Novi menadžment, otkazi i pažljivo upravljanje resursima glavne su mjere koje su dovele do stabilizacije poslovanja Zagrebačkog holdinga, kaže Ivan Novaković, predsjednik Uprave gradske komunalne kompanije, u intervju Poslovnom dnevniku.
Novaković, koji je na trenutačnu funkciju stupio krajem 2021., uspio je u vrlo kratko vrijeme minuse pretvoriti u pluseve, no poduzeće koje vodi i dalje je visoko zaduženo, a pravi investicijski ciklus tek se čeka. Kaže i da Gradska plinara Zagreb – Opskrba posluje pozitivno, iako je izgubila posao javne opskrbe plinom u glavnom gradu. Objašnjava i zašto danas imaju više zaposlenih nego 2021. kada su zbog viška dijelili otkaze.
Zagrebački holding je 2021. godinu završio sa 105 milijuna eura gubitaka. Već 2022. rezultat poslovanja bio je pozitivan, a lani je dobit iznosila 27,2 milijuna eura. Kako ste i kojim mjerama u tako kratko vrijeme uspjeli stabilizirati poslovanje?
Preuzimanje upravljanja Zagrebačkim holdingom je, u najmanju ruku, bio izazovan zadatak. Trend negativnog poslovanja koji je Holding bilježio nekoliko godina prije, kulminirao je 2021., kada je godinu završio u minusu. Ono što je u javnosti manje poznato je da je Holding u trenutku preuzimanja bio na rubu bankrota. Slikovito, stanje duga po kreditima na dan 30. lipnja 2021. godine bilo je 244,5 milijuna eura, a više od pola tog iznosa bili su kratkoročni krediti koji su dolazili na naplatu u prvoj godini mandata. Kreditori su s pravom bili zabrinuti jer nije bilo novca za otplatu tih dugova, dobavljači su svakodnevno zvali jer im se kasnilo s plaćanjem i više od 100 dana. Bilo je nužno odmah pokrenuti odlučne mjere stabilizacije poslovanja: od postavljanja novog menadžmenta s kojim ćemo moći provesti restrukturiranje, preko zbrinjavanja 779 radnika viška u administraciji, do pažljivog upravljanja resursima. Uz te mjere podigli smo i dugoročni kredit od 240 milijuna eura kako bismo njime pokrili naslijeđene kratkoročne obveze i time premostili nelikvidnost.
Naše očekivanje bilo je da će oporavak potrajati sigurno cijeli mandat s obzirom na to da je zadatak bio provesti ga bez dodatnih zaduživanja, a vanjske okolnosti bile su izuzetno nepovoljne. Pokazalo se da je, unatoč svim izazovima, beskompromisan ali ispravan pristup, vrlo brzo dao prve rezultate. Tako Zagrebački holding već bilježi treću godinu pozitivnog poslovanja zaredom i spremni smo za dodatni iskorak prema održivom razvoju i rastu kvalitete usluga.
Nedavno ste se pohvalili da je Holding u dvije godine smanjio dugove za 100 milijuna eura. No, Holding je i dalje visoko zadužen, a neto dug iznosi 505 milijuna eura. Kako ga planirate smanjiti?
U samo dvije godine Holding je redovnim, ali i prijevremenim otplatama uspio otplatiti 100 milijuna eura kredita kojim smo sanirali naslijeđene kratkoročne kredite na početku mandata. Oporavak su prepoznale i međunarodne kreditne agencije, koje su nam u četiri navrata podizale kreditni rejting. Uz to, treba podsjetiti da smo refinancirali stečenu obveznicu – koja je podignuta još 2007. i upitno je na što je bila potrošena – izdavanjem zelene obveznice u iznosu od 305 milijuna eura. Zelena obveznica povezana je s ciljevima održivosti Zagrebačkog holdinga, konkretno, s odvajanjem otpada i proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora, i prva je takva obveznica u ovom dijelu Europe.
No, treba naglasiti da cijelo vrijeme balansiramo procese financijske stabilizacije i ubrzanog razduživanja s potrebama operativnog jačanja, za što su nužna ulaganja u komunalnu opremu i radnike. Primjerice, većina vozila koja smo zatekli u Čistoći bila su zastarjela, gotovo pred otpisom. Do sada smo samo u Čistoći obnovili pola flote kamiona koji svakodnevno izlaze na odvoz otpada, a u odnosu na 2021., u cijeloj Grupi imamo preko 700 operativnih radnika više. I dalje ćemo nastaviti s razduživanjem. Stabilno poslovanje sada nam omogućuje da ispregovaramo bolje uvjete za postojeći kredit od 240 milijuna eura, što uskoro očekujemo.
Gradska plinara Zagreb – Opskrba (GPZO) lani je, odlukom HERA-e, izgubila posao javne opskrbe plinom u Zagrebu. GPZO još nije objavio rezultate poslovanje. Je li vam zbog okolnosti postao uteg u poslovanju te hoće li izgubiti i posao opskrbe gradskih ustanova prirodnim plinom?
Najprije treba reći da je GPZO 2024. godine zabilježio pozitivan rezultat poslovanja. To je još jedna potvrda da je ta tvrtka uspješno prebrodila izazov prelaska s javne na tržišnu uslugu opskrbe plinom. U vrlo kratkom roku GPZO je uspio zadržati više od 178 tisuća kupaca iz kategorije kućanstvo, odnosno preko 80 posto ciljanih kupaca. No, valja imati na umu da čak i da je GPZO dobio javnu opskrbu u Zagrebu na HERA-inu zadnjem natječaju, sada bi imao oko 100 tisuća kućanstava manje s ostalih distribucijskih područja nego 2023. jer je HERA uvjetovala da se opskrbljivači koji se prijavljuju na zagrebačko distribucijsko područje više ne mogu javiti na natječaj nigdje drugdje.
U konačnici, volumen poslovanja ne garantira uspjeh i pozitivno poslovanje. Dužni smo balansirati između broja kupaca i cijene, odnosno marže s kojom poslujemo i pokrivamo troškove. Do sada smo to uspješno radili te očekujemo takav nastavak i dalje.
U glavnom gradu je mnogo problema, počevši od onih u prometu do gospodarenja otpadom. Predstavljen je idejni projekt Centra za gospodarenje otpadom na Resniku. Mnogi vas kritiziraju da je projekt vremenski nerealno planiran te da niste iznijeli plan o tome što će biti s otpadom koji ostaje nakon obrade. Zašto niste i kada ćete? Što je sve još potrebno napraviti da bi radovi na Centru mogli početi sljedeće godine, kao što je najavljeno?
Problemi koje spominjete nisu nastali u mandatu ove uprave. Ako i maknemo naslijeđenu lošu financijsku situaciju zbog koje objektivno prije nismo ni mogli pokrenuti realizaciju CGO-a, to je projekt koji traži usklađenje nacionalnih i lokalnih propisa, prostornih i okolišnih te provođenje niza postupaka javne nabave, kao i ishodovanja svih relevantnih dozvola.
Unatoč tome što je potreba za izgradnjom CGO-a postojala svih prethodnih godina i desetljeća, bivše vlasti nisu pokrenule ništa po tom pitanju. Mi otvoreno komuniciramo da sve analize pokazuju da je projekt moguće realizirati prije isteka kapaciteta postojećeg odlagališta te je hodogram aktivnosti i sažetak projekta predstavljen javnosti i usvojen u Gradskoj skupštini. Po tom hodogramu se radi. Upravo iz razloga hitnosti, a budući da se Grad financijski opravio, projekt se sad može financirati iz gradskog proračuna bez pomoći EU i nacionalnih fondova. Zagreb nikad nije bio bliže izgradnji CGO-a. Osigurano je financiranje, definirana tehnologija i lokacija u Resniku. S naše strane, pokrenuli smo sve procese da CGO bude u probnom radu do kraja 2028. godine.
Koliko je mreže vodovoda i odvodnje obnovljeno te koliko je još potrebno obnoviti da bi se smanjili gubici u mreži? Na tome se radi godinama, ako ne i desetljeće, s, čini se, malim pomacima. Kada bi se trebali vidjeti konkretni pomaci i koliko se u projekte vodoopskrbe i odvodnje planira uložiti?
Vodoopskrba i odvodnja godišnje ulažu značajna sredstva u javnu mrežu – samo prošle godine 36 milijuna eura, a ove godine očekuju se i veća ulaganja. No, pravi efekti u smanjenju gubitaka vode ne mogu se ostvariti bez Projekta Zagreb, za koji očekujemo da će početi s realizacijom uskoro, s obzirom na to da je mreža vodoopskrbe zastarjela i da u gradu postoje cijevi stare više od stotinu godina. Projekt Zagreb najveće je strateško ulaganje u vodoopskrbu i odvodnju vrijedno 323 milijuna eura, a trenutačno smo u zadnjoj fazi dogovora o razini sufinanciranja projekta dostupnim EU sredstvima. Mi smo zapravo već spremni za realizaciju projekta i vrlo skoro pokrenut ćemo prve postupke javne nabave. Projekt je višegodišnji, a njime će se proširiti mreža vodoopskrbe i odvodnje, izgraditi III. stupanj pročistača otpadnih voda, smanjiti gubici vode u sustavu, učestalost pucanja cijevi te povećati priključenost.
Koliko će ove godine biti investirano i što će biti investicijski prioriteti?
Svjesni smo da financijski oporavak Zagrebačkog holdinga nije svrha sam sebi, već samo nužni preduvjet da bismo krenuli u značajne investicije koje će pridonijeti rastu kvalitete komunalnih usluga. To je krajnji cilj i ono što građani vide i očekuju od nas. Nakon što smo u ovom mandatu radili na oporavku Zagrebačkog holdinga, u sljedećem razdoblju planiramo snažna ulaganja – u opremu, vozila i mehanizaciju u djelatnostima održavanja zelenih površina, pružanja usluge sakupljanja otpada, održavanja prometnica. Tu je i Projekt Zagreb, ulaganja u plinsku infrastrukturu. Cilj je da time dodatno povećamo razinu kvalitete usluga koje pružamo građanima, kao i održivost našeg poslovanja te da završimo proces svojevrsne obnove Zagrebačkog holdinga.
Kada ste stupili na funkciju zaključili ste da imate višak od 797 radnika, kojima ste podijelili otkaze. Međutim, danas zapošljavate 159 radnika više nego 2021. Zašto ste dijelili otkaze s opravdanjem prekomjernog broja izvršitelja kada ih danas imate više? Mnogi su Vas tužili zbog otkaza. Koliko ste od ukupno otpuštenih radnika, nakon odluke suda, morali vratiti na posao?
Struktura radnika danas je različita u odnosu na 2021. Kada smo utvrdili da u Holdingu postoji 779 radnika viška, to se odnosilo na radnike koji su bili zaposleni na administrativnim (uredskim) poslovima. Otkazivanje ugovora u radu tim radnicima ostavilo nam je više od 50 milijuna eura prostora da zaposlimo one koji su nam, kao komunalnom društvu, potrebniji, a to su operativci – komunalni radnici koji čiste ulice, rade na odvozu otpada, radnici na grobljima, radnici koji kose travu i slično. Iako imamo sličan broj zaposlenika kao 2021., danas je u Grupi točno 737 operativnih radnika više nego što smo imali kada smo započeli s restrukturiranjem.
Nakon restrukturiranja, što je bilo i za očekivati, određeni broj radnika pokrenuo je sudske postupke. Međutim, uvjeren sam da smo taj proces napravili sukladno zakonu. To je, uostalom, potvrdio sud prvim presudama u korist Zagrebačkog holdinga, a drugi sudovi uopće ne dovode u pitanje cjelokupni proces. Treba reći da su tri četvrtine pravomoćnih presuda donesene u korist Zagrebačkog holdinga. Do sada smo na posao morali vratiti tek dvoje radnika, a ni to nije konačno jer smo u oba slučaja predali zahtjev za reviziju Vrhovnom sudu. Tako ćemo napraviti i s najrecentnijim slučajem drugostupanjske presude suda u Splitu.
Razumijem interes javnosti za to pitanje, to je ipak najveće restrukturiranje provedeno u Hrvatskoj, no naša je obveza biti servis građanima na najbolji mogući način. Proces utvrđivanja viška radnika bio je neugodan, ali nužan korak prema oporavku Holdinga. Velik dio naše poslovne politike je transparentno zapošljavanje. Nikome nismo dijelili fotelje, a svi naši natječaji otvoreni su, transparentni te na njima biramo najbolje kandidate, neovisno o kojim se poslovima radi. Sve je to prepoznalo tržište rada te danas sa zadovoljstvom možemo reći da je Zagrebački holding postao poželjan poslodavac koji nudi kvalitetne uvjete rada svojim radnicima.
Hoće li doći do poskupljenja komunalnih usluga u Zagrebu?
Nismo dizali cijene komunalnih usluga prema građanima unatoč činjenici rasta svih ulaznih troškova, od energije, roba, usluga pa i troškova rada naših radnika. Dio tereta podnio je Holding rastom efikasnosti i svojim uštedama, a drugi dio subvencionira se iz proračuna Grada Zagreba. Tako je Grad pokazao i socijalnu osjetljivost jer ti troškovi najviše pogađaju građane s najnižim primanjima. Istom politikom vodit ćemo se i dalje te očekujemo da će Grad Zagreb sukladno proračunskim mogućnostima i dalje subvencionirati dio cijene komunalnih usluga. Naravno, Holding mora imati prihode koji pokrivaju sve troškove poslovanja, ali i nužne investicije u komunalnu opremu i mehanizaciju. Dužni smo odgovorno poslovati i ne dozvoliti povratak na staro. Naša vizija je dugoročno održivo poslovanje uz visoku razinu usluge koju građani zaslužuju i koju su spremni platiti.
