Mali grad Čabar u Gorskom kotaru i nešto veća Donja Stubica u Krapinsko-zagorskoj županiji rekorderi su po nerealnom planiraju proračuna. Ostvareni ukupni prihodi i rashodi gradova koje vode 33-godišnji Antonio Dražović iz Živog zida (Čabar) i nezavisni Nikola Gospočić (Donja Stubica) u 2023. godini odstupali su 100 posto od onoga što su gradonačelnici i njihovi timovi planirali.
No, u lošem planiranju strateškog dokumenta koji je temelj upravljanja ti primjeri nisu izolirani slučajevi, dapače. Odstupanja ukupnih prihoda i rashoda veća od pet posto zabilježena su u čak 87, odnosno 90 posto gradova i općina, pokazuje analiza Simone Prijaković, znanstvenice s Instituta za javne financije (IJF).
Pod povećalom
“Odstupanja mogu biti posljedica nepredviđenih okolnosti, primjerice, recesije ili pandemije. No, mogu biti i rezultat nesposobnosti vlasti da realno planira prihode i rashode ili namjernih aktivnosti usmjerenih na ostvarenje određenih političkih ciljeva, primjerice uoči izbora”, upozorava Prijaković u analizi “Proračunska vjerodostojnost pod povećalom: usporedna analiza hrvatskih i slovenskih lokalnih jedinica”.
Kako u 2023. nije bilo recesije, pandemije ni drugih kritičnih događanja, kao niti lokalnih izbora “pred vratima”, jasno je da je uzrok odstupanja potpuna nonšalantnost lokalnih čelnika u financijskom planiranju. No, čini se da nedostatak tih vještina ne smeta domaćim biračima jer će većinu (73 posto) loših planera, odnosno političara, ponovno izabrati.
Građani pritom zaboravljaju da je vjerodostojno proračunsko planiranje ključno za odgovorno upravljanje javnim novcem, kao i za efikasno pružanje javnih usluga, naglašava znanstvenica s IJF-a. Njezina analiza pokazuje, među ostalim, da slovenske jedinice u prosjeku preciznije planiraju proračun.
Najviše prosječno odstupaju, čak 72 posto, prihodi od nefinancijske imovine (prodaje stambenih i poslovnih objekata, zemljišta, prijevoznih sredstava i strateških zaliha), pokazuje analiza. Slijede odstupanja u prihodima od pomoći (43 posto) te poreznim prihodima (33 posto). Slična prosječna odstupanja u prihodima od nefinancijske imovine (70 posto) i od pomoći (45 posto) imaju i slovenske lokalne jedinice. Međutim, u Sloveniji prosječna odstupanja poreznih prihoda iznose tek tri posto, a u Hrvatskoj visokih 33.
S druge strane, najmanje odstupaju ukupni prihodi i prihodi poslovanja: 26 posto u Hrvatskoj te 21, odnosno 20 posto u Sloveniji. Prijaković objašnjava da se visoka odstupanja prihoda od nefinancijske imovine djelomično mogu objasniti zakonskom obvezom planiranja uravnoteženih proračuna. Velika odstupanja prihoda od pomoći, s druge strane, tumači mogućom neizvjesnošću u vezi s dobivanjem novca iz fondova EU-a.
Najgori mali
Glede rashoda, situacija u Hrvatskoj i Sloveniji vrlo je slična. Najviša odstupanja pokazuju rashodi za nefinancijsku imovinu (53 posto) i ukupni rashodi (31 posto), a najmanja rashodi poslovanja (18 posto). U Sloveniji ti postoci iznose 35, 19 i 13.
Analiza pokazuje i da su male općine, kojima bi zbog veličine trebalo biti lakše točnije planirati proračun, u tome najgore. Najmanja odstupanja u svim kategorijama prihoda i rashoda pokazuju, gradovi s više od 35 tisuća stanovnika.
Prijaković lokalnim čelnicima savjetuje da pri izradi proračuna koriste realne i konzervativne procjene prihoda i rashoda te da redovno i jasno obrazlažu odstupanja i o njima informiraju građane. Također, potrebno je jačati fiskalnu odgovornost razvojem sustava za praćenje i ocjenjivanje vjerodostojnosti planiranja proračuna, poput objavljivanja neovisnih izvještaja ili uspostavom javnih baza podataka o odstupanjima.
Središnja bi vlast mogla natjerati lokalne čelnike da bolje planiraju, no tada bi sama morala biti bolji primjer, a kakav je sada, dovoljno govori činjenica da su rebalansi državnog proračuna, koji bi trebali biti iznimka, postali pravilo.
