Za fotonaponsku elektranu vlasnici obiteljskih kuća ove će godine kroz javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) koji traje do kraja godine, odnosno do iskorištenja novca, na raspolaganju imati deset milijuna eura.
Sufinanciranje je moguće dobiti za najviše do 50 posto opravdanih troškova projekta, odnosno u visini od 600 eura po kilovata nazivne snage fotonaponske elektrane, međutim, samo za elektrane koje su ugrađene i puštene u pogon od početka siječnja ove godine.
Prije nego što su otvorene prijave na poziv, pitali smo Fond, između ostalog, kakav interes očekuju. Na upit nisu odgovorili pa ostaje nepoznato očekuju li da će dostupan novac biti brzo “razgrabljen” ili će građani imati vremena ostvariti sufinanciranje do kraja godine.
Iz Zelene energetske zadruge (ZEZ), koja je provela prve projekte građanske energije u Hrvatskoj te koja je posebno usmjerena na solarnu energiju, kažu da posljednjih nekoliko godina tržište solarnih elektrana u Hrvatskoj bilježi snažan rast, posebno kada je riječ o obiteljskim kućama.
Kratak rok
“Model samoopskrbe za kućanstva s neto obračunom u primjeni je u Hrvatskoj od 2019. godine. U toj je godini samo oko 100 kućanstva s vlastitom solarnom elektranom bilo priključeno na mrežu. Značajan porast dogodio se tek 2022. godine, kada je oko 2500 elektrana za samoopskrbu u kućanstvu bilo priključeno na mrežu. Od 2022. do danas broj priključenih elektrana za samoopskrbu u kućanstvu popeo se na više od 20 tisuća, prema podacima HEP ODS-a. Od početka godine vidimo povećanje od 13 posto što je pokazatelj jednog vrlo pozitivnog trenda”, objašnjavaju iz ZEZ-a.
Za pretpostaviti je stoga da će interes za sufinanciranje fotonaponskih elektrana iz natječaja FZOEU-a biti velik. Iz Zelene energetske zadruge ocjenjuju da je svaki javni poziv koji podupire ulaganje u solarnu energiju važan korak prema jačanju energetske neovisnosti građana. Međutim, ovogodišnji se poziv Fonda malo razlikuje od provedenih.
“Ovogodišnji javni poziv FZOEU-a specifičan je jer je retroaktivnog karaktera, odnosno sufinanciranje se odnosi samo na već izgrađene elektrane s dozvolom za trajni pogon. Također, rok od objave poziva do početka prijava je kraći nego prethodnih godina, što je kod mnogih zainteresiranih izazvalo zabrinutost hoće li stići predati prijavu na vrijeme”, upozoravaju.
Fond je poziv, kojim se sufinanciraju troškovi izvođenja radova, što uključuje nabavu i ugradnju novih sustava i opreme, objavio samo mjesec dana prije početka prijava. Za ostvarivanje potpore vlasnici, odnosno suvlasnici obiteljske kuće, na poziv će, isključivo elektronskim putem, morati dostaviti, osim prijavnog obrasca, još 15 drugih uvjerenja, potvrda, dokumenata, računa…
Održan webinar
S ciljem lakšeg snalaženja u prijavi projekta i ostvarivanja sufinanciranja pomogao je i ZEZ te su za zainteresirane građane održali webinar na kojem je Žarko Latković iz FZOEU odgovarao na brojna pitanja. “Vjerujemo da su mnogi građani uspjeli dobiti jasnija tumačenja”, kažu iz ZEZ-a.
Međutim, poticanje intenzivnijeg ulaganja građana u solarne elektrane, odnosno energetsku neovisnost, moglo bi biti mnogo bolje uređeno.
“Najveći poticaj za investiciju u vlastitu solarnu elektranu bio bi kontinuirano sufinanciranje s mogućnošću naknadne refundacije, što građanima omogućuje dugoročnije planiranje i sigurnost pri odluci o ulaganju. Također, šira obuhvaćenost korisnika, uključujući i one koji tek planiraju izgradnju elektrane, dodatno bi potaknula ulaganja”, napominju iz zadruge. Ističe i da bi bilo dobro i poželjno da građani prate poticaje koje za ulaganje u solarne elektrane, osim države, daju i općine, gradovi i županije, a koje mogu pronaći na njihovim stranicama.
Trenutačno je, naime, aktivno 20-ak takvih natječaja. Iako je investiranje u vlastite solarne elektrane isplativo, posebno kada se u obzir uzme rast cijene električne energije do koje je došlo nakon ruske agresije na Ukrajinu, a i procjena da će, iz više razloga, u budućnosti struja biti još skuplja, domaća regulativa ovakve projekte pomalo destimulira. Iz ZEZ-a napominje da se s početkom sljedeće godine mijenja model obračuna za buduće vlasnike solarnih elektrana, što će utjecati na isplativost ulaganja.
“Umjesto da se mrežarina plaća samo na neto preuzetu energiju iz mreže, naplaćivat će se na ukupnu preuzetu energiju. To znači da će se povrat investicije produljiti s dosadašnjih prosječnih 6 do 7 godina na 9 do10 godina, ali bez poticaja. Uzevši u obzir garantirani radni vijek opreme od barem 25 godina, ali elektrana radi i nakon toga i proizvodi struju, to je i dalje isplativo ulaganje”, navode iz ZEZ-a, napominjući da će svi koji do kraja ove godine izrade glavni elektrotehnički projekt i ishode elektroenergetsku suglasnost HEP ODS-a zadržati pravo na trenutačni, povoljniji model obračuna još deset godina.
Potencijal sunca
“Zato je važno da građani koji razmišljaju o vlastitoj solarnoj elektrani već sada počnu s pripremom dokumentacije i realizacijom projekta. Važno je djelovati na vrijeme”, zaključuju.
Pri kalkulacijama isplativosti svakako ne treba zanemariti projekt grupne nabave opreme solarnih elektrana Zelene energetske zadruge. Njihov jedinstveni model, objašnjavaju, građanima omogućuje povoljniju, jednostavniju i sigurniju realizaciju projekata solara na kućama.
“Trenutačno provodimo četvrtu po redu grupnu nabavu. Sudjelovanjem građani ostvaruju najmanje 20 posto popusta na opremu visoke kvalitete za solarne elektrane, besplatno projektiranje u ZEZ-u, administrativno-tehničku podršku tijekom cijelog procesa te ugradnju solarne elektrane po principu ‘ključ u ruke’”, navode, dodajući da su prijave otvorene do 1. srpnja.
Interes građana, investitora i tvrtki u ulaganja u solarne elektrane potvrđuju i brojke. Prema izvješću Obnovljivih izvora energije Hrvatske o elektroenergetskim kretanjima, u prvom kvartalu ove godine sunčane elektrane su u strukturi raspoložive energije sudjelovale s 2,9 posto, u odnosu na 1,3 posto u istom periodu 2024. Međutim, to je i dalje nizak postotak u odnosu na potencijal sunca u Hrvatskoj.
