Međunarodna agencija za energiju predvidjela je da će do 2026. potrošnja električne energije iz podatkovnih centara doseći dvostruke vrijednosti u odnosu na one od prije svega četiri godine.
Data divovi mogli bi generirati potrošnju od nevjerojatnih 920 teravat sati na godišnjoj razini, što je ekvivalent potrošnji električne energije u čitavom Japanu, zemlji koja, dakle, broji gotovo 125 milijuna stanovnika. Neminovno je da u vrijeme kada digitalizacija postaje temelj modernog poslovanja, podatkovni centri igraju ključnu ulogu u skladištenju i obradi podataka.
Međutim, njihova rastuća potreba za energijom postavlja značajne izazove za održivost i troškove poslovanja, a u kontekstu “Starog kontinenta”, Europska komisija već je u sklopu revizije Direktive o energetskoj učinkovitosti uvela nove odredbe koje se odnose na podatkovne centre.
Operatori s instaliranim kapacitetom većim od 500 kW dužni su prijaviti ključne pokazatelje učinka u europsku bazu podataka do 15. svibnja u tekućoj godini. To uključuje ukupnu potrošnju energije, udio energije iz obnovljivih izvora, korištenje vode te iskorištavanje otpadne topline.
Pronaći ravnotežu
Usto, Europska komisija planira procijeniti prikupljene podatke kako bi utvrdila potrebu za dodatnim mjerama, poput uvođenja minimalnih standarda učinkovitosti za podatkovne centre. Energetski otisak digitalnog sektora trenutačno čini između pet i devet posto svjetske potrošnje električne energije, a očekuje se rast zbog sve veće digitalizacije i primjene tehnologija poput umjetne inteligencije.
Dakle, pomirbena nota imperativ je koji se mora postići između brzorastuće potrebe za protokom informacija u digitalnoj sferi te intencije da se sprovedu mjere fokusirane na energetsku učinkovitost. Optimizacija infrastrukture predstavlja ključni element uštede energije, a ono što je u svijetu, ali i u Hrvatskoj dio postojeće prakse jest implementacija energetski učinkovitije opreme, napredne sustave hlađenja te korištenje obnovljivih izvora energije, kao i pametno upravljanje energijom koje se ostvaruje kroz praćenje potrošnje u realnom vremenu, automatizaciju sustava i iskorištavanje otpadne topline.
Hrvatska se pozicionira kao važno regionalno središte za podatkovne centre, s planiranim investicijama koje će, procjenjuje se, u narednim godinama premašiti 100 milijuna eura. Digitalna infrastruktura znatno je unaprijeđena, a prema podacima HAKOM-a, pokrivenost brzim širokopojasnim internetom dosegla je 86 posto kućanstava, dok je ultra-brzi internet dostupan u 43 posto kućanstava.
Kod nas trenutačno djeluje desetak podatkovnih centara, uključujući one u vlasništvu telekomunikacijskih operatera. Nedavno je u Varaždinu otvoren dosad najveći podatkovni centar DC North s kapacitetom od četiri megavata, što ukazuje na rastući interes za ulaganja u ovu infrastrukturu.
Također, američka tvrtka Digital Realty gradi podatkovni centar kapaciteta 30 megavata u blizini Zagreba, što će biti najveći takav objekt u zemlji. Direktor Digital Realtyja za Hrvatsku Goran Đoreski navodi kako se očekuje da će tržište podatkovnih centara u našoj zemlji nastaviti rasti, prateći europske trendove povećane potražnje za cloud uslugama i digitalnom transformacijom poslovanja.
“Data centri su većinom smješteni u Zagrebu, vode ih ili neovisni operatori, kao u našem slučaju, ili telekomi. Naš data centar koji je trenutačno u funkciji, ZAG1, najpovezaniji je data centar u Hrvatskoj te nudi korisnicima mogućnost za spajanje na više od 50 telekomunikacijskih operatora ili točaka razmjene, a ove godine ga proširujemo za dodatnih 1500 kvadratnih metara tehničkog i ICT prostora.
Naš drugi data centar, ZAG2, koji je u izgradnji na zagrebačkom Jankomiru, imat će znatno veći kapacitet te će, prema sadašnjoj situaciji, biti najveći data centar u Hrvatskoj, koji će u početnoj fazi korisnicima ponuditi kapacitet do 10 megavata, a planiran je tako da se može proširiti na kapacitet do 30 megavata u slučaju da tržište to bude zahtijevalo”, pojašnjava Đoreski.
Otpadna toplina za grijanje
Domeće kako su troškovi data centara su porastu već nekoliko godina, prije svega zbog energetske situacije, no Hrvatska je u relativno povoljnijem položaju u odnosu na neka druga tržišta, s obzirom na regulirane cijene električne energije.
Naša zemlja, govori on, već jest regionalno središte jer se nalazi u srcu regije u kojoj živi oko 60 milijuna ljudi, komunikacijski je izuzetno dobro povezana, a budući da smo u Europskoj uniji, korištenje usluga data centara koji se nalaze u Hrvatskoj je mnogo jednostavnije rješenje za tvrtke iz Europskog gospodarskog prostora, nego korištenje data centara izvan EU.
“Potreba za 24-satnim radom 365 dana u godini i sve veća popunjenost dostupnih kapaciteta glavni su razlozi za visoku energetsku potrošnju data centara, koja varira i sezonski, ovisno o vremenskim uvjetima odnosno vanjskim temperaturama. Osim sustava za hlađenje, ne treba smetnuti s uma i da svi ostali uređaji i sustavi u data centru, uključujući servere, također zahtijevaju konstantno napajanje električnom energijom.
Redundancija je faktor čiji je utjecaj nešto manji jer nisu svi redundantni sustavi uvijek u pogonu, ali moraju u svakom trenutku biti spremni započeti s radom ako zatreba. Statista, globalna platforma za podatke i poslovno izvještavanje navodi da je globalni godišnji rast količine generiranih podataka od 2019. naovamo relativno stabilan u rasponu između 22 i 25 posto uz izuzetak pandemijske 2020. kada je iznosio gotovo 60 posto”, konstatira Đoreski pa dodaje kako smo u 2024. generirali 147 zetabajta, dok a ovu godinu procjenjuju da će taj broj iznositi 181 zetabajt. Svi ti podaci zahtijevaju veće popunjavanje ili rast kapaciteta data centara, što dovodi i do veće potrošnje energije, čak i uz inovacije za smanjenje potrošnje, komentira.
“U Digital Realtyju koristimo niz tehnologija kojima nastojimo smanjiti potrošnju energije. Jedna od njih, koja je dostupna u više od pola naših data centara je liquid-to-chip odnosno DLC (direct liquid cooling) u kojoj dovodimo hlađenje tekućinom izravno do opreme korisnika.
Ovo rješenje interesantno je za kolokaciju visoke gustoće i zahtjevne primjene poput AI-ja. Zanimljivo je i hlađenje uranjanjem u kojemu se računalne komponente ili serveri drže u dielektričnom fluidu koji nije vodič i koji apsorbira toplinu.
Neki sustavi za hlađenje lokalno su specifični – primjerice, jedan od naših data centara u Londonu kao i jedan od data centara u Marseillesu koriste riječnu vodu kao medij za hlađenje, koja se po završetku kružnog postupka vraća u rijeku, čime se znatno smanjuje utjecaj na lokalnu potrošnju vode i zahtjevi za energijom. Također, niz naših data centara u suradnji s lokalnim davateljima usluga vraća otpadnu toplinu u gradske sustave grijanja, smanjujući time ukupan trošak energije u zajednici”, pojašnjava Đoreski.
Nuklearka Billa Gatesa
Softverski mogul Bill Gates problemu enormne potrošnje kao nusprodukta podatkovnih centara pokušava doskočiti kroz svoju tvrtku TerraPower i to u obliku nuklearnih reaktora. Do 2030. u američkoj saveznoj državi Wyoming trebalo bi stasati zdanje koje dio stručnjaka opisuje kao revolucionarni pristup proizvodnji čiste energije. Investicija je vrijedna četiri milijarde eura, a reaktor će imati snagu od 345 MW s mogućnošću povećanja na 500 MW.
Elektrana bi trebala koristiti naprednu Natrium tehnologiju koja se bazira na hlađenju natrijem, a nakon puštanja u pogon, moći će napajati do 400.000 kućanstava. TerraPower je već sklopio sporazum sa Sabey Data Centers za opskrbu njihovih postojećih i budućih podatkovnih centara. Novi načini dobivanja nuklearne energije suočavaju se s regulatornim preprekama i zabrinutošću javnosti, ali njezin je potencijal neporeciv, smatra Đoreski.
“Kao izvor energije bez emisija, 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, nadopunjuje povremenu sunčevu energiju i vjetar, popunjavajući kritične praznine u mješavini čiste energije kada se koristi sigurno i učinkovito. Nama kao operatoru data centara zanimljivo je svako učinkovito energetsko rješenje koje minimizira svoj utjecaj na okoliš i smanjuje troškove našim korisnicima.
Reaktori na bazi otopljene soli u kombinaciji s fisijskim materijalom, u ovom slučaju niskoobogaćenim uranijem, kakve planira koristiti TerraPower su u teoriji vrlo zanimljivo rješenje zbog kompaktnih dimenzija i eliminacije niza sigurnosnih rizika povezanih s tradicionalnim nuklearnim reaktorima, no ostaje za vidjeti kako će funkcionirati u praksi”, zaključuje Đoreski.
