Infografika prikazuje prosječnu godišnju emisiju stakleničkih plinova po stanovniku u državama Europske unije za 2023., mjerenu u tonama CO2 ekvivalenta. EU prosjek iznosi devet tona, ali postoje velike razlike među članicama.
Najveći emiteri su Cipar koji “vodi” s 14,8 tona po stanovniku, uglavnom zbog ovisnosti o uvozu energije i turizmu, slijedi Irska s 14 tona, “zahvaljujući” poljoprivredi i grijanju te Luksemburg s 12,7 tona. Nizozemska (10,8 tona) i Austrija (10,2 tona) također prelaze deset tona, često zbog industrije i prometa.
Hrvatska bilježi prosječnu godišnju emisiju stakleničkih plinova od 9,7 tona CO2 ekvivalenta po stanovniku, što je nešto iznad EU prosjeka te se rangira između Danske (9,5 tona) i Poljske (9,4 tona). Glavni pridonositelji ovom otisku u Hrvatskoj su turizam (zbog sezonskog povećanja prometa i energetske potrošnje), cestovni i pomorski promet te energetski sektor koji još uvijek uglavnom ovisi o fosilnim gorivima.
Ova pozicija upućuje na potrebu za ubrzanim zelenim prijelazima, uključujući daljnju energetsku obnovu zgrada, širenje obnovljivih izvora (solarni i vjetroenergetski projekti) te unaprjeđenje multimodalnog prometa i dekarbonizaciju turizma, kako bi se ostvarili EU ciljevi smanjenja emisija za 55 posto do 2030. u odnosu na 1990.
Portugal (6,5 tona), Bugarska (6,8 tona), Rumunjska i Švedska (po 6,9 tona) imaju najniže vrijednosti zahvaljujući obnovljivim izvorima, šumarstvu i energetskoj učinkovitosti.
