Najmanje bilijun eura mobiliziranih u održiva ulaganja u sljedećem desetljeću cilj je Europskog zelenog plana. No čini se da ni to nije dovoljno za sveobuhvatnu transformaciju koja je potrebna za ostvarenje ciljeva. Traže se novi instrumenti održivog financiranja.
Traži se donošenje investicijskih odluka koje uzimaju u obzir okolišne, društvene i upravljačke (ESG) čimbenike. Potvrdile su to upravo tvrtke u istraživanju Hrvatske gospodarske komore u kojemu su sudjelovala 193 gospodarska subjekta. Ističe se podatak da među ispitanicima koji su već započeli proces zelene tranzicije, 52 posto njih nema na raspolaganju adekvatna sredstva.
“Novca nikad dosta, no tvrtke prepoznaju važnost ESG-a za konkurentnost i otpornost. To više nije iznimka, već pravilo. To je posebno značajno jer je većina ispitanika iz istraživanja iz prerađivačke industrije, kod kojih je zelena tranzicija itekako značajna za njihovu konkurentnost, ali jednako toliko izazovna. Na putu do postizanja ciljeva održivosti, izvori financiranja već su dugi niz godina trn u oku za većinu tvrtki. Uz to se naravno nadovezuje jednostavnost i brzina administrativnih postupaka,” pojašnjava potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.
Potrebna ulaganja za provedbu mjera u hrvatskom gospodarstvu procijenjena su na oko 33,8 milijardi eura, od čega je moguće financirati tek oko 32 posto, to jest nešto ispod 11 milijardi eura iz različitih EU programa poput NPOO-a, PKK-a, Repowera, Modernizacijskog fonda, Socijalnog fonda, EU ETS-2 i dr. Ostatak sredstava prema tome, trebat će doći iz privatnih ulaganja, odnosno kroz proizvode financijskih institucija.
Novi instrumenti održivog financiranja
Istraživanje je pokazalo i da je većina ispitanika, 64 posto, zainteresirana za dostupnost specijaliziranih ili subvencioniranih instrumenata održivog financiranja. Kada govorimo o potrebnim iznosima, 42 posto treba manje od dva milijuna eura u sljedećih pet godina, dok 22 posto treba 2-5 milijuna eura.
Najviše ispitanika zainteresirano je za zeleno financiranje (ekološki prihvatljive investicije), slijedi tranzicijsko financiranje, a zatim društveno (impact) financiranje. Najčešće se radi o projektima koji adresiraju učinkovitost potrošnje resursa, zatim korištenje obnovljivih resursa, a treći po redu prioritetnih projekata su oni iz kategorije energetske učinkovitosti. Preferirani financijski instrumenti su projektno financiranje, održivi krediti i leasing.
U tom kontekstu, važno pitanje je i kako podići investicijsku spremnost “zelenih” startup i scaleup poduzeća u Hrvatskoj i omogućiti im pristup međunarodnom kapitalu. Kako bi zelene snage u nastajanju bile korak bliže ostvarenju svojih ciljeva, HGK će na konferenciji Podržimo održivo nagraditi najbolja zelena start-up i scale-up poduzeća na prvom izdanju pitch natjecanja u sklopu konferencije, od ukupno 24 prijavljena projekta. Najbolje očekuje nagrada od pet tisuća eura, studijski posjet Japanu, prijedlozi za poboljšanje investicijske spremnosti i pristup mreži investitora.
Istraživanje o interesu za instrumentima održivog (zelenog) financiranja je početna pozicija za diskusiju koja će se nastaviti na konferenciji HGK Podržimo održivo. Domaći lideri i međunarodni stručnjaci 9. i 10. rujna u Zagrebu dat će odgovore na pitanje kako izgleda odgovoran ulagački model u praksi, na temelju čega se donose investicijske odluke te na koji način financijska tržišta vrednuju dugoročnu održivost.
“Održivost je obilježila proteklo desetljeće kao korektiv gospodarstva i društva i kao način na koji se gradi dugoročna vrijednost. Živimo u svijetu koji se neprestano resetira, stoga ovogodišnji program otvara ključna pitanja o tome kako misliti, proizvoditi i djelovati u takvom kontekstu. Dinamika tržišta, regulatorni zahtjevi i globalni rizici traže drukčiji pristup, traže promjenu. Konferencija Podržimo održivo prostor je za razumijevanje tih promjena”, poručila je direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK Marija Šćulac.
Globalni i domaći stručnjaci pomiču granice diskusija o održivosti
Umjesto ponavljanja poznatog, HGK na konferenciji otvara prostor za diskusije o tome gdje su stvarne granice održivosti i kakvu težinu ima odgovornost kada iza odluka stoji stvarni kapital.
Jedan od vodećih globalnih stručnjaka za održiva i odgovorna ulaganja, Yoshihiro Tanaka, govorit će upravo o tome kako financijski instrumenti mogu podržati dugoročan i održiv rast poduzeća. Tanaka povezuje financijske ciljeve s transformacijom poslovnih modela, što je temelj održivog financiranja. Budući da je radio s različitim vrstama kapitala, kao i bavio se investicijskim savjetovanjem ima jedinstvenu perspektivu na temu odgovornih investicijskih modela koji dugoročno mogu povećati poslovnu vrijednost.
Upravo su ulaganja s utjecajem (Impact investing) goruća tema održivog financiranja. Riječ je o ulaganjima usmjerenima na stvaranje mjerljivog, pozitivnog društvenog i okolišnog učinka uz financijski povrat – o čemu će govoriti Karim Sayyad. Sayyad je stručnjak za klimatsku strategiju i ulaganja s utjecajem, s iskustvom u oblikovanju načina na koji financijske industrije pristupaju klimatskim ciljevima i održivim ulaganjima. Zbog ekspertize u ESG istraživanjima na projektima koji su se fokusirali na kršenje poslovnog ponašanja multinacionalnih kompanija, struka ga smatra globalnim stručnjakom u razvoju održivog financiranja.
Budući da održivo financiranje nastoji usmjeriti kapital prema dugoročno održivim i klimatski otpornim rješenjima, tržišta ugljika postala su mehanizam koji financijski sektor koristi za poticanje smanjenja emisija i prijelaz na zelenu ekonomiju. Međutim, tržišta ugljika, unatoč potencijalu, sve češće izazivaju sumnje.
Što izaziva sumnje te kako transparentno i provjerljivo trgovati ugljičnim kreditima, pojasnit će Gerhard Huber, međunarodno priznati poduzetnik i investitor te izvršni predsjednik tvrtke specijalizirane za digitalizaciju tržišta ugljičnih kredita putem blockchain tehnologije. Jedan od ključnih katalizatora ESG ulaganja u Europi i svijetu, Sasja Beslik kao stručni moderator konferencije zagovarat će održive strategije koje mogu nadmašiti tržišna očekivanja. Zalaganje za stav da odgovorno ulaganje nije samo etički izbor nego i financijski isplativo svrstava ga među vodeće glasove globalne tranzicije prema održivim financijskim praksama.
Tanaka, Sayyad, Huber, Beslik i mnogi drugi vodeći međunarodni stručnjaci progovorit će o temama koje usmjeravaju fokus tamo gdje se često nerado ide.
Glavna pozornica ugostit će Desiree Fixler, nekadašnju zagovornicu ESG-a, sada jednu od njegovih najžešćih kritičarki, poznatu i kao “ESG zviždačicu”. Za domaći kontekst posebno je atraktivna tema oslobađanja javnog bogatstva radi poticanja gospodarskog rasta i teza kako privatizacija nije uvijek rješenje za konkurentnost, o kojoj će govoriti švedski investicijski savjetnik Dag Detter. Sudionici konferencije imat će priliku poslušati i Jeremyja Schwartza, bivšeg CEO-a tvrtki The Body Shop i Pandora, koji će govoriti o tome kako ESG može biti rizik – ali i prednost.
Program i govornici konferencije dostupni su na službenoj stranici konferencije. Konferenciju su podržale tvrtke i institucije koje vlastitim primjerom pokazuju kako održivost može biti sastavni dio poslovne strategije: Coca-Cola HBC Hrvatska i Erste banka kao platinasti partneri, Hrvatska poštanska banka kao zlatni partner te INA, JGL, ENNA, PBZ i VISA kao brončani partneri.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Europska investicijska banka, Ministarstvo pravosuđa i digitalne transformacije, Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije podržali su konferenciju kao institucionalni partneri, dok su prijatelji konferencije Badel 1862, E.ON, Croatia Airlines, Croatia osiguranje, CEMEX, Končar, Spring + Shift, ATD Solucije, Ericsson Nikola Tesla, MS Energy, UN Global Compact mreža Hrvatska i Zagreb plakat.
