Klimatske promjene koje se događaju su realna prijetnja osjetljivoj ravnoteži našeg planeta i jedna su od najvećih okolišnih prijetnji  s kojima će se suočiti naša generacija. Bez obzira na međunarodne napore za ublažavanje klimatskih promjena, zajednice oko Jadranskog mora moraju se prilagoditi promjenama okolišnih uvjeta. Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA)u suradnji sa talijanskom Regionalnom agencijom za prevenciju, okoliš i energiju Emilia Romagna te ostalim partnerima provodi projekt GECO2 u sklopu programa  INTERREG V-A CBC Italija-Hrvatska 2014. – 2020. u području Sigurnosti i otpornosti.

U sklopu provedbe projekta, danas 15. rujna 2021. u Biogradu na Moru se održala radionica za poduzetnike „Zeleno tržište i dobrovoljno tržište ugljika – GECO2“. Svrha radionice bila je da se privrednici informiraju o aktivnostima koje proizvode ili smanjuju ispuštanje CO2 u atmosferu te koja je buduća cijena emisije stakleničkih plinova.

Jeste li znali da se od 1960. do 2010. godine broj molekula CO2 u atmosferi povećao za 25%!? Procjenjuje se da su ljudske aktivnosti uzrokovale približno 1,0° C (u 2018.) globalnog zatopljenja iznad predindustrijske razine, s vjerojatnim rasponom od 0,8 ° C do 1,2 ° C. „Ovo je pilot projekt kojim pokušavamo uspostaviti volontersko tržište ugljičnog dioksida. Svi smo svjesni klimatskih promjena i moramo raditi na očuvanju naše Zemlje za budućnost. Od tuda je i krenula ideja projekta i „zarobljavanja“ CO2 u poljoprivredi“, objasnila je zamjenica ravnateljica AGRRA-e i voditeljica projekta Ivana Dević. Direktivnom Europske unije sve zemlje članice moraju smanjiti emisije CO2 za 50% do 2030. godine, a do 2050. moraju biti karbon-neutralne tj. „zelene“. Upravo pomoću volonterskog tržišta uspostaviti će se trgovanja koji je poljoprivrednicima i poduzetnicima interesantan. „Kalkulatorima u sklopu projekta izračunavamo početnu količinu CO2 koju svaki poljoprivrednik može „zarobiti“ i koliki potencijal za to „zarobljavanje“ imaju na svojim poljoprivrednim površinama. Uz stručne preporuke i savjete u proizvodnji, „zarobljavaju“ CO2, koji zatim stavljaju na tržište i na njemu zarađuju“, istaknula je Dević.

GECO2 projekt namjerava intervenirati kroz multilateralni pristup na način da oporavi  sposobnost i poveća prilagodljivost na klimatske promjene na način da uspostavi regionalni sustav za monitoring, koji prikuplja podatke o otpornosti, emisijama  i apsorpciji  stakleničkih plinova uvodeći te promovirajući inovativne politike i tehnike za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena.  Inovativna ideja GECO 2 projekta je povezati  ove hitne mjere sa stvaranjem, na prekograničnoj i međunarodnoj razini, dobrovoljnog ugljičnog tržišta, sposobnog da okolišne mjere budu održive i u ekonomskog pogledu.

Proces „zarobljavanja“ CO2 sasvim je prirodan i ne zahtjeva posebne tehnologije. Djelovanjem u poljoprivredi, sadnjom biljaka, u njima se apsorbira CO2 i tako se „zarobljava“. „Istraživanja su pokazala da neke biljke to rade brže, efikasnije i u većim količinama od ostalih, pa mi sada educiramo poljoprivrednike koje biljke trebaju saditi i na koji način ih obrađivati kako bi povećali „zarobljavanje“ CO2. Na taj će način moći sebi osigurati veće količine koje će moći staviti na burzu“, kazala je Dević. Svaki poljoprivrednik uključen u projekt dobiti će analizu svog gospodarstva s izračunom koliko sada „zarobljavaju“ CO2 i koliko ga mogu „zarobiti“.

Projekt je trenutno na volonterskoj razini, iako se od njegovog početka do danas razvila EU direktiva te se kreće u smjeru njezine obvezatne primjene kroz nekoliko godina. Na području Zadarske županije postoji veliki interes za projekt od strane poljoprivrednika. Iako postoji velika neiskoristivost poljoprivrednog zemljišta, oni koji ga obrađuju, to rade na stručan način.

Ivan Vrdoljak iz tvrtke Alcina d.o.o., konzultanata na projektu, istaknuo je kako oni koji obrađuju zemlju mogu spremiti i do 20 tona CO2 po hektaru. „Cijena CO2 na burzi je u razdoblju od 25. lipnja od 52,6 €/t, do danas narasla na 63,2 €/t, s tendencijom daljnjeg rasta. Jednostavnom računicom dolazimo do izračuna zarade: poljoprivrednik koji ima 10 ha može „zarobiti“ 200 tona CO2, pomnoženo sa 60 €, dobijemo iznos od 12.000 €. Dokle god se bavi takvim aktivnostima na takav način, dobivat će taj novac.“

CO2 je materijalno pravo na tržištu isto kao dionica, unca zlata ili tona nafte, za koje postoji organizirano tržište kapitala. Trgovanjem se bave tvrtke ovlaštene za posredovanje u tim transakcijama (“brokeri“) koji će trgovati sa CO2 na burzama. Tržište već sada funkcionira s prometima u milijunima eura dnevno te se sve više razvija.

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Partneri na projektu su:
Internacionalni Centar za napredne Mediteranske agronomske studije – Mediteranski agronomski studij Bari (IT)
Regija Molise (IT)
Regija Marche (IT)
Javna ustanova  Rera S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije
Agencija za ruralni razvoj Zadarske županije (HR)
Legacoop Romagna (IT)
Dubrovačko-neretvanska županija (HR)