Ako se netko može pohvaliti prirodnim bogatstvom, onda je to Hrvatska. Brda, doline, rijeke, more – sve je to paket na kojem mnoge zemlje zavide i baš zato se u foks stavlja njihovo očuvanje. Samo dalmatinski arhipelag obuhvaća stotine otoka, otočića i hridi razasutih po Jadranskom moru, predstavljajući jedno od najbogatijih i najvrjednijih prirodnih područja Hrvatske i kao takvo zahtijeva sustavnu i dugoročnu zaštitu.
Inovacije i ulaganja
Klimatske promjene i prekomjerna eksploatacija sve snažnije utječu na okoliš i svakodnevni život otočnih zajednica stoga nije čudno da su potrebne inicijative poput Zaklade za okoliš dalmatinskih otoka. Ona je osnovana 2023. godine i posvećena je očuvanju prirode i bioraznolikosti tog područja, a ovoga ožujka organizirat će događaj na kojemu će sudionici imati priliku čuti kako se znanje, inovacije i ulaganja mogu usmjeriti prema trajnoj zaštiti prirode i stvaranju konkretnih rezultata na terenu.
Jedan od glavnih gostiju bit će Ben Goldsmith, osnivač globalne mreže Conservation Collective koja za cilj ima dati potporu projektima zaštite prirode u lokalnim zajednicama. Danas ta mreža okuplja više od 20 institucija diljem svijeta, među kojima je i Zaklada za okoliš dalmatinskih otoka. Goldsmith je inače veliki zagovaratelj progresivnog pristupa zaštiti i obnavljanju prirode koji se temelji na prepuštanju ekosustava prirodnim procesima, kroz povratak autohtonih vrsta, a sve to uz minimalnu ljudsku intervenciju, a nešto više o tome govorit će na samom događaju. Uz njega, zanimljivo ime je i ono Alexa MacDonalda, poduzetnika, aktivnog investitora u više od 60 startupa i venture fondova te donatora Zaklade za okoliš dalmatinskih otoka.
“Ovim događajem želimo otvoriti razgovor o dugoročnim rješenjima za očuvanje dalmatinskih otoka i pokazati kako se uspješni modeli zaštite prirode mogu primijeniti i u našem lokalnom kontekstu. Fokus je na društveno odgovornim projektima i suradnji s otočnim zajednicama, koje su ključne za trajnu zaštitu okoliša”, riječi su to predsjednika Upravnog odbora Zaklade Vladimira Maoduša, koje stoje u službenom priopćenju.
Uključile se brojne kompanije
Ono što je važno naglasiti jest sam rad Zaklade koji je usmjeren na konkretne poteze kao što su smanjenje plastičnog otpada, očuvanje vodnih resursa te zaštitu morskih i kopnenih ekosustava. Zanimljivo, to su prepoznale i podržale brojne domaće kompanije poput Hrvatske hotelske grupacije Adriatic Luxury Hotels, InterCapitala, tehnološkog lidera Končara kao i turističke kompanije Valamar.
“Iznimno sam ponosan što je Adriatic Luxury Hotels bio među prvim partnerima koji su podržali Zakladu za okoliš dalmatinskih otoka, koja je dio Conservation Collective-a. Zaštita hrvatske obale za nas nije samo odgovornost, već i strateški prioritet jer je to jedan od posljednjih, uistinu netaknutih obalnih okoliša u Europi, a dugoročni uspjeh hrvatskog turizma ovisi o njegovom očuvanju. Podrška DIEF-u u potpunosti je u skladu s našom strategijom održivosti i našom predanošću očuvanju jednog od ključnih stupova na kojima je izgrađeno naše poslovanje”, izjavio je Davor Luksic, predsjednik Nadzornog odbora ALH-a, dok je predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak istaknuo kako je njihova kompanija posljednje desetljeće posebno bila posvećena razvoju naprednih tehnologija koje doprinose održivijoj budućnosti…
“Naš ulazak u partnerstvo sa Zakladom okoliš dalmatinskih otoka logičan je nastavak te misije. Dalmatinski arhipelag jedno je od najvrjednijih prirodnih područja Hrvatske i vjerujemo da snažna suradnja između gospodarstva, lokalnih zajednica i stručnjaka može donijeti konkretne, mjerljive i dugoročne rezultate u njegovu očuvanju”.
Rad Zaklade zapazio je i prepoznao i poznati rock sastav Depeche Mode, ali i švicarski proizvođač satova Hublot koji su podržali projekte smanjenja plastičnog otpada kojima je na Dugom otoku i Hvaru uspostavljena mreža javnih slavina. Možda nakon samog događaja u ožujku još više dalmatinskih mjesta bude “oslobođeno” otpada, a zajednica bude osvještenija o važnosti očuvanja prirode s kojom i u kojoj živi.
