Istraživanja među domaćim potrošačima o top brendovima robe široke potrošnje redovito upućuju na privrženost dugovječnim lokalnim perjanicama prehrambene industrije. Tako i u jednom od novijih – Valicon Top Brands 2025 – od prvih 25 pozicija na ljestvici 18 mjesta drže domaći prehrambeni brendovi, a među top 10 ih je osam. Neki od njih imaju i regionalni domet, a u slučaju više njih izvozna ostvarenja upućuju i na znatno šire dosege od tržišta Adria regije.
Podravka i Atlantic Grupa, primjerice, jasno ističu pojačane ambicije prema tržištima Zapadne Europe na kojima su već prisutni sa svojim najjačim brendovima. Atlantic pritom rado naglašava i kako je Argeta mesna i riblja pašteta već broj 1 u Europi.
Proizvodi hrvatske industrije hrane i pića svakako su dio svakodnevice domaćih kućanstava, a ona je već poslovično i najjača grana prerađivačkog sektora u Hrvatskoj u cjelini, njezino poslovanje i lani je bilo u znaku stabilnog rasta. Usporedno s povećanjem obujma industrijske proizvodnje (za razliku od pada primarne, odnosno poljoprivredne), rast prihoda tog sektora u cjelini je, doduše, usporio. Slično vrijedi i za maržu operativne dobiti EBITDA-u – višegodišnji niz poboljšanja je nastavljen, ali ovaj put gotovo neznatno.
No, ostaje primijetiti i da su investicije u novu dugotrajnu imovinu treću godinu zaredom u padu, ma koliko se to ne čini barem iz izvještavanja vodećih kompanija o investicijskim ciklusima i konkretnim kapitalnim ulaganjima.
Vindija sve bliže milijardi
Na listi 100 najvećih poduzeća u Hrvatskoj prema prihodima iz prehrambenog sektora obično ih je desetak, s tim da ih uglavnom nema među prvih 20. To sugerira i rang lista za 2025. godinu, ali stvarna snaga i veličina većine glavnih aktera u tom biznisu uglavnom je znatno veća nego što to sugeriraju rangiranja pojedinačnih tvrtki.
Jer, kroz različite organizacijske ustroje grupacija nerijetko objedinjuju više društava i proizvodnih niša. Poslovni sustav Vindije pritom je praktično u cijelosti prehrambeni, s portfeljem koji seže od mliječne i peradarske industrije do mesnih prerađevina, sokova i pekarstva, i s čak oko 1400 proizvoda. Tri njezine glavne sastavnice – Vindija, Koka i Vindon – lani su ostvarile više od 800 milijuna eura poslovnih prihoda.
Grupe Podravke i Atlantica obuhvaćaju i neke druge djelatnosti. Kod Podravke to uz dva strateška stupa koja se odnose na hranu (Prehrana, a od prošle godine i Agri) uključuje i farmaceutiku (Belupo), a u slučaju Atlantic Grupe među strateškim proizvodnim područjima su i distribucijski biznis te ljekarništvo.
Prema konsolidiranim izvješćima, obje te kompanije lani su ostvarile više od milijardu eura prihoda od prodaje. Atlantic je tu granicu premašio već 2024., a s lanjskim 10-postotnim rastom prodaja mu je dosegnula gotovo 1,2 milijarde eura. Podravka je u klub milijardera prema poslovnim prihodima ušla upravo u 2025. godini, zaključivši je s 1,04 milijarde prihoda. Kod Podravke su prehrambeno-prerađivački i Agri segment u poslovnim prihodima grupe lani participirali nešto manje od 83 posto ili nepunih 840 milijuna (od čega na Agri otpada 238 milijuna). Kod Atlantica su proizvodna strateška područja (hrana i pića) donijela približno 70 posto prodaje Grupe.
Ako se u usporedbama poslovnih sustava Vindije, Podravke i Atlantica gleda samo segment hrane/pića, poredak na vrhu očito je dosta zgusnut. Skupinu najvećih čine usto i Pivac, Dukat, Žito… Tom društvu ubrzano se približava i Bosqar invest sa svojom “Future Food” poslovnom vertikalom. Počeo ju je graditi 2024. akvizicijom slovenske Panvite, lani je preuzeo većinski udjel u vodećem pekarskom sustavu Mlinaru od private equity grupacije Mid Europa, a trenutačno je i pred dovršenjem kupnje PIK-a Vrbovec.
Grupacija Pivac je usporedno s ekspanzijom u mesnoj industriji kao temeljnim biznisom (tvrtke MI Pivac, Vajda te karlovački PPK koji je lani pripojen vrgoračkoj matici) svojedobno ušla i u konditorsku industriju preuzimanjem Kraša, čime je dodatno potvrdila članstvo u klubu najvećih prehrambenih sustava. No, lani je proveden suvlasnički dogovor o strateškoj, tj. vlasničkoj i upravljačkoj podjeli poslovanja (mesnog i ostalog) na dvije cjeline. Taj proces podjele rezultirao je i nastankom obveze objave ponude preuzimanja dionica Kraša koju su ovog ljeta zajednički odradili Pivac holding i Kappa Star kao dva vodeća dioničara. Dio analitičara smatra da je sve to i dalje uvertira za neko buduće vlasničko preslagivanje u Krašu.
U pogledu konsolidacijskih procesa u sferi hrane i pića u protekle je dvije godine općenito prilično živahno. U raznim djelatnostima lani je u Hrvatskoj evidentirano više od stotinu manjih ili većih M&A transakcija, a prehrambeni sektor je teren na kojemu su se odigrale ili traju neke od najzanimljivijih. To je, prije svega, rezultat strateškog sužavanja fokusa Fortenova Grupe u smislu “core businessa” i pratećeg dezinvestiranja proizvodnih tvrtki.
Najveća transakcija bila je Podravkina kupnja njezina poljoprivrednog portfelja (Belje, Vupik, PIK Vinkovci te još tri manje tvrtke). Ona je, doduše, ugovorena još 2024., ali je posao vrijedan 333 milijuna eura (na osnovi cash-free/debt-free) okončan potkraj siječnja 2025. Preuzimanjem tog vertikalno integriranog poljoprivrednog poslovanja (u čak 12 segmenata) Podravka je organizacijski uspostavila treći stup poslovanja Grupe, s krovnom tvrtkom Podravka Agri. U međuvremenu je Agri pokrenuo i značajne investicije u akviriranim kompanijama.
U ožujku prošle godine zaključen je pak proces kojim je Fortenova prepustila Agrolagunu i Vinariju Novigrad Badelu 1862, koji se time prometnuo u najvećeg domaćeg proizvođača vina.
Zvijezda u Žitovu ‘jatu’
Potkraj 2025. trasirana je i prodaja tvrtki iz segmenta ulja i margarina. Pritom je kupoprodaja Zvijezde (uključujući i Zvijezdu Slovenija) dogovorena s osječkim Žitom, a “deal” je okončan u proljeće ove godine, oko devet mjeseci nakon što se kroz IPO težak 130 milijuna eura u osječku kompaniju slilo oko sto milijuna eura svježeg kapitala. Usporedno s prodajom Zvijezde zasebno je dogovorena i prodaja Dijamanta u Srbiji tamošnjoj MK Grupi.
Fortenova je bila na strani prodavatelja i u proljetos dovršenoj, a potkraj 2025. trasiranoj prodaji vinkovačke tvrtke Vinka koja je bila izuzeta iz “paketne” prodaje agrobiznisa. Razvoj postojećih plantaža Vinke u voćnjaku Borinci (jednom od najvećih u RH) prije približno pola godine preuzela je slavonska Osatina grupa Mirka Ervačića.
Novi vlasnik od proljetos je izvjestan i u procesu prodaje mesne industrije PIK Vrbovec. No, za dovršetak transakcije i prelazak pod okrilje Future Food vertikale Bosqar Investa čekaju se još neka regulatorna odobrenja.
Sve u svemu, val vlasničkih preslagivanja iniciran od Fortenova Grupe uglavnom neće promijeniti specifičnost prehrambene branše u kontekstu vlasništva. Naime, među 10 ili 20 najvećih tvrtki u tom biznisu u Hrvatskoj velika većina i dalje je u domaćim rukama. Dio multinacionalnih kompanija tek su Dukat i Ledo. Kod pića je bitno drukčije: od npr. četiri najveće – Coca Cola HBC, Jamnica, Zagrebačka pivovara i Heineken Hrvatska – samo je Jamnica u domaćem vlasništvu.
Kako stvari stoje, ideja je da tako i ostane, iako je Jamnica uz ostala društva iz Fortenovine Grupe pića (Sarajevski kiseljak, MG Mivela i Jamnica Ljubljana) trenutačno u procesu prodaje. Početkom lipnja iz kompanije su obznanili da se nakon “kompetitivnog procesa u kojemu je sudjelovalo više stranaka” ekskluzivni pregovori nastavljaju s Badelom 1862, i to do kraja rujna. To je i dodatni signal da Fortenova u dezinvestiranju generalno preferira domaće rasplete.
Uspiju li ti pregovori, a za to je ključno zatvaranje financijske konstrukcije, bila bi to i rekordna M&A transakcija koja bitno mijenja kartu industrije pića i koja bi za Badel 1862 značila kvantni skok. Ako se po isteku pregovaračkog ekskluziviteta i krene u smjeru zaključenja megaposla, ta transakcija bit će događaj 2027., a ne ove godine.
U međuvremenu, u Jamnici, kako kažu, nastavljaju jačati poziciju vodeće domaće kompanije u proizvodnji mineralnih voda i osvježavajućih pića. Tvrde kako dosadašnji rezultati potvrđuju nastavak pozitivnih trendova, uz rast prodajnih volumena vlastitih proizvoda u odnosu na prošlu godinu.
“Ove godine portfelj smo proširili novim proizvodima i formatima, odgovarajući tako na promjene navika i očekivanja potrošača. Usto, nastavili smo ulagati u proizvodne kapacitete, logistiku i operativnu učinkovitost, s više od tri milijuna eura investicija samo u logistiku i održivu povratnu staklenu ambalažu”, poručuju iz Uprave koju predvodi Petar Bašić.
Dio liste M&A transakcija lani bio je i Pan-Pek, još jedan od vodećih proizvođača i distributera pekarskih proizvoda. No, on je jednog stranog vlasnika zamijenio drugim; umjesto private equity grupacije Enterprise Investors, prešao je u ruke Inter Europola, lidera na poljskom pekarskom tržištu. Nadalje, osječko Žito je prije preuzimanja Zvijezde odradilo i jedan manji zalogaj – preuzelo je većinski paket u MI Ravlić. Isto tako, Franck je svoju poziciju ojačao i akvizicijom tvornice za preradu kave u Posušju.
Jedno od najrecentnije zaključenih preuzimanja realizirala je Atlantic Grupa (preko Droge Kolinske) akvizicijom tvrtke Osem u Sloveniji.
Atlantic cilja zapad
Zoran Stanković, potpredsjednik Atlantic Grupe za financije, nabavu i IT, nedavno je u intervjuu za Poslovni dnevnik rekao kako bi Atlantic rado realizirao i neku akviziciju u zapadnoj Europi, posebno na nekom od tržišta na kojima je već solidno prisutan sa svojim brendovima, poput Njemačke, Austrije ili Švicarske. Vezano uz preuzimanje tvrtke, Osem navodi da je cilj dodatno jačanje poslovanja u segmentu delikatesnih namaza. Uz zadržavanje brenda pašteta Kekec, ta lokacija ima potencijal razviti se (uz Izolu i Hadžiće) u treću proizvodnu lokaciju za Argetu, Atlanticov najinternacionalniji brend, kaže.
Zbog geopolitičkih napetosti i učestalih poremećaja na globalnim tržištima posljednjih se godina uz prehrambeni sektor naglašenije podcrtava i kontekst gospodarske i sigurnosne otpornosti država, a u raspravama o uvjetima poslovanja redovito se apostrofiraju troškovni pritisci. U nekim branšama to naročito vrijedi za cijene sirovina, a među češće spominjanima su, primjerice, sirova kava te kakaovac, a time i biznisi Atlantica, Kraša, Francka…
“Unatoč zahtjevnom okruženju te i dalje rekordno visokim cijenama sirove kave i kakaa, Atlantic Grupa je 2025. zaključila s izvrsnim poslovnim rezultatima, a snažan rast prihoda od prodaje ostvaren je u gotovo svim poslovnim i distribucijskim područjima. To nam je donijelo i stabilizaciju profitabilnosti koja se nastavlja i u prvoj polovici 2026., uz dvoznamenkast rast prodaje, pri čemu najviše stope rasta bilježe tržišta Njemačke i Austrije”, ističe njezin glavni financijaš.
Predsjednik Uprave Francka, Ivan Artuković, naglašava pak da “u okruženju koje i dalje obilježavaju poremećaji u dobavnim lancima, povijesno visoke i volatilne cijene sirove kave te valutni i logistički pritisci otpornost više nije prednost, nego preduvjet poslovanja”. Unatoč izrazito zahtjevnoj godini, osim već spomenute akvizicije tvornice u Posušju, Franck je ostvario snažan rast prihoda i ojačao stabilnost. “Odgovorili smo fleksibilnijim operativnim modelom utemeljenim na anticipaciji rizika, diverzifikaciji dobave i dugoročnim partnerstvima”, ističe Artuković.
I mljekarska industrija ima svoje specifičnosti u pogledu izazova i zahtjevnog okruženja, koje je također obilježeno tržišnim pritiscima i rastom troškova. “Europska unija proizvodi oko 16 posto više mlijeka nego što može konzumirati, zbog čega se viškovi često plasiraju na tržišta poput hrvatskog po niskim cijenama, dodatno opterećujući primarnu proizvodnju mlijeka i mliječnu industriju. Istodobno, Hrvatska ima jednu od najviših stopa PDV-a na mliječne proizvode u EU, što utječe na cjenovnu konkurentnost te važne prehrambene kategorije i njezinu priuštivost potrošačima. Unatoč tome, sektor pokazuje otpornost”, kaže Zoran Ković, direktor Dukata.
Ističe kako, nakon više od desetljeća pada, proizvodnja mlijeka na razini cijele zemlje posljednje dvije godine pokazuje znakove stabilizacije. Tome pridonosi Program razvoja sektora mljekarstva do 2030. koji je Ministarstvo poljoprivrede donijelo početkom 2024., ali i konkretna ulaganja industrije.
“Kao najveći otkupljivač mlijeka u zemlji Dukat kontinuirano ulaže u svoju otkupnu bazu, odnosno u naše farmere: sufinanciramo nabavu junica, provodimo edukacije kroz Mliječnu akademiju, razvijamo financijske programe podrške te osiguravamo farmerima svakodnevnu stručnu terensku podršku. Rezultat takvog partnerskog pristupa vidljiv je na našem otkupnom području, gdje posljednje dvije godine ponovno bilježimo rast proizvodnje mlijeka”, tvrdi čelnik te kompanije.
I u vodstvu Vindije posebno podcrtavaju važnost mreže kooperanata, kao i imperativ stalnih ulaganja.
“Grupa Vindija kao tržišni lider stalno ulaže u jačanje cjelokupnog sustava i mreže koja uključuje i brojne male kooperante. Time sustavno potičemo domaću prehrambenu proizvodnju, a takav model smatramo ključnim za osiguravanje najviše kvalitete proizvoda, sigurnost hrane te standarde svježine kao ključnih pogodnosti za naše potrošače”, ističe Nenad Klepač, predsjednik Uprave.
Dukat kao centar izvrsnosti
Uz neka obilježja poslovnog okruženja zajednička cijelom prehrambenom sektoru – poput rasta troškova sirovina, energije, logistike i rada, a uz istodobna potrošačka očekivanja pristupačnih cijena i visoke kvalitete – predsjednik Uprave Leda Petar Bermanec ističe i dodatne izazove regulatornih mjera koje obuhvaćaju dio portfelja te kompanije. Zbog toga kaže da je “pronalaženje ravnoteže između ulaganja, održivosti poslovanja i dostupnosti proizvoda kupcima važnije nego ikad”.
U takvim okolnostima, tvrdi, fokus kompanije ostaje “na onome što dugoročno stvara vrijednost: razumijevanju potrošača, kontinuiranim inovacijama, operativnoj izvrsnosti i ulaganjima koja omogućuju održiv rast i daljnje jačanje kategorija u kojima posluje – sladoledu i zamrznutoj hrani”.
Ulaganja i inovacije imperativ su koji nameću i prilagodbe navikama i zahtjevima potrošača. Tako u Atlanticu ističu da 2025. i 2026. obilježavaju i visoka kapitalna ulaganja u modernizaciju i proširenje proizvodnih kapaciteta, digitalnu transformaciju te brojne proizvodne inovacije poput Smokica, DoNaturala, Lemonisha i Cedevita ledenog čaja.
Podravka je nakon povijesno najvećeg investicijskog ciklusa (250 milijuna eura) koji je zaključen prošle godine lani donijela novu petogodišnju strategiju razvoja, do 2030. Ambicija da bude još snažniji međunarodni čimbenik (naročito kroz širenje brendova Vegeta, Lino, Lino Lada, Podravka, O’Plant i Zik Zak na razvijenim tržištima, posebice Zapadne Europe) uključuje i nastavak značajnih investicija. One uključuju sva tri strateška stupa, ali ulagački je trenutačno glavni naglasak na Agri segmentu. Čelni čovjek Vindije, Klepač, vezano uz ulaganja, ističe kako je u okviru razvoja tehnologije u proizvodnim procesima u kompaniji trenutačno u tijeku investicijski ciklus usmjeren na podizanje kvalitete ambalaže proizvoda.
“Lani je u pogon puštena nova linija za kartonsku ambalažu, a upravo pokrećemo i novu liniju za PET boce, čime osiguravamo povećanje kapaciteta, kao i mogućnost širenja portfelja proizvoda koje ćemo ponuditi na tržištu”, kaže.
U Koki, s Cekin piletinom kao brendom koji ima dugogodišnji status prvog izbora potrošača, također naglašavaju ulaganja u cilju dodatnog jačanja temelja budućeg rasta.
Stjepan Sabljak, predsjednik Uprave, kaže da Koka “nastavlja snažan investicijski ciklus predvođen novom valionicom vrijednom 20 milijuna eura, kojom se dodatno jača cjelovit sustav domaće peradarske proizvodnje”. Ulaganjima u nove linije za svježe pileće mljeveno meso, pljeskavice, ćevape te panirane proizvode povećavaju kapacitete čime se stvaraju, uz ostalo, i preduvjeti za snažniji iskorak na tržišta izvan Hrvatske.
U Dukatu pak navode kako su i ovu godinu obilježili snažni iskoraci u inovacijama kao jedne od ključnih poluga razvoja i dugoročne konkurentnosti. Pritom posebno izdvajaju Dukat Bobastic, mliječnu verziju bubble teaa, odnosno spoj jogurta i voćnih boba. Prema riječima Zorana Kovića, taj proizvod “nije samo inovacija na hrvatskom tržištu, nego i na razini Grupe, čime Dukat iznova potvrđuje poziciju jednog od centara poslovne izvrsnosti Lactalisa”. Takve inovacije rezultat su, kaže, intenzivnih ulaganja u proizvodne pogone, njihovu modernizaciju i performanse, ali, prije svega, znanja, kreativnosti i predanosti ljudi.
Novo sjedište Leda
Istodobno, govoreći o ulaganjima u inovacije i razvoj portfelja, prvi čovjek Leda, Petar Burmanec, navodi da je u kategoriji sladoleda lansirano 35 novih proizvoda te unaprijeđeno devet postojećih. Kod sladoleda je fokus na “novim okusima, teksturama i formatima, dok u kategoriji zamrznute hrane i dalje snažno rastu rješenja koja omogućuju brzu i jednostavnu pripremu kvalitetnog i nutritivnog obroka”. Nakon prijašnjih investicija u proizvodne kapacitete, ove godine otvoreno je novo sjedište društva u Zagrebu, a paralelno se nastavljaju i ulaganja u distribucijske i logističke kapacitete.
Artuković s pozicije frontmena Francka ističe, pak, da u kategoriji kave kao njegovu temeljnom biznisu vidljiv zaokret potrošača prema vrijednosti za novac uz rast hladne pripreme tijekom turističke sezone i premium ponude te sve važniju ulogu digitalnih kanala, održivosti i sljedivosti od zrna do šalice. Franck, kaže, “sustavno jača i D2C model, od webshopa s pretplatom do Franck Club loyalty programa, uz CRM i marketinšku automatizaciju”.
Dodaje i kako su HoReCa i vending segmentima posvetili fokusiranije i sustavnije, s vidljivim rezultatima, a u dijelu poslovnih procesa primjenjuju se i alati umjetne inteligencije.
Sve u svemu, čini se da sektor hrane i pića u Hrvatskoj pokazuje solidnu otpornost i sposobnost prilagodbi zahtjevnom poslovnom okruženju.
