Poslovna 2021.
Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore

Vlada je omogućila preživljavanje, no ne trebamo opstanak temeljiti na tim osnovama

Brine me dosad neviđena količina korporativnog pesimizma temeljena na zabrinutosti oko otplate dugova nakon prestanka …
Poslovni.hr
29. studeni 2020. u 22:01
Foto: Željko Lukunić/PIXSELL

Iako se u ovo doba godine mogu prilično pouzdano prognozirati trendovi općih gospodarskih kretanja u onoj koja slijedi, ove je godine to izrazito teško. Sve prognoze i očekivanja izložene su negativnim rizicima više nego ikad zbog neizvjesnosti razvoja epidemije i njezina kraja. Tako zasad viđenja sljedeće godine temeljimo na pretpostavci da epidemiološka situacija neće iziskivati znatnije pooštravanje mjera socijalnog distanciranja i da će epidemija završiti prije sljedeće godine ili barem na njenome početku.

Na tome temelju vidim 2021. kao godinu umjerenoga rasta, ali oporavak će biti postupan i trajat će barem dvije godine.

No, zabrinjava me korporativni pesimizam kojega su naše članice izrazile u anketi o poslovnim očekivanjima u rujnu, iako su mjerama pomoći gospodarstvu bile načelno zadovoljne te uspjele u velikoj mjeri ipak opstati i ne znatnije ugroziti zaposlenost. To godišnje istraživanje koje HGK provodi već 18 godina, pokazalo je dosad neviđenu količinu pesimizma temeljenu na zabrinutosti oko otplate dugova nakon prestanka moratorija i izvanrednih pomoći države. Još je lošija činjenica da Hrvatska ovdje nije izuzetak jer snažan pesimizam u očekivanjima za sljedeću godinu pokazali su i poduzetnici iz 28 europskih zemalja koje su sudjelovale u istom istraživanju. Zabrinjava nas i prognoza Ministarstva financija o gospodarskome rastu od tek nešto iznad 3% u 2022. i 2023. Moramo učiniti više da se omogući rast iznad 5% u godinama konjunkture.

Vlada je pružila uvjete za trenutno preživljavanje, no ne možemo, niti trebamo, opstanak više temeljiti na tim osnovama. Od države očekujem da provede stvarne reforme koje će ojačati i olakšati okvir za poslovanje i stimulirati poduzetništvo kako bi poduzetnici trebali manje državne pomoći u krizama koje će opet doći. Sada se treba usredotočiti i na materijalizaciju koristi koje Hrvatska ima članstvom u EU odnosno financiranju projekata iz fondova Unije, osobito u sferi projekata privatnog sektora gdje su privatne tvrtke korisnici, a ne samo izvođači.

New Report

Close