Pitanje sigurnosti na internetu mnogo je šire od kibernetičke sigurnosti tvrtki i organizacija. Ono se tiče svih nas, posebno najmlađih koji su sve češće žrtve u online prostoru. Izloženi su vršnjačkom nasilju, seksualnom zlostavljanju na internetu te su meta raznih terorističkih skupina. Podaci o opasnostima s kojima se svakodnevno suočavaju, izneseni na konferenciji CyberGuard, u organizaciji A1 Hrvatska i Centra za sigurniji internet, uistinu su alarmantni.
Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet, kaže da je posljednjih sedam godina broj kaznenih djela iskorištavanja djece za pornografiju porastao 280 posto. Samo prošle godine evidentirano ih je 420.
Strože kazne
“Tehnologija daje platformu za učenje, ali ona isto tako služi kriminalcima”, kaže. Veliki porast kriminala na internetu ne treba čuditi kada se u obzir uzme činjenica da je internet danas dječje igralište. Sunčana Glavak, zastupnica u Europskom parlamentu, kaže da 88 posto ispitane djece na internetu dnevno provede više od osam sati. Pritom su često nesvjesni svih opasnosti koje vrebaju. Roditelji, njihovi najvažniji i prvi zaštitnici, o tome s njima rijetko razgovaraju. “Svako peto dijete u Hrvatskoj kaže da s roditeljima ne razgovara o opasnostima u internet prostoru”, iznio je Aaron Greenberg iz UNICEF-ovog regionalnog ureda za Europu i Središnju Aziju. Istovremeno, ističe, jedno od troje djece u Hrvatskoj prijavilo je seksualno zlostavljanje na internetu.
“Imamo kolektivnu odgovornost”, poručuje ističući da više od pola država diljem svijeta nema zakonodavni okvir koji bi osigurao sigurnost na internetu, dok 70 posto tehnoloških kompanija ne provodi procjenu utjecaja novih proizvoda na djecu.
Hrvatska, kao dio EU-a, u povoljnijem je položaju. Brojni zakoni štite prava građana i djece na internetu, od Uredbe o digitalnim uslugama, Uredbe o digitalnim tržištima do Uredbe o umjetnoj inteligenciji. Međutim, mnogi smatraju da se može i mora više. Sunčana Glavak ističe da virtualno zlostavljanje (cyberbullying) treba kriminalizirati, što je napravilo nekoliko država (Irska, Francuska, Italija, Slovačka, Rumunjska…).
Da su u domaće zakonodavstvo po tom pitanju nužne promjene napominje i voditelj Centra za sigurniji internet. “Kazne treba povećati. Ako je određena aktivnost izazvala traumu kod djeteta onda takva mora biti i kazna”, kaže Ramljak.
1/3
djece u Hrvatskoj prijavila je seksualno zlostavljanje na internetu
Tzv. chat control
EU, istovremeno, na području zaštite djece, konkretno putem regulative o seksualnom zlostavljanju djece (CSAR), radi na izmjenama koje bi potencijalno mogle omogućiti skeniranje digitalne komunikacije. Ovaj prijedlog izazvao je niz negativnih kritika zbog mogućeg narušavanja privatnosti komuniciranja. Ramljak kaže da moramo biti svjesni da se mnogo više može napraviti ako se uvede regulativa. “Regulativa podrazumijeva da će procesi provjere, kada je u pitanju seksualno zlostavljanje djece i distribucija takvog sadržaja, biti regulirani na sudskoj razini te tako presretati”, kaže Ramljak.
Greenberg iz UNICEF-a ističe da je riječ o teškoj raspravi koja se tiče ravnoteže između privatnosti i zaštite. “Stav je UNICEF-a da nije pitanje jednog ili drugog, već kako ćemo zajednički provesti privatnost i zaštitu”, poručuje.
Zaštita djece na internetu, razvojem tehnologije, postaje sve značajni problem. A1 Hrvatska, tom je problemu, kao i općenito problemu kibernetičke sigurnosti, odlučio posvetiti ozbiljnu pažnju te konferencijom CyberGuard okupiti sve relevantne dionike radi dijeljenja znanja i praksi. “A1 donosi tehnologiju u kućanstva te je naša dužnost brinuti o sigurnosti svih”, ističe Dejan Turk, predsjednik Uprave A1 Hrvatska i A1 Slovenija. Siniša Staničić, direktor ICT prodaje i rješenja A1 Hrvatska, napominje da kompanije moraju voditi računa o NIS2 regulativi koja ih obvezuje da ulažu u obranu od kibernetičkih napada.
