Vjetroelektrane su ‘prošlost’: Španjolci u Hrvatskoj ‘sade’ solarne elektrane

Autor: Darko Bičak , 25. rujan 2020. u 07:40
foto: pixabay

Tvrtke s Pirenejskog poluotoka ozbiljni ulagači u naš sustav OIE, 
najznačajniji im je predstavnik Acconia Energija s vjetroparkovima i solarima, ali na pomolu je još projekata

Nakon što je u proteklom razdoblju Hrvatska imala značajne investicije u vjetroelektrane, sada je fokus na iskorištavanju sunčeve energije. Iako je teško procijeniti koliko je ukupno uloženo u iskorištavanja prirodne energije vjetra, činjenica je da trenutačno imamo 21 vjetroelektranu (vjetropark) s ukupno 254 vjetroagregata instalirane snage nešto manje od 600 megavata. Okvirna cijena jednog vjetroagregata je 3-5 milijuna eura. Još je pet projekata u razvoju, uključujući i kontroverzne VE Krš Pađene zbog koje se vodi istraga protiv nekadašnje državne tajnice Josipe Rimac i 10-ak drugih državnih dužnosnika, službenika te poduzetnika.

Nisu u sustavu poticaja

No, zadnjih godina je lagano došlo da zasićenja investicija u vjetroelektrane, prvenstveno zbog dojma javnosti, a što posljedično prati i politika, da Hrvatska ima premalo koristi od takvih investicija, koje su redom vezane državnim ugovorima o povlaštenom, skupljem otkupu struje od njih. Zbog toga su sada u fokusu manji projekti solarnih elektrana, a koji najčešće i nisu u sustavu poticajne otkupne cijene. Iako nisu najveći, jedni od ozbiljnih investitora u hrvatski sustav OIE su Španjolci, a koji bi u narednom razdoblju željeli pojačati svoju prisutnost u našoj zemlji. Njihov najznačajniji predstavnik je Acciona Energija koja u Hrvatskoj djeluje od 2003., a u planu su imali ukupno 17 projekata. Kako pojašnjava Aljoša Pleić, direktor Acciona Energije za Hrvatsku, dosad su realizirali jedan projekt, VE Jelinak u Splitsko-dalmatinskoj županiji, snage 30 MW kroz 20 instaliranih vjetroturbina.

“Projekti Opor i Boraja bit će uskoro spremni za gradnju. Kada sam došao na ovu funkciju, pokrenuo sam i projekt razvoja solarne elektrane (SE) snaga 150 MW i vrijednosti oko 120 milijuna eura. Početak njezine gradnje očekujemo 2022. Elektrana će se pozicionirati na području iznad Miljevačkog platoa. To su područja koja nisu pogodna za poljoprivredu, a Dalmatinska zagora je generalno idealna za solarne elektrane”, kaže Pleić. Dodaje da su samo ta njihova tri projekta vrijedna gotovo 200 milijuna eura. “Samo dosad, bez izgradnje VE Jelinak, uloženo je u ukupni razvoj više od 115 milijuna kuna, direktno našim tvrtkama, projektantima, konzultantima, geodetima i ostalima u lancu vrijednosti. To je ono najbolje, a što se često u javnosti ne vidi”, kaže nam Pleić.

Traže sve profile

Iako zasad još nema nekih konkretnih ugovora, navodi da je i on upoznat da još nekoliko energetskih tvrtki iz Španjolske vidi Hrvatsku kao dobru priliku za investiranje. Mnogo toga će biti jasnije idućeg tjedna kada će središnja trema Hrvatsko-španjolskoga gospodarskog foruma, koji će se održati u HGK u Zagrebu, biti mogućnosti suradnje u području obnovljivih izvora energije. Naime, španjolske tvrtke posjeduju 10,5% (više od 40.000 MW) svih svjetskih pogona za proizvodnju energije iz vjetra te proizvode 12% svjetskih vjetroturbina i dijelova za njih. Više od 20% potreba Španjolske za električnom energijom pokriva se iz vjetroelektrana. Razvijenost španjolskog tržišta pokazuje i podatak da su u 2018. proizveli 84.933 GWh električne energije iz vjetra i sunca, dok je u Hrvatskoj proizvedeno 1686 GWh.

150 megavata

snaga SE na Miljevačkom platou, koja će se graditi 2022.

Iz HGK ističu da je za Forum već prijavljeno desetak španjolskih kompanija, redom lidera u području OIE. A posebice u proizvodnji električne energije iz solara, što jasno pokazuje veliki interes za suradnju s našim tvrtkama. Španjolci, kažu u HGK, traže sve profile tvrtki, od proizvođača aluminija i čelika, preko izvođača radova pa sve do projektanata i konzultanata.

Komentirajte prvi

New Report

Close