Od 2021. do danas sredstva iz Inovacijskog fonda EU dodijeljena su za pet projekata u Hrvatskoj. Radi se o sredstvima za ulaganja u čistu energiju i industriju iz prihoda od trgovanja emisijama stakleničkih plinova. Trenutno su u provedbi tri domaća projekta, jedan iz područja vodikovih tehnologija, jedan iz industrije cementa te jedan iz sektora obnovljivih izvora energije.
Više od 70 sudionika zainteresiranih za prijavu projekata sudjelovalo je na 4. Nacionalnom info danu Inovacijskog fonda, koji je danas u Zagrebu organizirala Hrvatska gospodarska komora, u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije i Glavnom upravom za klimu Europske komisije te Europskom izvršnom agencijom za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA).
„Inovacijski fond ključan je instrument za poticanje dekarbonizacije i jačanje konkurentnosti industrije, a ovo izdanje nacionalnog dana još je jednom potvrdilo veliki interes poduzetnika za razvoj inovativnih i klimatski održivih projekata. Naime, od prvog info dana za Inovacijski fond do danas educirali smo više od 430 sudionika. Popunjenost termina za individualne razgovore s predstavnicima Europske komisije i relevantne agencije također je dobar znak, gdje se za sudjelovanje mora predati već razrađen sinopsis projekta,“ rekla je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac te istaknula da je HGK na raspolaganju članicama za dodatno informiranje i stručne savjete kako bi se raspoloživa sredstva iskoristila uz doprinos klimatskoj neutralnosti i održivom gospodarskom razvoju.
Sudionici su mogli čuti i iskustvo tvrtke koja je uspješno povukla sredstva iz Inovacijskog fonda. „KOdeCO net zero, projekt hvatanja ugljika u Holcimovoj tvornici cementa u Koromačnu, zasad je jedini veliki projekt u Hrvatskoj sufinanciran iz Inovacijskog fonda EU. Time je Holcim Hrvatska dokazao da su hrvatske tvrtke sposobne i spremne natjecati se na tako zahtjevnom području, pogotovo jer je naš projekt odabran već pri prvom prijavljivanju,“ rekla je voditeljica održivosti u Holcimu Julija Škoro.
Škoro je naglasila da je u pripremi projekta ključno uspostavljanje međunarodnih partnerstava i razmjena iskustava. Takva suradnja omogućuje sveobuhvatnu analizu dostupnih tehnologija, koja potom služi kao podloga za razvoj novih rješenja. „S druge strane, najveći izazovi pri prijavi su vrijeme, kritičko razmišljanje i sveobuhvatnost projekta,“ pojasnila je Škoro.
