˝Pandemija je itekako utjecala na ekonomska kretanja, a cijene energije su redovita posljedica očekivanja ekonomskih kretanja˝, objašnjava Dekanić.

László Horváth, voditelj Odjela obnovljivih izvora energije u Sektoru obnovljivih izvora energije i provedbe sustava poticaja u HROTE-u kaže da će s povratkom potrošnje, porasti i emisije i kako je zapravo zelena tranzicija danas potrebnija nego ikad.

Hrvatska ima vrlo kompleksan i osjetljiv položaj, gdje ima i velike nezaslužene prednosti i velike izazove. Naime, Hrvatska je mali potrošač energije na razini EU, trošimo manje od jedan posto, negdje 0,1 do 0, 2 posto europske potrošnje energije, a Europa troši desetak posto od svjetske potrošnje energije, te je naš utjecaj na klimatske promjene i onečišćenje praktično zanemariv. Upravo to daje slobodu hrvatskoj politici koja još uvijek nema ekonomsku razvijenost na razini EU, koja je imala predugu recesiju u proteklih 15-ak godina, imali smo gubitak industrije nakon tranzicije i rata te sa stajališta izbora buduće energetske strategije imamo dobru poziciju. Ono malo energije koliko Hrvatska u globalnom smislu troši daje nam mogućnost da si osiguramo energiju koja nam je u datom trenutku najpovoljnija, a da Hrvatska istovremeno razvija tehnologije i odredi novu tehnološku strategiju kako bi sudjelovala u budućem razvoju novih tehnologija energetskih sustava˝, kaže Dekanić.

Kako ističe, takva pozicija zahtijeva promišljenu i mudru energetsku strategiju koja će biti kombinacija razvitka novih tehnologija i vlastita znanstveno-tehnološkog potencijala te momentalne potrošnje po minimalnim troškovima energije.

˝Sve počinje od resursa kojima Hrvatska zaista obiluje, posebno onih ključnih – vjetar, sunce i hidroelektrane. Ne treba zaboraviti ni geotermalnu energiju, primjerice panonskog bazena. To je bogatstvo koje treba iskoristiti, a vrijeme geotermalne energije tek dolazi˝, napominje Horvat.