Često slušamo o skromnim prihodima od ruralnog turizma iako ruralna područja zauzimaju više od 90 posto hrvatskog teritorija. U zadnjih desetak godina, njegov razvoj prepoznat je u brojnim strateškim dokumentima, pa tako i u Strategiji održivog turizma do 2030. godine, a brojni poduzetnici diljem Hrvatske su, uz vlastita ulaganja, uspjeli iskoristiti i sredstva iz različitih razvojnih fondova.
Turistički trendovi pokazuju kontinuirani porast interesa domaćih i inozemnih gostiju i turista za ruralnom Hrvatskom i njenom autentičnom ponudom pa se postavlja pitanje na koji način dalje razvijati održivi ruralni turizam u Hrvatskoj.
Prvi neprofitni portal
Većinu pružatelja usluga čine mikro i mali poduzetnici koji uglavnom imaju ograničene kapacitete za samostalnu promociju, a službeni podaci o broju pružatelja usluga u posebnim oblicima turizma, kao što su seoski agroturizam, pustolovni, lovni, ribolovni i slično – ne postoje. Posljednji dostupni podaci o seoskom turizmu su iz 2012. godine kada je, po istraživanju Hrvatske gospodarske komore, zabilježeno 447 pružatelja usluga seoskog turizma.
Udruga ruralnog turizma Hrvatske nacionalna je udruga koja trenutačno broji 60 članova, a koja se od osnivanja 2016. godine kontinuirano bavi razvojem ruralnog turizma i njegovom promocijom. Na inicijativu Udruge je, između ostaloga, 2021. godine provedena i prva HTZ-ova nacionalna kampanja o ruralnom turizmu “Doživi domaće. Istraži ruralnu Hrvatsku” čime je započela kontinuirana promocija ruralnog turizma.
No, poražavajući rezultati analize mrežnih stranica turističkih zajednica iz iste godine pokazali su iznimno nisku zastupljenost ruralnog i seoskog turizma dok su rezultati Tomas istraživanja o stavovima i potrošnji turista u Hrvatskoj iz 2022./2023. godine potvrdili sve veći interes za ruralnom Hrvatskom, kao i značajan prostor za daljnji razvoj specijaliziranih turističkih portala kakvih je u Hrvatskoj malo.
Zbog toga je Udruga u suradnji s Veleučilištem u Križevcima putem studentske prakse tijekom 2023./2024. godine provela prikupljanje podataka o pružateljima usluga u ruralnom turizmu. Preliminarni podaci pokazali su kako 40 posto pružatelja usluga nema svoje mrežne stranice, a 20 posto nema ni nikakvu prisutnost na društvenim mrežama i internetu općenito, što je ukazalo na potrebu njihove snažnije online predstavljenosti. Tako je Udruga pokrenula razvoj prvog domaćeg neprofitnog portala ruralnog turizma čija se objava očekuje krajem travnja.
Prikupljeni podaci predstavljaju jedinstveni izvor kako za nadležne institucije, tako i za akademsku zajednicu i ostale dionike pa je prvi set obrađenih podataka objavljen u analizi o broju pružatelja usluga u različitim posebnim oblicima turizma koji djeluju u ruralnim područjima.
Analiza je pokazala kako se, od ukupno zabilježenih 1600 pružatelja usluga u svim analiziranim posebnim oblicima turizma, seoskim agroturizmom bavi njih 1119, odnosno 70 posto. Slijede pružatelji usluga u kulturnom (176), pustolovnom (122), ribolovnom (72), konjičkom (54), lovnom (42) i zdravstvenom turizmu (12). Iznenađujuće pozitivne rezultate pokazala je analiza seoskog agroturizma, vrlo kompleksne djelatnosti kojim se bave poljoprivrednici koji pružaju turističke i/ili ugostiteljske usluge, a velik broj ih se bavi i očuvanjem i promocijom kulturne baštine hrvatskog sela.
Prikupljeni su podaci o 1119 pružatelja usluga: najviše ih je u Istarskoj županiji (196), a slijede je Dubrovačko-neretvanska (168) i Osječko-baranjska (95) županija. Sukladno dostupnim podacima, broj pružatelja usluga seoskog agroturizma raste po prosječnoj stopi od oko 20 posto godišnje, uz iznimku Sisačko-moslavačke i Šibensko-kninske županije.
Prednjači Primorsko-goranska
Najveći broj ruralnih kulturnih atrakcija kojima upravljaju pružatelji usluga zabilježen je u Primorsko-goranskoj županiji (27), a slijede Istarska (17) i Splitsko-dalmatinska županija (13). Kategorija je obuhvatila muzeje, etno sela i zbirke te interpretacijske centre usmjerene na promociju kulturne baštine.
U Primorsko-goranskoj županiji zabilježen je i najveći broj pružatelja usluga pustolovnog turizma (19) koji obuhvaća adrenalinske parkove i različite avanture poput raftinga, kajakinga na rijekama, sportskog penjanja i slično. Pružatelji usluga konjičkog turizma evidentirani su zasebno te je najveći broj zabilježen u Karlovačkoj županiji, dok Osječko-baranjska županija bilježi najveći broj pružatelja usluga u ribolovnom (11) i lovnom turizmu (7).
Razvoj portala financijski podržavaju Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Ministarstva turizma i sporta i Hrvatska turističke zajednica. Kako su u lanac vrijednosti ruralnog turizma, uz pružatelje usluga, njihove obitelji i zaposlenike, uključeni i brojni drugi poduzetnici iz gotovo svih sektora – od financijskog, preko prehrambene industrije do prijevoza i energenata, portal se razvija kao suradnička platforma javnog, privatnog i civilnog sektora koji zajednički doprinose održivosti ruralnih područja u interesu cijelog društva. Zbog toga je, uz naplatu korisničkih paketa po povoljnim cijenama, predviđeno i uključivanje sponzora i donatora iz privatnog i javnog sektora po uzoru na pozitivna iskustva iz okruženja.
Radi se o jedinstvenom portalu na svjetskoj razini jer su po prvi puta na jednom mjestu uključeni svi posebni oblici turizma. Zbog toga pozivamo sve kolege da iskoriste ovu priliku i čim prije provjere i dopune svoje podatke kako bismo imali što točnije informacije temeljem kojih se možemo zajednički zalagati za daljnji razvoj ruralnog turizma i njegovu zasluženu promociju.
