Temeljeno na najnovijem globalnom istraživanju KPMG-a, maloprodajna industrija suočava se sa strukturnim promjenama, pri čemu su maloprodajni lideri pod sve većim pritiscima poslovanja uslijed ubrzanih tehnoloških promjena, rasta očekivanja potrošača i fragmentacije podatkovnih sustava.
Sve veća količina dostupnih podataka, nepovezani izvori informacija te potreba za pravovremenim donošenjem odluka stvaraju snažne izazove za postojeće operativne modele, čime se digitalna transformacija nameće kao nužnost, a ne izbor.
Izazovi fragmentacije
Maloprodajni sektor prolazi kroz značajnu transformaciju, potaknut brzim tehnološkim napretkom i promjenama u očekivanjima potrošača. Današnji kupci zahtijevaju personalizirana i besprijekorna iskustva prilikom kupovine na svim kanalima, stvarajući pritisak na maloprodajne tvrtke da ne samo razumiju, već i predvide njihove potrebe. Istovremeno, fragmentacija podatkovnih ekosustava, kao i sve veća količina i brzina generiranja podataka, predstavljaju značajan izazov.
Maloprodajni sektor već sada prikuplja značajne količine podataka – od obrazaca kupovine i transakcijskih informacija, preko angažmana na društvenim mrežama, pa sve do podataka iz programa lojalnosti. No, u nedostatku integriranih sustava, mnoge tvrtke i dalje podatke obrađuju ručno ili parcijalno, što uzrokuje neučinkovitost, propuštene prilike i smanjenu agilnost u donošenju poslovnih odluka.
Samo 52% maloprodajnih kompanija smatra da uspješno koristi dostupne podatke u procesu donošenja strateških odluka. Nadalje, čak 40% tvrtki priznaje da nema razvijene alate za analizu u stvarnom vremenu, pri čemu zaostajanje za konkurencijom postaje sve izraženije. Bez jasne i integrirane podatkovne strategije, maloprodajne kompanije riskiraju smanjenje konkurentnosti, propuštanje tržišnih prilika i otežanu prilagodbu promjenjivim potrošačkim navikama.
No, unatoč sve većim ulaganjima u analitiku i digitalne alate, 68% ispitanih tvrtki priznaje da im nedostaje jasna strategija korištenja podataka. Fragmentacija podataka i nepovezani sustavi jedan su od ključnih izazova koji ograničavaju transformaciju u ovom sektoru.
Prema istraživanju KPMG-a, primjena analitike podataka može omogućiti značajna unaprjeđenja u operativnim procesima. Prediktivni modeli, primjerice, mogu smanjiti višak zaliha za 30%, povećati stopu ponovne kupnje za 20% kroz personalizirane ponude te omogućiti dinamičko određivanje cijena, uz povećanje prihoda od 5% do 10%. Ipak, stvarni rezultati mogu se postići tek ako su podaci objedinjeni i dostupni na jedinstvenoj platformi koja omogućava donošenje brzih i informiranih odluka.
Nadalje, sve više društava prepoznaje potrebu za prelaskom s reaktivnog na proaktivno upravljanje podacima, što zahtijeva ulaganja u suvremene analitičke alate, razvoj internih kapaciteta i jasnu definiciju poslovnih prioriteta.
Perspektiva Adria regije
Analiza podataka može značajno unaprijediti sljedeće ključne aspekte poslovanja:
Personalizirano korisničko iskustvo – tvrtke koje koriste podatke za personalizaciju ponuda ostvaruju do 20% veću stopu ponovne kupnje; povećanje efikasnosti lanca opskrbe – prediktivna analitika može smanjiti nepotrebne zalihe za 30% i poboljšati točnost predviđanja potražnje; pametno određivanje cijena – dinamički modeli cijena omogućuju povećanje prihoda za 5-10%, optimizirajući cijene u skladu s tržišnim trendovima i ponašanjem potrošača.
U Adria regiji, maloprodajni sektor suočava se s dodatnim izazovima. Mnoge regionalne tvrtke i dalje koriste fragmentirane izvore podataka te tradicionalne metode analize, pri čemu se često oslanjaju na ručne procese unutar nepovezanih sustava. Brojna poduzeća još podatke prikupljaju i obrađuju ručno, često kroz MS Excel tablice, bez jasne integracije sa strateškim ciljevima poslovanja. Takav pristup onemogućava brzo prilagođavanje tržišnim promjenama i ograničava potencijal za rast.
Istovremeno, sve stroži ESG zahtjevi dodatno oblikuju poslovne modele maloprodajnih lidera. Održivost postaje ključan kriterij u procesu odlučivanja kupaca, čime se podatkovna strategija mora proširiti na praćenje i optimizaciju ekoloških pokazatelja.
Uz tehnološke i regulatorne izazove, maloprodajna industrija suočava se i s demografskim promjenama. Najzastupljenija skupina tradicionalnih potrošača postupno opada, dok mlađe generacije sve više očekuju digitalna, personalizirana i besprijekorna korisnička iskustva na svim kanalima. Kompanije koje ne prilagode svoju ponudu i komunikaciju očekivanjima digitalnih potrošača riskiraju smanjenje lojalnosti i gubitak tržišnog udjela. Maloprodajne kompanije moraju razviti sposobnost anticipiranja potreba novih generacija kupaca kroz sveobuhvatnu analizu podataka i agilne modele poslovanja.
Vrijeme podatkovne zrelosti
U svjetlu navedenih izazova, potreba za jasnom, integriranom i strateški vođenom podatkovnom politikom postaje neizbježna. Tvrtke koje će pravovremeno ulagati u unaprjeđenje analitičkih kapaciteta, integraciju izvora podataka i implementaciju naprednih tehnologija, bit će one koje će izgraditi održivu konkurentsku prednost u nadolazećem razdoblju.
Jasna podatkovna strategija nije samo tehnološka inicijativa – ona mora postati temeljna poslovna strategija svake maloprodajne tvrtke koja želi ostati konkurentna u digitalnom dobu. Tvrtke koje ne ulažu u podatkovnu strategiju riskiraju stagnaciju i smanjenje tržišnog udjela, dok one koje implementiraju napredne analitičke alate ostvaruju mjerljive koristi kroz optimizaciju operativnih procesa, povećanje lojalnosti kupaca i dugoročnu održivost.
Vrijeme improviziranih rješenja i fragmentiranih sustava je iza nas. U novoj tržišnoj realnosti, podatkovna zrelost, tehnološka agilnost i ESG odgovornost izravno će određivati otpornost, rast i dugoročnu relevantnost maloprodajnih tvrtki.
