Građevinski sektor u većini razvijenih zemalja odgovoran je za oko 10% BDP-a. U vrijeme krize, taj udio je u Hrvatskoj pao na oko 6%, međutim sva istraživanja i izvješća pokazuju značajan oporavak ove jedne od najvažnijih gospodarskih grana.  Naime, jedno radno mjesto u građevini podrazumijeva i 2 radna mjesta u drugim granama gospodarstva, kako izvještava Hrvatska gospodarska komora, stoga ne čudi interes države za zaštitu radnih mjesta u građevini.

Udruga građevinara istočne Europe za ovu nam je godinu prognozirala rast od 2.8%. Oživljavanje građevinskog sektora usko je povezano i s postizanjem određenih razvojnih pa čak i ekoloških ciljeva. Značajne su investicije u sustav održivog gospodarenja otpadom odnosno gradnju centara za gospodarenje otpadom, ali i u projekte energetske obnove, koje za cilj imaju smanjenje korištenja fosilnih goriva na nacionalnoj razini. Konkretno, u Hrvatskoj se u zgradama danas troši više od 42,3% od ukupne potrošnje energije, koja se uglavnom dobiva iz fosilnih goriva.  

Što manji gubici energije
Većina zgrada je izgrađena krajem osamdesetih i imaju slabu ili nikakvu toplinsku izolaciju, neučinkovite sustave grijanja/hlađenja i u praksi troše pet puta više energije od zgrada energetskog razreda B, što je danas standard gradnje. Cilj je zgrade koje se koristi i u kojima se živi optimizirati, kako bi gubitci energije bili što manji i samim tim kako bi bila potrebna manja količina energije za zagrijavanje i hlađenje prostora. Ovakvi projekti, osim što doprinose smanjenju potrošnje energije, ujedno poboljšavaju kvalitetu života građana jer smanjuju troškove te povećavaju ugodnost prostorija i zdravlje ljudi koji u njima borave.

U Hrvatskoj se sa sustavnom provedbom programa energetske obnove krenulo 2014. godine, kada je Vlada donijela programe namijenjene stambenom (višestambene zgrade i obiteljske kuće), javnom i komercijalnom sektoru.  Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost je na temelju programa Vlade od 2014. do 2016. godine uložio više od 1,6 milijarde kuna nacionalnih sredstava u različite programe energetske obnove.

U sklopu ovih programa, odobrena su bespovratna sredstva za obnovu 9300 obiteljskih kuća, 430 višestambenih zgrada, 262 javne zgrade te 80-ak komercijalnih zgrada. Od 2016. godine se za ove programe počinju koristiti europska sredstva u okviru Operativnog programa konkurentnost i kohezija (OPKK) te natječaje raspisuju nadležna ministarstva. Fondovo Posredničko tijelo 2. razine, kao službeno tijelo EU sustava, odgovorno je za evaluaciju projektnih prijava te kasnije praćenje i kontrolu provedbe svih prihvaćenih projekata. 

Trenutno je riječ o više od 1500 projekata. S druge strane, s obzirom na iskustvo u provedbi nacionalnih programa, stručnjaci iz Fondovog Sektora za energetsku učinkovitost ujedno su dobili ulogu tehničke pomoći te pomažu prijaviteljima u pripremi projekata i sve potrebne dokumentacije.

Ovakva suradnja osigurala je da prolaznost od 13% na pilot projektima dosegne više od 80%, a u nekim natječajima i do 97%! Jedan je od osnovnih izazova s kojima se suočavaju korisnici EU sredstava jest ponuda i raspoloživost izvođača radova. Naime, građevinska aktivnost je u proteklim godinama porasla za oko 15%, a rast zaposlenih u građevinskom sektoru je oko 6%. Osim toga, izazov predstavljaju i postupci nabave, koji su odgovorni za 60% uočenih nepravilnosti u provedbi. 

Kvalitetna edukacija 
Naime, EU sufinanciranje u fazi verifikacije odabranih projekata podrazumijeva i mogućnost korekcija odobrenih bespovratnih sredstava zbog uočenih nepravilnosti.  "Uz kvalitetnu edukaciju i redovito informiranje, broj pogrešaka je moguće minimizirati, zbog čega Fondovo Posredničko tijelo 2. razine kontinuirano provodi radionice za korisnike, s ciljem otklanjanja tipičnih pogrešaka i bolje apsorpcije sredstava", izjavio je direktor Fonda Dubravko Ponoš.

Kada govorimo o budućnosti građevinskog sektora, neizostavno je spomenuti i obvezu gradnje po nZEB načelima, odnosno gradnju zgrada gotovo nulte potrošnje energije. "Ovakva gradnja u građevinski će sektor uvesti potrebu za dodatnom edukacijom i specijalizacijom, a Fond u 2020. godini planira programe koji će se baviti i tom tematikom", najavio je Ponoš.

Ener. Učinkovitost

Uz EU obnovljeno 1336 zgrada
Europska sredstva su tako, uz suradnju s Fondom, do sad odobrena za obnovu gotovo 600 višestambenih zgrada za koje je osigurano oko 560 milijuna kuna te čak 736 javnih zgrada, većinom škola i vrtića, za koje je osigurano oko 900 milijuna kuna. Osim ovih programa, iz EU je sufinancirano i 89 projekata povećanja energetske učinkovitosti u industriji (koji uključuju energetsku obnovu i korištenje OIE) te 78 projekata u sektoru trgovine i turizma.

Minimaliziranje pogrešaka

Posredničko tijelo 2
Uz kvalitetnu edukaciju i redovito informiranje, broj pogrešaka je moguće minimizirati, zbog čega Fondovo Posredničko tijelo 2. razine kontinuirano provodi radionice za korisnike, s ciljem otklanjanja tipičnih pogrešaka i bolje apsorpcije sredstava, izjavio je direktor Fonda Dubravko Ponoš.