Hrvatska koristi manje od jedan posto obnovljivih izvora energije u prometu, dok je europski prosjek deset puta veći, upozorili su stručnjaci na drugom danu konferencije Dani OIE-a 2025., održane u Splitu.
Fokus rasprave bio je na izazovima energetske tranzicije i poticanju ulaganja u obnovljive izvore. Raspravljalo se o usklađenosti aktualnih politika s klimatskim ciljevima, izazovima u integraciji obnovljivih izvora energije u elektroenergetsku mrežu te financijskim i operativnim preprekama koje prate razvojne projekte.
Emisije CO2 rastu
Tijekom uvodnog predavanja Dražen Jakšić, ravnatelj Energetskog instituta “Hrvoje Požar”, naglasio je kako je Hrvatska je od 1990. godine do danas smanjila emisije CO2 za oko 20 posto.
“No, zabrinjava što u posljednjih nekoliko godina emisije ponovno rastu, prije svega zbog povećanja u prometnom sektoru, u kojem obnovljive izvore energije (OIE) gotovo i ne koristimo”, rekao je Jakšić.
U našoj zemlji posljednjih je godina napravljen velik iskorak u razvoju vjetroelektrana, a bilježi se i osjetan porast korištenja solarne energije. Unatoč tome, za prosjekom Europske unije i dalje zaostajemo. U 2023. godini udio OIE-a u bruto finalnoj potrošnji električne energije u EU iznosio je 42,5 posto, dok je Hrvatska bila na malo više od 28 posto. Posebno je alarmantan sektor prometa.
Prema podacima za 2023., udio OIE-a u potrošnji energije u prometu u Hrvatskoj iznosio je tek 0,9 posto, dok je europski prosjek bio 10,8 posto”, rekao je Jakšić. Po pitanju energetske samodostatnosti, čelnik Energetskog instituta “Hrvoje Požar” iznio je podatak kako RH trenutačno proizvodi oko 44 posto vlastitih energetskih potreba, dok ostatak uvozi.
“Ako želimo postići zacrtane ciljeve, nužno je pojednostaviti procedure, stvoriti stabilan pravni okvir i omogućiti investitorima veću sigurnost i predvidljivost”, vjeruje Jakšić. Tijekom panela na kojem se detaljnije govorilo o energetskoj neovisnosti Hrvatske panelisti su redom upozoravali na sporu i nepredvidljivu administraciju kao najveću prepreku za ulaganja u sektor OIE-a.
Razvoj elektromobilnosti
Ante Mandić, predsjednik Uprave Petrola Hrvatska, istaknuo je kako je za uspješan energetski zaokret ključno ubrzati donošenje odluka i učinkovitije provoditi procese. Kao jedno od područja u kojem Hrvatska ima značajan prostor za napredak izdvojio je razvoj elektromobilnosti i širenje infrastrukture električnih punionica.
Za hrvatsku sporost bilo je i konkretnih primjera. Ivan Liakh, direktor DRI-a za Hrvatsku, istaknuo je kako je ta grupacija istodobno ušla u projekte u Hrvatskoj i Rumunjskoj, no brzina postignutog uvelike se razlikuje. Projekt u Rumunjskoj (snage 126 megavata) u studenome ove godine bit će priključen na mrežu, dok hrvatski još nije ni krenuo. Liakh smatra kako problem nije samo dugo trajanje procesa, nego njegova nepredvidljivost.
“U pet godina zakonodavni okvir se može promijeniti više puta. Mora se biti strpljiv, ali mnogi projekti zbog toga zapnu”, ustvrdio je. Slično vjeruje i Andreas Rörig, predsjednik Uprave E.ON Hrvatska, koji kaže kako naša zemlja ima znanje, iskustvo i kapital, ali zbog nejasnoga regulatornog okvira ulaganja ostaju pod znakom pitanja. Osvrnuo se i na stanje elektroenergetske mreže, rekavši da bez ulaganja nema ni kontrole nad sustavom.
“Hrvatska i Malta jedine su europske zemlje s jednim mrežnim operatorom. Drugdje upravo konkurencija donosi i učinkovitost”, naglasio je Rörig. Zvonimir Novak, direktor poslovnog razvoja ENNA grupe, govorio je o iskustvima s investicijama u Rumunjskoj, gdje su nedavno pokrenuli projekt solarne elektrane i planiraju ugradnju baterijskog sustava.
Rekao je da je sastanak bio produktivan, a rumunjska se administracije pokazala efikasnom. U Hrvatskoj ENNA razvija dva geotermalna projekta – u Slatini i Babinoj Gredi. Prvi projekt u poodmakloj je fazi, ali čekao se natječaj kojeg, na kraju, nije bilo. Dodao je da je geotermalna energija ekološki najčišća, a može biti i ključna za balansiranje sustava, međutim, čak je osam puta skuplja od solara.
Unatoč izazovima
Na rumunjsko tržište osvrnula se i Maja Turković, izvršna potpredsjednica CWP-a Europe, koja je upozorila da Rumunjska možda i jest privlačna, ali nije realan uzor jer je ući na tržište OIE-a u toj zemlji moguće jedino akvizicijom. Prema njezinu mišljenju, RH je tržište s dobrom logikom u zakonodavstvu, osobito u pogledu instituta energetskog odobrenja, koji omogućuje odvajanje ozbiljnih projekata od onih manje ozbiljnih. No, i ona je, kao i drugi panelisti, upozorila na tromost procesa.
“Hrvatska je među najsporijima u Europi kada je riječ o razvijanju OIE projekata”, zaključila je Turković i naglasila kako iste problem imaju sve zemlje regije – dotrajale prijenosne sustave i nepostojanje priključne naknade. Međutim, unatoč brojnim izazovima, sudionici su složni u ocjeni da Hrvatska, ako paralelno s tehnološkim razvojem uslijedi i administrativna modernizacija, ima potencijal za energetski iskorak.
