Kako okolišno, društveno i korporativno upravljanje (ESG) iz strateških planova prelazi u stvarnu poslovnu praksu? Na to pitanje pokušalo se odgovoriti kroz Use Case Arena: ‘Od riječi do djela: ESG u praksi’ u sklopu konferencije ‘Change Makers’ u organizaciji Poslovnog dnevnika.
Stručnjaci su kroz studiju slučaja htjeli pokazati konkretna rješenja i najbolje prakse u okolišnom, društvenom i korporativnom upravljanju. Katarina Brinar (Hrvatski Telekom) i Tatjana Petričušić (Coca-Cola HBC Adria) predstavile su primjere implementacije ESG-a.
Cirkularni model
U Hrvatskom Telekomu znali su da moraju pomiriti tehnološki napredak i onečišćenje okoliša. Problem na koji su naišli je što je na hrvatskom tržištu, prema njihovoj anketi, bilo oko pet milijuna mobitela u ladicama koje građani nisu koristili, a 13 posto ih nije nigdje odlagalo jer nije znalo gdje bi ih pravilno zbrinulo.
“Vidjeli smo da promijeniti ponašanje korisnika neće biti lako, te smo 2023. godine napravili platformu ‘Poziv koji ne propuštaš’ i uveli smo razne cirkularne poslovne modele. Izazov s mobitelima u odnosu na fiksnu opremu, poput rutera koje je lakše popraviti ili reciklirati, je što mobiteli nakon što se prodaju nisu na jednom mjestu i teže ih je ponovo locirati”, pojasnila je Brinar.
Ipak, njihov trud pokazao je rezultate, od 2023. prikupili su i zbrinuli 70 tisuća mobitela i tableta, a Brinar je posebno naglasila kako su u devet mjeseci 2023., od kad je platforma pokrenuta, prikupljeno više otpada ove vrste nego u 2021. i 2022. zajedno. Prošle godine krenuli su novim modelom ‘trade in’ gdje korisnik donosi svoj mobitel koji je još u ispravnom stanju, u kompaniji ga obnavljaju i stavljaju nazad na tržište. Pomoću tog modela već su uspjeli spriječiti 180 tona CO2 emisija, a samo jedan obnovljen pametni telefon umjesto novog u prosjeku uštedi 50 kilograma emisije CO2.
U Coca-Coli rade Izvješća o održivosti redovito svako godine još od 2003., te im to pruža izvrsnu priliku da samo vide koliki su napredak napravili kroz godine. Tatjana Petričušić izjavila je kako je tako dugoročno vođenje izvješća pokazalo i društvene promjene, primjerice 2003. se nije pratilo koliko je žena među zaposlenima, a danas je to jedan od podataka koji se prikuplja i u izvješća ulazi i podatak koliko ih je na čelnim pozicijama. Uz to, Petričušić je naglasila da su prema brojkama od prošle godine, žene zauzimaju 50 posto rukovodećih pozicija u Coca-Coli HBC Hrvatska. Naglasila je da je redovno izvještavanje o ESG temama važno zbog: transparentnosti i povjerenja, usklađenosti s regulativom, mogućnosti praćenja napretka i postavljanja ciljeva, unutarnje motivacije i kulture, te jačanja brenda i reputacije.
Strateško usmjeravanje
Potom je na konferencije ‘Change Makers’ održan intervju 2 na 1 pod nazivom ‘Liderstvo u eri održivosti i transparentnosti’ u kojem su Zoran Barac, direktor Zagrebačke škole ekonomije i menadžmenta i Darko Tipurić, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista i redoviti profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu te ekspert za korporativno upravljanje raspravili o tome kako se liderstvo prilagođava novim standardima održivosti, transparentnosti i digitalizacije.
Započelo je s pitanjem kako definirati korporativno upravljanje, na što je Barac kazao:
“Korporativno upravljanje vidim kao strateško usmjeravanje i nadzor organizacije. Strateško zato što se formulacija, operacionalizacija i odobravanje strategije, sav taj posao odvija na razini Nadzornog odbora. I ako u toj provedbi strategije vodimo interesa o svim interesnim dionicima, a ne samo o vlasnicima, onda bih rekao da imamo djelotvorno korporativno upravljanje”.
Tipurić je pak naglasio da je korporativno upravljanje nezgrapno prevedena engleska riječ ‘corporate governance’, te da se često pogrešno pobrka s menadžmentom.
“Korporativno upravljanje je vjerojatno vodeća upravljačka disciplina u zadnjih pet godina globalno, a i u nas postaje izrazito važna”, naglasio je Tipurić koji je također kazao da je temeljni problem hrvatskog korporativnog upravljanja što ako ga ne osnažimo, opet ćemo kao država imati nisku produktivnost, a tako ne možemo graditi konkurentnost.
