Ne možemo ignorirati kulturu, kulturne norme i nasljeđe jer oni su možda najvažnija odrednica koliko ćemo biti inovativni i kojim tempom ćemo dalje raditi”, rekao je ekonomski analitičar Velimir Šonje tijekom u izlaganju na konferenciji ‘Iskustvo nikada ne zastarijeva’ u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Sentora, kluba poduzetnika seniora.
Niska razina strpljivosti
Šonje navodi da se iza brojki o rastu, produktivnosti i ulaganjima u tehnologiju krije puno dublji sloj koji ekonomisti često zanemaruju, a to je način na koji je društvo naučeno razmišljati o radu, riziku, uspjehu, nejednakosti i budućnosti. Kultura, institucije i obrazovanje ne određuju samo kako živimo, nego i koliko smo sposobni stvarati nove proizvode, prihvaćati tehnologiju i graditi inovativne kompanije. Posebno izdvaja strpljivost, odnosno spremnost da se razmišlja dugoročno. Riječ je, pojednostavljeno, o voljnosti da se danas odreknemo dijela koristi kako bi ulagali u nešto što će donijeti rezultat tek za nekoliko godina.
“Strpljivost je jedina kulturna norma koja pokazuje uspješnu relaciju s razinom razvoja i inovativnosti”, rekao je Šonje.
Hrvatska je pritom, prema istraživanju koje navodi, na niskoj razini strpljivosti, dok su na vrhu Nizozemska i Njemačka.
“Činjenica je da jedno istraživanje Ipsosa pokazuje da su ispitanici u Hrvatskoj najskeptičniji u EU oko toga hoće li nove tehnologije pozitivno ili negativno utjecati na budućnost i život, što i ne iznenađuje jer se kod nas teško prihvaćaju noviteti. O tome trebaju misliti i mentori poduzetnika, ali i mladi poduzetnici, kaže Šonje savjetujući im da od početka razmišljaju o organizacijskoj psihologiji i korporativnoj kulturi u svojim poduzećima i tako grade i identitet tvrtke, prilagodbu zaposlenih i, posljedično, bolje poslovanje.
Pomoć iskusnih
Konferencija je okupila više od stotinu poduzetnika, mentora, partnera i stručnjaka, a u fokusu je bilo pitanje kako iskustvo, znanje i kvalitetno mentorstvo mogu pomoći u suočavanju s konkretnim izazovima i donošenju boljih poslovnih odluka u vremenu velikih promjena.
Upitali smo Antu Mandića, predsjednika Upravnog odbora Sentora, s kojim im se pitanjima najčešće obraćaju poduzetnici. “Uglavnom su to problemi rasta i delegiranja. Mi zapravo pomažemo mentorima i poduzećima kad dođu u poteškoće. Najčešće nismo u situaciji da pomognemo startupima da krenu u rast. U jednom trenutku poduzeće naraste na 20, 30 ili 40 ljudi i poduzetnici tad imaju problema s financiranjem i organiziranjem posla. Ne vide kako dalje. Ako netko nema strategiju, ne zna napraviti dobar poslovni plan, onda često ni ne zna uočiti probleme. No kad dođu izazovi i obrate se mentoru, nakon 5-6 sati razgovora, poduzetnici mi kažu da im razgovor s nekim iskusnim pomaže”, kaže Mandić.
