Prva procjena državnih statističara o gospodarskoj aktivnosti u trećem ovogodišnjem tromjesečju potvrdila je usporavanje dinamike rasta. Nakon što je, prema DZS-u, godišnja stopa u drugom kvartalu prema izvornim podacima ubrzala na 3,6 posto, u tri ljetna mjeseca realni je rast ekonomske aktivnosti u odnosu na treće tromjesečje usporio na 2,3 posto. Prema sezonski prilagođenim podacima, godišnja stopa je nešto viša – 2,6 posto, a promatraju li se tekuća kretanja, usporavanje se očituje u 0,3 posto rasta u trećem u odnosu na drugi kvartal nakon što je u proljetna tri mjeseca aktivnost realno bila ojačala 0,9 posto, pokazuje prva službena procjena.
Posustajanje tempa ekonomske aktivnosti nije iznenađenje. Na to su upućivali razni mjesečni statistički pokazatelji za razdoblje srpanj-rujan, kao i model brze procjene BDP-a Hrvatske narodne banke ili pak CEIZ indeks poslovnog ciklusa Ekonomskog instituta Zagreb koji se temelje i na DZS-ovim podacima. Ipak, ostaje primijetiti da je usporavanje ispalo nešto jače nego što su to signalizirale nedavne procjene i prema HNB-ovu modelu (koji je sugerirao usporavanje godišnje stope na 3 posto) i indeksu Ekonomskog instituta, koji je ovih dana iz njega izveo procjenu o 2,5 posto međugodišnjeg realnog rasta kvartalnog BDP-a.
Kako bilo, rast i dalje nosi domaća potražnja koju s jedne strane podržava realni rast plaća i zaposlenosti (premda također sporijim tempom), a s druge još uvijek obilan priljev europskih sredstava. Kad je riječ o potrošnji kućanstava, njezino realno povećanje poduprto je i nadalje relativno snažnim rastom gotovinskih nenamjenskih kredita.
Investicije ubrzale
Komponenta BDP-a koja u trećem kvartalu bilježi najznačajnije ubrzanje su investicije u fiksni kapital, čiji je međugodišnji rast ubrzao sa 4,9 na 7,5 posto realno. U znaku ubrzanja bila je i državna potrošnja (sa 3,3 na 3,8 posto), dok je, primjerice, potrošnja kućanstava usporila rast s 4 posto (u drugom kvartalu) na 1,9 posto.
Izvoz roba i usluga jedina je komponenta koja bilježi pad – u realnim terminima pao je za 1,1 posto, što je u cijelosti rezultat smanjenja u sferi usluga, kojima glavni ton daju (skromniji) rezultati turističke sezone obilježene stagnacijom broj noćenja. Ukupan kvartalni izvoz usluga, naime, u godišnjoj je usporedbi realno manji za 4,6 posto, dok je izvoz robe veći nego u lanjskom trećem kvartalu za 4,1 posto. Nasuprot tome, na strani uvoza kod robe je povećanje neznatno (0,3 posto), ali zahvaljujući dvoznamenkastoj stopi na uslugama (+12,7 posto), ukupan uvoz realno je povećan za 2,4 posto, što u konačnici rezultira negativnim doprinosom neto inozemne potražnje.
S obzirom na procjene vezane uz investicije, nije neočekivano ni što, promatrano s proizvodne strane, po djelatnostima, najveći rast bruto dodane vrijednosti (BDV) bilježi građevinarstvo čiji je rast dodatno ubrzao – sa 7,1 na 7,3 posto. Ukupan BDV u usporedbi s trećim kvartalom prošle godine veći je za 2,1 posto, a brži od prosječnoga bilježi se u financijskim djelatnostima (+4,3%), prerađivačkoj industriji (+3,3%) i skupini djelatnosti u okviru javne uprave i obrane, obrazovanja i zdravstva te socijalne skrbi (+3,0%). Iako je BDV velikog bloka djelatnosti koji objedinjuje trgovinu, prijevoz i skladištenje, smještaj te ugostiteljstvo osjetno usporio rast (sa 5 na 1,8 posto realno), njegov doprinos rastu je s obzirom na strukturu bruto dodane vrijednosti i dalje najznačajniji.
Anomalija za preispitivanje
Sve u svemu, za cijelu 2025. očekuje se realna godišnja stopa rasta BDP-a od 3,2 posto, što će nas ponovno smjestiti među države europodručja s najsnažnijim rastom, kaže Zrinka Živković Matijević, glavna ekonomistica Raiffeisen banke. Prognoza je izložena rizicima da rast bude nešto niži od očekivanja, ističe. Dodaje da bi domaća potražnja i u 2026. trebala ostati glavni pokretač gospodarstva iako će intenzitet rasta tih sastavnica vjerojatno biti nešto skromniji nego prethodnih godina, pa u toj banci i dogodine računaju sa solidnih 2,6 posto rasta realnog BDP-a, uz povišenu geopolitičku neizvjesnost kao glavni rizik te projekcije.
Željko Lovrinčević, znanstveni savjetnik na Ekonomskom institutu, u jučerašnjoj objavi DZS-a primjećuje u prvom redu stavku koja se vidi tek u detaljnijoj strukturi BDP-a, a koja upućuje na ozbiljnu nekonzistentnost podataka. Radi se o stavci “promjena zaliha”, što uključuje i greške i propuste, odnosno tzv. statističku diskrepanciju (u obračunu BDP-a prema proizvodnoj i rashodnoj metodi). Prema podacima DZS-a, iznos na toj poziciji predstavlja čak 89 posto iznosa BDP-a (17,8 naspram 19,8 milijardi) i uvjerljivo je najveći dosad; do prije dvije godine obično se kretao od nekoliko stotina milijuna do milijardu-dvije. U svijetu vjerojatno ne postoji zemlja s takvom strukturom komponenti rasta; ta anomalija zaslužuje da se njome netko pozabavi, zaključuje taj ekonomist.
