Sve svoje snage za budućnost sada treba usmjeriti na nove tehnologije, glavna je poruka koju je s ovogodišnje, 20. konvencije i 18. dodjele nagrada Zlatni ključ najboljim domaćim izvoznicima, uputio Davor Baković, predsjednik Hrvatskih izvoznika. Podsjetio je kako je godinu prije na okupljanju izvoznika glavna tema bila geopolitika, koja je i obilježavala uvjete u kojima se tada odvijalo poslovanje.
“Govorili smo o pukotinama u globalnom poretku i utjecaju na gospodarstvo. Usudim se reći da se većina predviđanja ostvarila, iako bih bio sretniji da nije tako jer govorili smo o promjenama i fragmentaciji u globalnoj trgovini, odnosima koji slijede nakon dolaska Donalda Trumpa, nezaustavljivom rastu Kine, ali i evidentnom slabljenju koje bilježi Europa”, rekao je Baković, nastavljajući kako se sada mora okrenuti novu stranicu.
“Tema ove godine je ekonomija budućnosti koja nas poziva da postavimo pitanje što svijet vodi u budućnost. Pritom je ključna tehnologija, koja mijenja sve oko nas. Danas je tehnologija vaš iskreni suvozač – ne postavlja se pitanje hoće li nas ta transformacija dosegnuti, ona je već među nama i oko nas, nego hoće li nas ona progutati, a pravo pitanje koje si moramo postaviti je hoćemo li je slijediti ili predvoditi”, apostrofirao je predsjednik Hrvatskih izvoznika. Izdvojio je tri, prema njegovu mišljenju, fundamentalna tehnološka trenda koja će oblikovati budućnost, a prvi je umjetna inteligencija i automatizacija. Oni, kako je ocijenio, više nisu samo eksperiment, već definiraju način donošenja odluka i procjenu rizika. Umjetna inteligencija danas je bitna za produktivnost, a koliko su te promjene brze i kakve su iskorake već učinile neke zemlje, ilustrirao je primjerom Kine u kojoj već postoje i djeluju tvornice u kojima se proizvodnja odvija samo s robotima, bez ljudi. To im, kaže, omogućuje i rad bez svjetala, zbog čega ih već nazivaju i tamnim tvornicama.
Druga velika tema koju on želi otvoriti je kvantno računarstvo.
“To je novi oblik, nova paradigma računarstva koja koristi zakone kvantne fizike za obradu podataka. Očekuje se da će njegov potencijal biti revolucionaran, da će nadmašiti klasično računarstvo”, istaknuo je Baković, dodajući kako se na njega nadovezuje i kibernetička sigurnost, budući da povjerenje mora biti utkano u infrastrukturu te već neko vrijeme to pitanje nije samo IT problem, nego temelj za svako poslovanje.
Infrastruktura je treća tema na koju je, smatra, potrebno usmjeriti pozornost.
Orqa i Agrivi
“Tu bih počeo s energetskom infrastrukturom koju se u nekim krugovima zanemaruje. Danas to više nije samo pretvaranje energije u svjetlost i toplinu, nego i pretvaranje energije u inteligenciju. Tu su i klimatska pitanja i zelena tehnologija, održivost koja je danas postala globalni preduvjet za poslovanje”, dodao je Baković. Istaknuo je kako danas ne svjedočimo samo ekonomskom nadmetanju SAD-a i Kine, nego je ono i strateško, a u tome, na žalost, Europa zaostaje.
“Može se jasno iščitati iz Harvardova indeksa kritičnih i novih tehnologija koji pokazuje da je SAD još uvijek lider i dominira u umjetnoj inteligenciji i svemirskim tehnologijama, da je Kina vrlo blizu Americi, diše joj za vratom i pretendira je preteći. Kina je sila koju definitivno ne smijemo zanemariti. Ona sada predvodi u baterijskoj tehnologiji, izdvaja se i u primjeni umjetne inteligencije”, objasnio je Baković, iz čijeg je izlaganja evidentna i razlika te dvije tehnološke sile u pristupu promišljanja razvoja, jer se Amerikanci fokusiraju na dizajn, a Kina na praktičnu primjenu umjetne inteligencije. Ono što je bitno u slučaju Kine i u kontekstu tehnološkog razvoja je, naravno, i veličina njezina domaćeg tržišta na kojemu se plasira nove tehnologije. Baković je naveo i nekoliko zanimljivih podataka, primjerice, da je od svih obnovljivih izvora energije i industrijskih robota na svijetu pola instalirano upravo u Kini.
Europa i ostatak svijeta, s druge strane, tehnološki su daleko iza te dvije zemlje.
“EU je i sama odabrala drukčiji put, postavila je standard kako umjetna inteligencija i tehnologija trebaju služiti ljudima, a ne samo profitu”, rekao je Baković, navodeći i kako to tehnološko zaostajanje ima negativne efekte na konkurentnost, no i da se tu otvara prostor za male zemlje poput Hrvatske.
“Naši izvoznici ne moraju birati stranu, ali je bitno da mogu razumjeti svijet, biti spremni natjecati se i surađivati. Naravno, moraju biti inovativni”, rekao je predsjednik Hrvatskih izvoznika, ističući kako su neki naši izvoznici ne samo na dobrom putu i dosegli svjetsku razinu, nego dokazuju i da možemo voditi globalne tehnološke trendove. Kao neke od primjera naveo je Orqu i Agrivi.
Ulaganja i suradnja
Osvrćući se na naše okruženje, naglasio je kako je Njemačka 2024. već drugu godinu zaredom bila naše glavno tržište, ali i dodao da se s obzirom na smjer razvoja kojemu svjedočimo, boji dana kada ćemo na izvoz u Njemačku gledati kao na ekonomski inferioran u odnosu na jednu Kinu.
Navodeći što je sve potrebno za tehnološki iskorak, Baković ističe i važnost vrhunskih stručnjaka, potrebno je puno više ulagati i nužna je, kaže, suradnja svih sektora, svih ministarstava i generacija. “Tehnologiju ne treba gledati kao silu, ona neće značiti ukidanje svih radnih mjesta, tehnologiju treba gledati kao na alat za kreiranje budućnosti. Ostajem optimist, iz svog iskustva jer vidim što izvoznici rade i kako studenti razmišljaju, vidim kako se tvrtke prilagođavaju u raznim ekonomskim granama i djelatnostima. Svojim znanjem spremni smo ne samo za prihvaćanje tehnološke budućnost, nego smo spremni i izvoziti je”, zaključio je predsjednik Hrvatskih izvoznika Davor Baković.
Prilog Hrvatski izvoznici pogledajte ovdje.
