Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE
Poslovni vikend
Agro Summit 2025.

Rast kroz partnerstva, inovacije i distribuciju

Cro brendovi u EU i svijetu – kako dalje? – domaći proizvodi na međunarodnom tržištu.

Autor: Ana Roksandić
16. listopad 2025. u 19:10
O domaćim proizvodima na europskom i svjetskom tržištu razgovarali su Josip Barišić, direktor proizvodnje i vinarstva u Agrolaguni, Ante Rogić, menadžer prodaje sjemena i sredstava za zaštitu u Axereal Centralna Europa, te Zvjezdana Blažić, agronomska stručnjakinja/Josip Regović/PIXSELL

U sklopu Agro Summita 2025. održao se panel “Cro brendovi u EU i svijetu – kako dalje?”, posvećen pozicioniranju domaćih proizvoda na međunarodnom tržištu. Hrvatski su brendovi, istaknuto je tijekom rasprave, već ostvarili određenu prisutnost u Europi, no i dalje se suočavaju s nizom izazova: od regulatornih ograničenja i logističkih zahtjeva do snažne konkurencije i promjenjivih potrošačkih navika.

Unatoč tomu, sudionici su naglasili kako se otvaraju i nove prilike za rast kroz strateška partnerstva, inovacije i učinkovitije upravljanje distribucijom. Sudjelovali su Josip Barišić, direktor proizvodnje i vinarstva u Agrolaguni, Ante Rogić, menadžer prodaje sjemena i sredstava za zaštitu u tvrtki Axereal Centralna Europa, te Zvjezdana Blažić, agronomska stručnjakinja.

Još uvijek smo prisutni tamo gdje ima puno hrvatske dijaspore i po nišnim etno-dućanima jer je ući u velike tržišne lance teško i skupo, zahtijeva velike količine, visoku kvalitetu i puno ulaganja.

Omjer cijene i kvalitete

Panel je ponudio uvid iz različitih dijelova lanca vrijednosti, uz poseban naglasak na važnost suradnje proizvođača, dobavljača i distributera kao preduvjeta za jači iskorak hrvatskih brendova na europska i svjetska tržišta. Raspravljalo se o tome kako domaći proizvodi mogu dugoročno učvrstiti svoju poziciju u međunarodnoj konkurenciji i postati prepoznatljiviji globalno. Stručnjaci na panelu složili su se da kao država imamo neke jake brendove koji su nositelji našeg izvoza na globalnoj razini, a najznačajnija tržišta za Hrvatsku su Italija, Austrija i Slovenija. Ipak, Blažić naglašava kako smo većinski još uvijek prisutni tamo gdje ima puno hrvatske dijaspore i po nišnim etno-dućanima jer je ući u velike tržišne lance teško i skupo, zahtijeva velike količine, visoku kvalitetu i puno ulaganja.

Devedeset posto naših proizvoda prodamo u Hrvatskoj, a oko deset posto ide u izvoz, i to u zemlje u okruženju, ponajprije područje bivše Jugoslavije i u Njemačka, rekao je Josip Barišić/Josip Regović/PIXSELL

“Kupci su prepoznali našu kvalitetu, postali smo sinonim za maslinovo ulje u Hrvatskoj zbog svoje konzistetnosti u kvaliteti. Vina Laguna izbor su broj jedan zbog omjera cijene i kvalitete, a kvalitetu smo izgradili jačanjem vlastite sirovine. Devedeset posto naših proizvoda prodamo u Hrvatskoj, a oko deset posto ide u izvoz, i to u zemlje u okruženju, ponajprije područje bivše Jugoslavije i u Njemačka”, rekao je Barišić. U ožujku ove godine Badel 1862, najveći proizvođač alkoholnih pića i vina u Hrvatskoj, preuzeo je Agrolagunu, a Barišić kaže kako to nije nimalo promijenilo njihovu poslovnu strategiju, već ju je samo ojačalo i ubrzalo. Od 2022. godine usmjereni su na premium proizvode i kvalitetu, a uskoro idu u još investicija poput sadnje više od sto hektara vinograda i više od 40 hektara maslina. Direktor proizvodnje i vinarstva u Agrolaguni potvrdio je da se financiraju vlastitim sredstvima i da im je fokus na autohtonim sortama jer su iznimno tražene.

Svi panelisti slažu se da postoje problemi sa zemljištem, a Rogić je pobliže pojasnio fokus tvrtke iz koje dolazi, rekavši: “Prioritet nam je proizvodnja pivarskog ječma. Naša proizvodnja u Novoj Gradišci ima kapaciteta 75 tisuća tona i prodaje se kako u Hrvatskoj, tako i u zemljama regije. Naš najveći kupac još uvijek je Heineken grupa i tu smo se pozicionirali kao lider u zemlji čineći 90 posto proizvodnje pivarskog ječma u Hrvatskoj.” Blažić je komentirala da su troškovi izvoza puno veći u plasmanu te kako su prije postojale kompanije koje su objedinjavale naše proizvode, no to nije bilo na posve komercijalnim osnovama.

Naš najveći kupac još uvijek je Heineken grupa i tu smo se pozicionirali kao lider u zemlji čineći 90 posto proizvodnje pivarskog ječma u Hrvatskoj, kaže Ante Rogić/Josip Regović/PIXSELL

Danas su brojne domaće tvrtke sklopile ugovore da se međusobno predstavljaju na tržištu, ovisno o tome gdje je tko najjači, a to ne samo da je nužno, nego je najbolja solucija za naše kompanije jer smo u borbi s multinacionalnim kompanijama mali. “Istraživanja pokazuju da su domaći brendovi vrlo visoko plasirani u svjesti hrvatskih potrošača, no cijena često prevlada pred željom da se kupi domaći brend. Puno se ulaže u marketing i privlačenje mladih potrošača, no ipak u prodajnoj košarici malo gube tržišne udjele”, kazala je Blažić.

Mnogi primjećuju vrlo visoke cijene domaćega maslinovog ulja, a Barišić objašnjava da do visoke cijene dolazi zbog troška proizvodnje i male količine proizvoda. Inzistira se na tradicionalnog proizvodnji i visokoj kvaliteti. “Ne možemo se mjeriti u cijeni ni količini s nekim drugim europskim zemljama u maslinovu ulju, ali možemo u kvaliteti. Uvijek smo top po kvaliteti na globalnoj razini. Istra je najbolja maslinarska regija, no količine su male.

Imamo neke jake brendove koji su nositelji našeg izvoza na globalnoj razini, a najznačajnija hrvatska tržišta su Italija, Austrija i Slovenija.

Drukčiji potrošači

U Španjolskoj se na zasađeno uđe strojem i pokupi u jedan dan ono za što nama treba 15 do 20 dana. Imamo više od 50 svjetskih nagrada za kvalitetu, to moramo naglašavati”, rekao je Barišić. Uz to, u sektoru prodaje vina i piva, slažu se panelisti, došlo je do promjene. “Potrošači su se potpuno promijenili. Puno se manje pije, ali se pije kvalitetnije. Mladi će radije u restoranu više platiti za jednu vrhunsku bocu vina, nego uzeti više boca. Fokus je na uživanju, a to je i svjetska praksa. Prodaja vina lani je pala oko četiri posto jer ljudi piju sve manje. Zato se masovne industrije u vinarstvu okreću premium proizvodima”, izjavio je Barišić.

Općenito, danas se konzumira manje alkoholnih pića. Tako je pala i prodaja piva, u Njemačkoj čak za 25 posto. Hrvatska ima komparativnu prednost u sektoru vina i maslinova ulja, slažu se panelisti, dijelom zbog njihove autentičnosti, koja proizlazi iz tradicionalnih metoda proizvodnje i jedinstvenih geografskih uvjeta. Uz to, povezivanje ovih proizvoda s turističkom ponudom omogućuje stvaranje atraktivnih i prepoznatljivih turističkih proizvoda, što dodatno povećava njihovu vrijednost na tržištu.

Autor: Ana Roksandić
16. listopad 2025. u 19:10
Podijeli članak —

New Report

Close