U svijetu u kojem digitalna transformacija više nije luksuz nego nužnost, brojni poduzetnici i dalje se bore s papirima, tablicama i zastarjelim sustavima. Hrvatski startup Autorun odlučio je taj problem riješiti jednim klikom – njihov softver poslovanje digitalizira u manje od minute, bez potrebe za programiranjem. Iza projekta stoje Ena Fuzul, Josip Ivković i Jeremija Hranjec, a njihova platforma kombinira razvoj bez koda i umjetnu inteligenciju kako bi automatizirala svakodnevne procese.
Sve što poduzetnik koji želi digitalizirati i automatizirati poslovanje mora napraviti svodi se na tri jednostavna koraka, a cijeli proces odvija se jednostavnom chat komunikacijom s AI agenticom Milevom – koja je ime dobila po ženi Alberta Einsteina. Autorun je kombinacija tri stupa: prilagođenog softvera, inteligentne automatizacije te AI zaposlenika, odnosno agenata.
Na konferenciji “Smart Industry 2025: Pametna budućnost danas”, Fuzul je prikazala kako Autorun radi kroz primjere. Jedan od hrabrih posjetitelja konferencije se javio kako bi se bolje prikazalo kako radi Mileva. Nasmijao je publiku odlukom da će se aplikacija zvati Stipe.
Holofiction
Na konferenciji je bio i Filip Šarić, osnivač i CEO iz Holofictiona. Na svojoj stranici su svoju tehnologiju predstavili kao mjesto gdje ‘granice inovacije i mašte jednostavno ne postoje’. Na sceni su već 10 godina. Krenuli su s hologramima, ali su kroz godine širili svoje usluge.
Kako je Šarić istaknuo, fokus je na immersive prezentaciji: video, VR, aplikacije, interaktivne igrice i digitalna instalacija za klijente. Na konferenciji je pokazao više primjera vizualne interpretacije AI-ja, ali jasno napomenuo kako oni iz Holofictiona nemaju pristup kontroli mobitela.
Trenutno razvijaju zanimljivost vezanu za automobile. “Želimo napraviti collection automobile gdje možete vidjeti izgled auta u prošlosti, čuti njegov zvuk”, opisao je. Na kraju je otkrio kako žele svoje usluge još i dublje proširiti u hotelsko poslovanje. Predavanje je završeno pljeskom nakon što je publika testirala jedan od njihovih projekata.
Kamionski promet
Tomislav Lacković, prodajni inženjer iz ECCOS INŽENJERING d.o.o., govorio je o digitalizaciji logistike kamionskog prometa. Predstavio je konkretno rješenje – digitalizaciju logistike kamionskog prometa u Petrokemiji. “Kao i svaka ozbiljna firma, pristupili smo sustavno. Ušli smo duboko u analizu cijelog procesa kamionskog prometa – od dolaska kamiona na parkiralište, poziva vozača, sigurnosnog pregleda, vaganja prije i poslije utovara robe, do rješavanja dokumentacije i izlaska iz kruga tvornice”, opisao je.
Nakon analize izrađen je projektni zadatak i financijski okvir investicije. Proces je podijeljen u četiri funkcionalne cjeline: prometno-upravljački podsustav s prometnom signalizacijom, prijavnica s kioskom za prijavu vozača i upravljanje redoslijedom čekanja, ulazno-izlazna vaga s nadzorom i prepoznavanjem tablica te tehnička zaštita i nadzor vozača i vozila.
“Jedan od izazova bio je uočiti i promijeniti dugogodišnju praksu prometa unutar tvornice. Kamioni su više od 30 godina ulazili sa zapadne strane i izlazili na istoku. Promijenili smo smjer kretanja, organizirali nove prometne tokove, znakove i rampe. Time smo onemogućili izlazak kamiona bez valjane dokumentacije i povećali sigurnost“, pojasnio je.
Implementiran je sustav digitalne prijave vozača putem kioska sa skenerom dokumenata i potpisnom pločicom. Vozači dobivaju QR kod kojim se može pratiti kretanje njih i vozila unutar kruga tvornice. “Ranije se red čekanja organizirao telefonom, što je stvaralo zbrku. Sada vozači svoj red vide na ekranima – u čekaonici i na parkiralištu, gdje se prikazuje registracija i broj pakirnice kojoj trebaju pristupiti”, kazao je.
Zbog prirode kemijske industrije, postavljen je i sustav kontrole brzine unutar kruga tvornice, s ograničenjem na 10 km/h. Kamere i radari bilježe svako prekoračenje, a podaci se automatski šalju logistici koja evidentira prekršitelje. “Na taj način osiguravamo da se incidenti ne događaju. Riječ je o kritičnoj infrastrukturi, bilo kakav incident mogao bi imati ozbiljne posljedice”, naglasio je Lacković.
Sustav omogućuje i automatsko odjavljivanje kamiona na izlaznoj rampi tek nakon što su svi uvjeti ispunjeni – dokumentacija, vaganje i sigurnosna provjera. “Kada su sve kvačice zelene, sustav diže rampu i vozilo može izaći”, objasnio je.
Od tehničkih elemenata, ugrađene su rampe, kamere za prepoznavanje tablica i sustav ispravnog vaganja kamiona, u kojem se koristi i element umjetne inteligencije za provjeru pravilnog položaja vozila na vagi.
“Cijeli hardver ne bi mogao funkcionirati bez softvera. Koristimo našu platformu Epsimax, vlastiti razvoj u ECCOS-u. Inicijalno je to bio sustav za integraciju tehničke zaštite i zaštite od požara, a sada smo ga nadogradili dodatnim modulima za provjeru dokumentacije, najava i praćenje svih aktivnosti u procesu”, rekao je Lacković.
Jedan od najvećih izazova bilo je povezivanje s ERP sustavom Petrokemije. “Omogućili smo disponentima i zaštitarima da u svakom trenutku nadgledaju cijeli proces i lakše pretražuju eventualne sporove ili neusklađenosti”, pojasnio je.
Zaključno je istaknuo kako sustav djeluje u dva segmenta – sigurnosnom i logističkom: “Smanjili smo rizik od neovlaštenog pristupa, minimizirali ljudske pogreške i povećali učinkovitost. Digitalizacijom smo napravili mali, ali važan korak prema pametnoj industriji, što će omogućiti i buduću primjenu umjetne inteligencije u složenijim procesima”.
Komunicirajte pozitivno
Business Consultant iz Kaizen Institute Hrvatska Ana Popović naglasila je da je AI već dio naše svakodnevice – od preporuka filmova i serija do glazbe te da ne mijenja samo način na koji radimo, nego i kako doživljavamo promjene. “Kad čujemo riječ ‘promjena’, u nama se često upali blagi alarm,” kaže, objašnjavajući da mozak iz evolucijskih razloga preferira sigurnost i predvidljivost.
Popović je ponudila tri razloga zašto ne volimo promjene. Prvi je evolucijski – mozak bira utabane, energetski štedljive rutine; promjena aktivira amigdalu, centar za detekciju prijetnje pa prvo osjećamo nelagodu, a tek potom racionalno promišljamo. Zatim, gubitak kontrole i kompetentnosti, neizvjesnost potiče pitanja “hoću li to znati/moći” i time stvara otpor. Na kraju, status quo bias – sklonost ostanku na poznatom terenu, čak i kad nije idealno.
Kako smanjiti otpor i nemir koje promjena donosi? Prvi ključ je komunikacija. “Komunicirajte pozitivno i aktivno. Imajte na umu da je i šutnja komunikacija koja je često glasnija od riječi jer ostavlja prostor za brige i interpretacije”, kazala je. Ne treba govoriti samo kako se nešto radi, nego prvenstveno zašto: smisao i svrha motiviraju više od puke logike. Umjesto općih formula “uvodimo AI radi efikasnosti”, Popović predlaže istaknuti dobit za ljude: povratak vremena i energije s klikanja i prekucavanja na promišljanje, kvalitetnije odluke i stvaranje vrijednosti.
Drugi ključ je uključivanje zaposlenika: “Nemojmo provoditi promjenu mimo ili nad zaposlenicima, nego sa zaposlenicima – da njihov glas bude čujan, da daju ideje i sugestije.” Treći je kompetentnost i psihološka sigurnost: ulaganje u edukaciju čuva osjećaj ‘na razini zadatka’, a okruženje u kojem je dopušteno učiti, eksperimentirati i pogriješiti bez kazne smanjuje strah i ubrzava učenje.
Napokon, presudno je vodstvo: “Vodite promjenu, nemojte dopustiti da se dogodi. Ljudi ne slijede tehnologiju – ljudi slijede ljude u kojima mogu prepoznati dio sebe”, rekla je Popović. Autentično vodstvo znači transparentno komunicirati uspjehe i pogreške te vlastiti put učenja. “AI nije samo priča o tehnologiji, nego o promjeni, podršci, komunikaciji i mindsetu, dakle, priča o ljudima”, podsjetila je.
U kratkom Q&A dijelu, Popović je poručila da tradicionalna velika poduzeća nisu bitno drukčija od startupova: i jednima i drugima temelj su upravo ljudi. Principi ostaju isti: graditi kompetentnost i samopouzdanje. Upozorila je i na rizik “praznog vremena” koji AI može otvoriti: ako se dobiveno vrijeme ne pretvori u smisleno učenje i razvoj, nastaje međuprostor koji može opteretiti mentalno zdravlje. Rješenje je usmjeravanje tog vremena u nove vještine, kreativnost i kvalitetnije donošenje odluka.
Roni Kranjec, specijalist za ICT posebna rješenja iz Telemacha, rekao je da se u odnosu na 2010. godinu danas podrazumijeva da velike kompanije koriste IoT (Internet of Things) u svakodnevnom poslovanju. Složio se s ostalim panelistima da uvijek treba imati na umu sigurnost na internetu.
“To nije brži laptop”
Miroslav Čerkez iz CROZ-a govorio je o ‘utrci za kvantnom prednošću’.
Istaknuo je da se s razvojem tehnologije paralelno odvija i nova utrka, ona za kvantnu prednost. Objasnio je kako kvantna računala nisu brži laptopi, niti se radi o uređajima koje ćemo uskoro moći staviti u ruksak i koristiti svakodnevno.
“To su visoko specijalizirana računala dostupna samo na određenim lokacijama, najčešće putem cloud mehanizama”, rekao je, pojašnjavajući da se razlikuju od klasičnih računala jer koriste principe kvantne fizike za izvođenje računalnih operacija.
Da bi približio razliku, poslužio se slikovitim primjerom: “Zamislite da računalu zadate zadatak da pronađe iglu u plastu sijena. Klasično računalo to radi tako da pregledava travku po travku dok ne pronađe iglu. Kvantno računalo, s druge strane, istovremeno ‘vidi’ cijeli plast sijena i odmah detektira gdje se igla nalazi”.
Kako je objasnio, čip kvantnog računala mora se hladiti na temperaturu četiri puta nižu od temperature svemira, što zahtijeva ogromnu količinu energije i iznimno kontrolirane uvjete. “Zbog toga ih još nećemo vidjeti u širokoj upotrebi”, rekao je Čerkez. No, njihova će primjena, istaknuo je, promijeniti brojne industrije – od razvoja lijekova i novih materijala, preko financijskog modeliranja i analize rizika, do optimizacije energetskih i distributivnih mreža.
Dodao je da je kvantno računarstvo izravno povezano i sa sigurnošću podataka. Današnji sustavi enkripcije, koji se oslanjaju na složene matematičke probleme, mogli bi postati ranjivi jer će ih kvantna računala moći razbiti u samo nekoliko minuta. “Zato je ključno već sada razmišljati o kvantno otpornim sigurnosnim sustavima i pripremati infrastrukturu za tu tranziciju”, zaključio je Čerkez.
Smart Industry konferencija, u organizaciji Poslovnog dnevnika, najveći je multiplatformski projekt posvećen digitalnoj transformaciji, inovacijama i rastu hrvatskoga gospodarstva. Šestu godinu zaredom okuplja vrhunske stručnjake iz gospodarstva, tehnologije i javnog sektora te kroz medijske objave, videopodcaste i konferenciju podiže svijest o ključnim tehnološkim trendovima i njihovoj primjeni.
