Cilj Nacionalnog okruglog stola o financiranju korištenja obnovljivih izvora u Republici Hrvatskoj bio je potaknuti dijalog između ključnih hrvatskih aktera na temu poboljšanja dostupnosti financijskih sredstava za investicije u projekte obnovljivih izvora energije. Naglasak je stavljen na solarizaciju Hrvatske.
Nedavno je izglasan novi Zakon o tržištu električnom energijom koji je dao jasna pravila o planiranju razvoja i izgradnje novih energetskih sustava.
Sudionici okruglog stola prepoznali su postojeće izazove, a to je prije svega potreba za sinergijom svih tehnologija i učinkovito upravljanje tokovima energije; stabilan regulatorni okvir kao i jasni i jednoznačni uvjeti ulaganja u obnovljive izvore energije.
Od iznimne je važnosti svim sudionicima omogućiti izravno sudjelovanje na tržištu električnom energijom, ali i educirati sve građane.
Hrvatskoj je nužna i modernizacija energetskog sustava kao i brza prilagodba- samo su neki od zaključaka okruglog stola na kojem je u uvodnom dijelu sudjelovao i ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić istaknuvši sljedeće – S planom da se proizvodnja iz obnovljivih izvora energije snažno poveća, u sklopu Nacionalnog plana za oporavak i otpornost predvidjeli smo gotovo 3 milijarde kuna koje će se uložiti u dogradnju, modernizaciju i digitalizaciju elektroenergetskog sustava. Time ćemo osigurati bolji pristup novim elektranama na sustav, s jasnim ciljem da do kraja 2024. povećamo kapacitet proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora za 1.500 MW. Rezultat toga bit će preko 2.500 MW elektrana za proizvodnju obnovljive energije u Republici Hrvatskoj do 2030.

Uvodno obraćanje imao je i ravnatelj REGEA-e i posebni savjetnik Predsjednika Republike Hrvatske za energiju i klimu Julije Domac – Trenutak za promišljati kuda ide Europa, kuda ide Hrvatska. Iznimno je važno da je Vlada stavila u fokus prilagodbu klimatskim promjenama.
U trenutku kada cijene energije divljaju, kada se promišlja o ponovnom pokretanju elektrana na ugljen, ovo je snažna poruka, a obnovljivi izvori energiji jedini put očuvanja suvereniteta, podizanja komfora naših građana i zaštiti onih najugroženijih skupina.
Pametni, održivo i solidarno. To je jedina održiva budućnost Europe.

U tematskoj sekciji o financiranju fotonaponskih elektrana naglasak je stavljen na financijske instrumente koji bi trebali olakšati ne samo javnom već i privatnom sektoru i građanima tranziciju prema obnovljivim izvorima energije. Predstavnici Hrvatske banke za obnovu i razvitak te Erste&Steiermarkische Bank d.d. istaknuli su spremnost banaka u praćenju financiranja projekata obnovljivih izvora energije te posebice fotonaponskih elektrana. Banke već sad nude posebne financijske proizvode za ovakve projekte, a u budućnosti je planirano i proširenje lepeze proizvoda uz naglasak na brzinu i jednostavnost pri ugovaranju posebice za građane.
Nova zakonska regulativa i podzakonski akti vezani uz tržište električne energije te obnovljive izvore energije doprinijet će daljnjem razvoju energetskog sektora te omogućiti aktivno sudjelovanje građana i lokalnih zajednica na tržištu.
Aktivna uloga građana na tržištu električne energije je omogućena kroz uvođenje novih subjekata poput aktivnog kupca i energetske zajednice građana te novih energetskih djelatnosti kao što su: agregiranje, skladištenje energije, organiziranje energetske zajednice građana i operator zatvorenog distribucijskog sustava. Osim doprinosa stabilnom regulatornom okviru i ubrzanju energetske tranzicije, novine koji donosi novi regulatorni okvir kroz duži vremenski period će pozitivno utjecati i na jačanje poduzetničkog duha te smanjenje ovisnosti o bespovratnim sredstvima.
Liberalizacija tržišta kroz nove energetske djelatnosti donosi i nove izazove za komercijalne banke, jer tradicionalni financijski instrumenti neće biti dovoljni za zadovoljavanje investicijskih potreba novih igrača na tržištu električne energije te su financijske institucije već započele s osmišljavanjem novih financijskih modela i proizvoda.
Korištenje obnovljivih izvora energije je samo jedan dio slagalice, jer je za potpunu dekarbonizaciju do 2050. godine potrebno ostvariti sinergiju svih tehnologija i elemenata energetske tranzicije poput elektromobilnosti i toplinskih sustava, ali i educirati najširi sloj građana o svim prednostima energetske tranzicije. Najavljena solarizacija Zagreba, ali i tehnička pomoć u pripremi projekata integriranih sunčanih elektrana koju REGEA pruža kroz projekt PVMax, doprinijet će povećanom korištenju obnovljivih izvora energije, ali i daljnjoj edukaciji građana te podizanju kapaciteta ostalih dionika.
Izvjesno je da će se u sljedećih 10 godina energetika značajno promijeniti, čak i više nego u posljednjih 10 godina, a s obzirom na velike klimatske izazove koji su pred nama, potrebno je promijeniti paradigmu te potražiti rješenja izvan postojećeg okvira kako bi adekvatno odgovorili na izazove pred nama.
Detaljniji zaključci bit će uskoro dostupni i na mrežnim stranicama Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske.
Podsjetimo, u okviru inicijative Pametno financiranje za pametne zgrade te uzimajući u obzir Strategiju za val obnove, Europska komisija organizira se niz foruma pod nazivom Sustainable Energy Investment Forums (SEIF) kako bi se ojačao kapacitet i potaknula suradnja javnih i privatnih dionika te pružila podrška razvoju investicijskih programa i financijskih modela za velike investicijske projekte. Od 2016. godine, kroz SEIF inicijativu organizirano je preko 40 događanja u većem broju zemalja članica EU.