumljivo (Understandable) – tržišta su bila predvidiva
- Pouzdano (Reliable) – dugoročno planiranje imalo je smisla
- Trajno (Enduring) – životni vijek tvrtki i zaposlenika mjerio se desetljećima
U tom je kontekstu liderstvo počivalo na čvrstim hijerarhijama, centraliziranoj moći odlučivanja, snažnoj lojalnosti zaposlenika, dugim ciklusima planiranja i uvjerenju da je uloga lidera održavati sustav, a ne propitivati ga. Lideri su bili nagrađivani za operativnu učinkovitost, a ne za inovativnost. Kada bi šef govorio, svi su kimali glavom – i to se tumačilo kao usklađenost, a ne kao strah ili ravnodušnost.
21. stoljeće: Vođenje u VUCA stvarnosti
Današnje okruženje opisuje se akronimom VUCA:
- Promjenjivo (Volatile) – tržišta se brzo mijenjaju
- Neizvjesno (Uncertain) – predvidljivost je nestala
- Složeno (Complex) – izazovi su međusobno povezani
- Dvosmisleno (Ambiguous) – odluke se donose s nepotpunim informacijama
Jedno desetljeće bilo je dovoljno da se preokrenu globalni odnosi moći i svijet pomakne s paradigme usmjerene na Zapad prema fluidnom, multipolarnom poretku. Istodobno se tehnologija razvija eksponencijalno, umjetna inteligencija ulazi u svaki sektor, a očekivanja korisnika postaju trenutačna i neumoljiva. Voditi danas nalik je igranju šaha na ploči koja gori, dok netko stalno pomiče figure.
Obilje kapitala, manjak liderstva
Ovo stoljeće ne obilježava nedostatak kapitala, već manjak projekata u koje se isplati ulagati, discipliniranog strateškog razmišljanja i voditeljskih timova sposobnih pretvoriti kapital u stvarnu vrijednost. Novac je dostupan – kompetencije su rijetke. Izazov liderstva nije u pribavljanju resursa, nego u njihovom učinkovitom korištenju u uvjetima neizvjesnosti.
Strategija u 21. stoljeću: Smjer, a ne sudbina
Peter Drucker sažeo je bit moderne strategije riječima: „Stvorite strategiju kao liniju smjera – a zatim improvizirajte oko nje.“
U svijetu u kojem se okolnosti mijenjaju iz mjeseca u mjesec petogodišnji planovi pucaju pod pritiskom, ciklusi planiranja skraćuju se na 12–18 mjeseci, kontinuirano prilagođavanje zamjenjuje godišnje revizije te strateška jasnoća zamjenjuje strateško savršenstvo.
Ipak, strategija mora odgovoriti na ključna pitanja: Kome služimo? Što želimo postići? Kako ćemo to ostvariti? Kada ćemo djelovati?
Model liderstva 21. stoljeća: Što moderni lideri rade drugačije
- Grade strategije koje se razvijaju i prilagođavaju.
- Promjenu tretiraju kao sposobnost.
- Donose odluke s 80 % informacija.
- Komuniciraju jednostavno i dosljedno.
- Djeluju kao glavni upravitelji talenata.
- Stvaraju psihološku sigurnost.
- Omogućuju drugima djelovanje – umjesto da dominiraju prostorom.
Unatoč svim promjenama, temeljne odgovornosti lidera ostaju bezvremenske. Potrebno je odabrati pravu strategiju, učiniti ju dovoljno jednostavnom da je svi razumiju, odabrati prave ljude za njezinu provedbu, zatim im se maknuti s puta.
Kako bi uspjele u 21. stoljeću, organizacije moraju skratiti cikluse odlučivanja, nagrađivati učenje više od savršenstva, komunicirati rano i transparentno, ulagati u razvoj liderstva i zapošljavati i promicati ljude zbog njihove prilagodljivosti.
Snažno dijagnostičko pitanje glasi:
„Koja je neugodna istina o kojoj danas moramo razgovarati?“
21. stoljeće ne nagrađuje savršene planove – nagrađuje organizacije koje se najbrže prilagođavaju. Suvremeni svijet ne kažnjava pogreške. Kažnjava sporost. Današnje liderstvo nije u sprječavanju promjena, nego u izgradnji organizacija koje ih prihvaćaju.
Ulažite u razvoj ljudi, promičite ih rano i delegirajte bez zadrške.
* Autor članka je Bruno Filipi, Executive in Residence na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa
