Neki su me prihvatili, neki ne mogu zamisliti dan bez mene, a neki me se užasno boje, što sam ja? Odgovor je: umjetna inteligencija. U današnjem svijetu gdje sve napreduje nevjerojatnom brzinom i gdje su promjene jedina konstanta riječ koja sve najbolje opisuje je – kaos.
Upravo je tako nazvano predavanje o promišljanju o svijetu i svemiru, ekološkim izazovima i umjetnoj inteligenciji te strahovima koje ona budi i potencijalima koje otvara. Vrlo zanimljive rasprave na tu, ali i druge teme koje povezuje globalni kaos vode Korado Korlević, hrvatski astronom i edukator, Roberto Kutić, suosnivač Infobipa, te Andrija Šimić, vlasnik pomorske agencije Simmor Marine, neslužbeni ambasador hrvatskog jahtinga u svijetu.
Dio društva uvijek paničari
Okuplja ih Media Frank na čelu s istaknutim medijskim djelatnikom Robertom Frankom, bivšim glavnim urednikom dva dnevna lista, a nakon pulske premijere u studenome u kinu Valli pod egidnim imenom “Kaos” i pokroviteljstvom Orbico Electra, održana je i nova panel-rasprava s istim akterima u Zagrebu. Dvorana na Sveučilištu Algebra Bernays na Črnomercu bila je prepuna, što dovoljno svjedoči o zanimanju za mišljenje ljudi bogatog znanja. S različitim iskustvima, načinom razmišljanja i idejom budućnosti svoje interaktivno predavanje započeli su upravo pojašnjavanjem promjene u kojoj se civilizacija nalazi.
“Uvijek kad su se događale promjene postojao je dio društva koji je paničario. Taj strah od promjene filozofski je jer nas miče iz središta događanja, i to zbog nečega što bi trebalo biti pametnije od nas. Kada pogledamo ono što dolazi, to će zapravo biti sljedeća civilizacija. Ništa nije dobro, a ni loše. Naš stav prema tome određuje gdje smo, ali promjena će biti radikalna, to je istina”, kaže Korlević.
Nadovezao se Kutić: “Svi smo mi u žiži zbivanja. Svi pričaju o umjetnoj inteligenciji, iako je mnogi ne razumiju, a neki su uplašeni. Puno se o tome priča, a to je samo veliki projekt koji odrađuju visoke matematičke analize. Mi tome pridajemo magiju.”
Šimić pripada skupini onih koji se boje. Podijelio je i svoje neugodno iskustvo: “Prije devet godina imali smo obiteljsku situaciju vezanu za zdravlje i, kako je sve završilo u redu, htjeli smo se nekako odužiti. Supruga je odlučila raditi s osobama s invaliditetom, ja sam odlučio pomagati novčano. Kada je prvi ChatGPT došao, igrali smo se i pitao sam ga – tko je Andrija Šimić. Naveo je sve podatke koji su javni, ali i neke koje nije mogao znati o tom dobrotvornom radu, što me veoma iznenadilo.
Poanta je da je gledao mailove i sve na mome računalu. Zašto se onda još bojim umjetne inteligencije? Na početku moje karijere na prva dva broda koristili smo tehnologiju koju je koristio Kristofor Kolumbo, a ja sam svjedok jednog vremena koje se sada rapidno promijenilo. Bojim se jer se ne snalazim u tom vremenu i bojim se zato što odjednom nije u središtu čovjek, kao ni njegove sposobnosti. Ne plaši me AI, nego činjenica da se neću snaći.”
Dekadentna civilizacija
No, nije sve tako crno, ističu, uspijemo li se fokusirati na optimističnu stranu budućnosti i uspijemo li prijetnje pretvoriti u prilike.
“Ne možemo zaustaviti nešto tog tipa i sada treba vidjeti kako to najbolje iskoristiti. Ne možemo reći da smo protiv jer imamo kreativnost koju ne može zamijeniti tehnologija. Ima tu mjesta za čovjeka, jedino što se naše mjesto iz središta pomiče. Moramo biti spremni na učenje i mijenjanje. Ovog trenutka nastaje sjeme sljedeće generacije i znamo da ćemo biti društvo koje je podijeljeno na kaste”, smatra Korado Korlević pa nastavlja: “Već smo 35 godina u civilizaciji koja se zove civilizacija doživljajne ekonomije. Više od 50 posto BDP-a cijeloga svijeta nisu podmornice, avioni i slično, nego prodaja priča. Recimo, ja radim s djecom koju zanimaju znanost i tehnologija i uspjeli smo izgurati da financiramo pet osoba koje to rade. Koliko imamo trenera i pomoćnika za nogomet u Hrvatskoj – pa nekoliko tisuća, a za razvoj sintetske biologije – pet. Radimo sve da se spasi što se spasiti da. Uvijek je bilo da, ako ne možeš spasiti selo, spašavaš djecu i sjeme za sljedeću žetvu za vrijeme kada prođe opasnost”, rekao je Korlević, objasnivši i koji bi bio idealan scenarij da se spasi civilizacija.
“Mi smo u dekadentnoj civilizaciji, ali ne razmišljajmo o ovom trenutku jer to nema smisla. Moramo gledati naprijed, odnosno, što napraviti kada kolapsni dio prođe”, zaključio je.
Stepenasti razvoj AI-ja
Što očekivati od umjetne inteligencije, ChatGPT-ja i budućnosti, pojasnio je suosnivač Infobipa: “Glede umjetne inteligencije, što si veći specijalist bilo čega, ona će samo biti alat koji će poboljšati ono što već znaš. ChatGPT nije točan, on ima halucinacija, radi tako da pogađa statistički najbolju sljedeću riječ. Sortirali su sve što je na webu, statistički obradili i matematički složili. Kada nešto pitaš, dobiješ odgovor. Chat ima visok stupanj točnosti, halucinacije se mogu gotovo ukloniti, ali ne možeš pustiti ChatGPT da radi sam. Ne vjerujem da će u budućnosti biti većih negativnosti kad je riječ o samoj regulaciji i curenju podataka, to će se sve morati posložiti, odnosno postaviti da radi točno ono što treba ljudima. Svi vide AI kao buduću naftu, odnosno vrijednost koja će stvarati razliku.”
O samom suživotu s umjetnom inteligencijom još je ponešto dodao Korlević: “Djecu moramo učiti čitati knjige jer u budućnosti nećemo programirati programskim jezicima, već razgovorom. U trenutku kad postanemo kreativni, bit ćemo ‘al pari’ umjetnoj inteligenciji, a mi pokušavamo biti protiv. Kreativnost je nešto što nas razlikuje od umjetne inteligencije, a razvoj AI-ja ide stepenasto. Pričamo o potpuno novom sustavu koji funkcionira i gdje će možda sposobnost i znanje činiti razliku. Ovdje će se pametnima pružiti prilika da odrade posao.”
Nadovezao se Roberto Kutić: “U budućnosti se moramo promijeniti, moramo se pretvoriti u kreativce. Inovacija će biti ključ svega jer sve što je novo, morat će raditi čovjek, u protivnom, umjetna inteligencija nema od koga naučiti.” Povela se rasprava o Donaldu Tumpu, Americi, ali i Elonu Musku.
“Trump je novi Kaligula. Odradio je posao i ubrzao oscilacije koje se događaju u Americi. Sve bi se to ionako dogodilo, on je samo ubrzao stvari. To će stvoriti preduvjete za možda neku novu Ameriku. Trump i Musk vrlo dobro znaju kako prodati priču. Musk mnogo obećava, novinari su ga voljeli onakvog kakav je bio, ali zbog njegova povezivanja s Trumpom to se promijenilo. Sada mu ostaje samo novac”, kaže Korlević.
Kakav je Musk uistinu, dobro zna Kutić – surađivali su. “Sigurno je da je čudan. Sve što radi, radi divlje. Kupio je Twitter koji je imao 3000 ljudi, imali su tri mjesta sa serverima i to je radilo godinama, imali su rast… Kada je Musk to kupio, odmah je 75 posto ljudi otpušteno. Počeo je rezati i ono što smo mi radili za njega, a radili smo SMS, odnosno dvofaktorsku autentifikaciju. Musk je zatim došao i zaključio da se krade od njega, pitao se zašto toliki milijuni idu u Hrvatsku. Ukinuo je sve to i počeli su se masovno pojavljivati lažni računi, na što smo ga i upozorili da će se dogoditi. Sada to opet koristi. S rezovima je tako krenuo i u Americi jer mu je ego velik. Želi ispasti poseban pa radi svakakve ludosti”, govori Kutić, prisjećajući se jedne anegdote.
Mars ubija prašinom
“Jednom je Musk avionom putovao s nećakom i došli su do Teksasa. Upitao koliko ima serverskih sustava tamo. Rekli su mu: tri. Zatim je pitao malog nećaka – zar nisu dovoljna dva. Navečer su stali na benzinskoj crpki, kupili škare za rezanje živice i Musk je izrezao serverski sustav. To je njemu bio uspjeh. On je Twitter kupio da se promovira, da bi bio bitan, a i zbog izbora. Siguran je u sebe, sve njegove tvrtke imale su početak i kraj. On je isključiv i u takvom biznisu, a takvi uspiju, investitori vole takve ljude. Kad ga slušaš, prelazi granice, to je dio američkog sna, a takvi ljudi rade razliku. Koliko god da je ludo, napravi logiku, biznis, priču, dovede kapital. On sam funkcionira kao kapital”, zaključio je.
Muskove snove o osvajanju Marsa “razbio” je Korlević, pokretač Zvjezdarnice Višnjan te mnogih edukacijskih programa u području astronomije:
“Na Mars ne možeš otići jer ti od prašine tamo odmah pregore pluća, a ne možeš otići i izbjeći prašinu. Nema odlaska na Mars ako tamo nema kiše. San o Marsu propada, stoga Musk želi biti gospodar svjetskog interneta. No, i to je zaribao jer će sada svi to htjeti. Zaboravio je registrirati orbite i sada će Kinezi staviti svoje satelite. Osim toga, ukidanje USAID-a bez razmišljanja nitko mu neće zaboraviti. Ima tone hrane, a u Sudanu od gladi umire deset tisuća djece. Mogao je ostaviti transporte i odraditi dogovoreno. Glupi pristup da motornom pilom ideš sve likvidirati ubio je djecu u Sudanu. To je ljaga koju Musk nosi. Da i ne govorimo da je trenutak kada je isključio Starlink bio onaj kad su Ukrajinci shvatili da moraju vidjeti što mogu bez njega. Sada su došli novi igrači sa svojim satelitima. Nešto što je pokrenuo, zaribao je epski i izgubit će dio utrke.”
Za kraj se rasprava od Muska odmaknula prema zelenoj tranziciji. Andrija Šimić svrstava se među njezine protivnike ili barem osporavatelje.
“Kritičar sam te laži, a zelena je tranzicija samo moda. Ono što su električni automobili, to je čista moda. Krenuli smo s parnim strojevima pa smo prešli na naftu i onda je došao plan da prijeđemo na struju. No, ovo vrijeme sada nije vrijeme za zelenu tranziciju vezanu za automobile. Neki kažu da je zelena tranzicija nešto sjajno, da se događa iz tratinčica i jednorogovih suza, ali to je sasvim drukčije. Koristimo samo jedan posto obnovljive energije i kada to gledamo, prava je obnovljiva energija jedino od sunca, što je jako mali dio, ostalo je i dalje rezanje šuma pa termoelektrane koje rade na ulja i slično.
Znači, sve je to laž. Sve nam je električno, ChatGPT koristi golemu količinu energije, koristi više energije nego cijela Hrvatska. Imamo situaciju da prelazimo na električne automobile, oni su naizgled zdravi i čisti, ali iza kulisa za njihovo punjenje koristimo neobnovljive izvore energije. Nikada nismo koristili toliko ugljena u povijesti čovječanstva kao sada! Ne smatram da su električni automobili loši, ali pojavili su se u pogrešno vrijeme, možda su trebali doći 60 godina kasnije”, pojašnjava Šimić.
Koliko je Europljana?
“Strahujem od nereda u Europi. Mi kao Europa nismo relevantni. U svijetu je gotovo devet milijardi ljudi, Europa ima 500 milijuna, a u toj istoj Europi samih Europljana ima 370 milijuna, ostalo su neeuropljani. Sve je super dok smo svi siti, ali kada nastanu glad i nemir, ljudi se okrenu jedni protiv drugih. Ekonomija, dok je dobra, osigurava mir. Kad nije, nastaje nered”, zaključuje Šimić,
Završnu riječ dao je Korlević: “Unutar deset godina dogodit će se sve važno. Dolazi nam energetska tranzicija, vodik, solarni paneli… a ako Europa to ne napravi, energetski i industrijski propada. Ova konferencija zove se ‘Kaos’ jer je u svijetu matematike mreža kaos najstabilniji sustav. U kaosu si siguran. Ovaj će svijet biti super za one koji budu htjeli zavrnuti rukave i raditi, bit će golemih mogućnosti za kreativce. Svijet će jednostavno tražiti sposobne ljude koji će preuzeti odgovornost.”
