Eskalacija sukoba na Bliskom istoku i napada na trgovačke brodove u Perzijskom zaljevu, ključne pomorske rute između Azije i Europe, stavljaju opskrbne lance na kušnju. Posljedice se već osjećaju, od rasta cijena transporta do produljenja rokova isporuke, a promjene u globalnim tokovima robe otvaraju i pitanje može li Hrvatska iskoristiti novu logističku dinamiku.
Brodarske kompanije prisiljene su na preusmjeravanje prometa i povećanje troškova transporta. Kriza ubrzava dugoročni trend preusmjeravanja europske logistike prema južnim lukama, ali infrastruktura u Hrvatskoj još ga ne prati, iako pozitivnih primjera poput Luke Rijeka ima.
Veći logistički troškovi
“Utjecaj događaja na Bliskom istoku na Europu primarno se manifestira kroz rast cijene energenata koji značajno utječu na cijene prijevoznih i logističkih usluga, a ako trend porasta cijena bude trajao duže vrijeme i kroz rast cijena u industrijskom sektoru. Osim porasta cijena energenata otvoreno je pitanje sigurnosti i kontrole pomorskih puteva što može rezultirati povećanjem cijena prijevoza i dužim rokovima isporuke roba”, kazao je Kristijan Rogić, predstojnik Zavoda za transportnu logistiku na Prometnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
Europa se danas nalazi u znatno boljem položaju nego prije ruske agresije na Ukrajinu, kad je riječ o nabavi energenata u relativno kratkom roku. Odmaknula se od jeftine ruske nafte i plina te se preusmjerila na skuplje, ali sigurnije izvore opskrbe, poput sjevernomorske nafte i plina iz nizozemskog priobalja te zemalja sjeverne Afrike, rekao je ekonomski analitičar Damir Novotny.
Više cijene i rast troškova zbog geopolitičkih nestabilnosti vide kao najveći izazov i u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Voditeljica Odjela za logistiku i komunikacije pri HGK Vedrana Ferić pojasnila nam je kako situacija na Bliskom istoku utječe na domaće uvoznike i izvoznike.
“Ruska invazija na Ukrajinu te nestabilnost na Bliskom istoku imaju značajan utjecaj na troškove transporta i logistike u Hrvatskoj. Poremećaji na ključnim pomorskim rutama uzrokuju preusmjeravanje brodova na duže pravce, što povećava troškove goriva i operativne troškove. Kao rezultat, cijene kontejnerskog prijevoza iz Azije u Europu danas su otprilike dva do tri puta više nego prije 2020. godine. Istovremeno, cestovni transport unutar Europe skuplji je od 20 do 50 posto zbog viših cijena goriva i strukturnih problema poput nedostatka vozača”, kazala je Ferić.
Zbog povećanih rizika u pojedinim regijama, premije osiguranja i sigurnosni troškovi značajno su porasli, što dodatno opterećuje cijenu prijevoza. Ferić nam je kazala kako dolazi do produljenja vremena isporuke i smanjenja pouzdanosti lanaca opskrbe. Kašnjenja na relaciji Azija – Europa produžena su za 10 do 20 dana.
“Za hrvatske uvoznike to znači skuplju nabavu robe, veću neizvjesnost i pritisak na rast cijena ili smanjenje marži. Za izvoznike, veći logistički troškovi smanjuju konkurentnost, osobito na udaljenim tržištima”, izjavila je Ferić.
Prema podacima UNCTAD (Konferencija Ujedinjenih naroda za trgovinu i razvoj), promet kroz Sueski kanal od eskalacije sigurnosne krize u Crvenom moru smanjen je za više od trećine u odnosu na uobičajene razine, dok se istodobno povećao promet oko Rta dobre nade, što upućuje na dugotrajnije preusmjeravanje globalnih trgovačkih tokova. Istodobno, prema podacima tržišta osiguranja poput Lloyd’s of London, premije za osiguranje brodova koji prolaze rizičnim područjima višestruko su porasle u odnosu na razdoblje prije krize, što postaje sve značajnija komponenta ukupnih troškova transporta.
Ferić tvrdi kako hrvatske logističke kompanije već primjećuju promjene u transportnim koridorima, osobito kroz jačanje uloge sjevernog Jadrana i luke Rijeka kao ulazne točke za srednju Europu.
“U Hrvatskoj je u tijeku veliki projekt modernizacije željezničke infrastrukture posebno prema Mađarskoj i dalje u EU, što će dugoročno povećati konkurentnost Hrvatske kao logističkog pravca. Nizinska pruga Zagreb-Rijeka ključna je za Rijeka Gateway jer omogućuje brži i učinkovitiji kontejnerski promet prema srednjoj Europi. Međutim, to je dugotrajan proces.
Zbog postojećih infrastrukturnih ograničenja i radova, sustav je još u fazi prilagodbe, pa su koristi već vidljive, ali ne i potpuno realizirane. Luka Rijeka sve se više profilira kao važna ulazna točka za robu prema srednjoj Europi, posebno zahvaljujući projektu Rijeka Gateway koji povećava kapacitete i konkurentnost u odnosu na sjevernoeuropske luke. To donosi koristi poput jačanja uloge Hrvatske kao logističkog čvorišta”, naglasila je Ferić, a kao glavni izazov istaknula nedovoljno razvijenu željezničku infrastrukturu na pravcu Rijeka-Zagreb-Mađarska.
Prema sjevernim čvorištima
Geopolitička fragmentacija globalne trgovine, vjeruje Ferić, otvara Hrvatskoj priliku da se pozicionira kao logistički hub za srednju Europu. Ipak, puna realizacija tog potencijala ovisi o daljnjim ulaganjima u željeznicu i intermodalni transport kako bi se osigurala brzina, kapacitet i pouzdanost protoka tereta.
Međutim, realna konkurentnost Hrvatske u tom procesu ovisit će o tome može li njezina lučka i prometna infrastruktura pratiti promjene globalnih brodarskih ruta. Za razliku od sjevernoeuropskih luka koje su stabilno uključene u velike globalne logističke mreže, jadranske luke su osjetljivije na promjene brodarskih ruta. Ako poremećaji potraju, dio brodskih linija može zaobići regiju i usmjeriti teret prema većim sjevernim čvorištima s razvijenijom infrastrukturom. Ipak, Rijeka u isto vrijeme prolazi kroz snažan investicijski ciklus koji mijenja njezinu dugoročnu poziciju. Projekt Rijeka Gateway jedan je od najvećih infrastrukturnih ulaganja u hrvatskom prometnom sustavu i razvija se u suradnji međunarodnih i domaćih partnera.
