Inflacija je ono što se događa, a iako je ona sama po sebi istaknut problem koji zabrinjava građane, na vrata nam kuca jedan još veći – financijska kriza. Čini se da financijske krize danas bolje preživljavaju štediše i oni financijski pismeniji, no umjesto da se njurga o tome kako je moglo biti, najvažnije je u ovom trenutku biti na pomoć građanima, svima s nagomilanim dugom i ovrhama koje se ne mogu riješiti od danas do sutra.

Upravo na pomoć svojim stanovnicima jesu i države poput Danske, Norveške i Švedske koje danas uživaju najviše financijski pismenog odraslog stanovništva. Kod nas je ta brojka znatno manja i kreće se tek na oko 44 posto.

Napredujemo, ali sporo

Da bi se na koncu utjecalo na promjene u brojci financijski odraslog stanovništva, važno je o financijskoj pismenosti učiti još od vrtića i zapravo poticati djecu da sudjeluju u projektima ili čak sami stvaraju projekte koji će im pomoći da se s financijama bolje snalaze u odrasloj dobi.

HANFA je početkom godine organizirala natječaj “Financijska pismenost kroz igru” i tako motivirala škole da se s učenicima priključe u stvaranje koncepata i igara koje će im pomoći da uče, kako sami natječaj kaže – kroz igru. Najuspješniji su u tome bili učenici Osnove škole Petra Hektorovića s otoka Hvara.

Oni su bili najuspješniji u kreiranju zanimljive igre, a generalno uspješniji, prema istraživanju Hrvatske udruge banaka i Štedopisa su tinejdžeri koji dobivaju džeparac. Istraživanjem je obuhvaćeno 1011 učenika od 13 do 19 godina, a ono kaže da veću odgovornost pri upravljanju novcem pokazuju oni ispitanici koji od svojih roditelja dobivaju džeparac.

Manjak financijskih znanja u osnovnoj školi vodi do manjka financijskog znanja tijekom studiranja. Studentima teme financijske pismenosti nisu naročito zanimljive, a to pokazuje i anketno istraživanje Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Istraživanje je provedeno na uzorku od 1731 studenata. Čak njih 50 posto se o temama financija informira rijetko ili gotovo nikada.

Međutim, čini se da se u ostalih 50 posto krije neosporan potencijal, možda i mladi ljudi zbog kojih pokazujemo svojevrstan napredak po pitanju financijski pismenog stanovništva. Hrvati, kako kaže istraživanje agencije IMAS, mjesečno uštede oko 469 kuna, a najviše štede upravo mladi od 15 do 29 godina.

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

Štednja je dobar odgovor na to “kako biti financijski odgovoran?”. Primjerice, ako danas imate 25 i odlučite otvoriti dobrovoljni mirovinski fond i ako od danas krenete uplaćivati 200 kuna u periodu od 40 godina, ukupno ćete uplatiti 96 tisuća kuna. Takav pristup financijama je priželjkivan način,a dugoročno može značiti da tijekom života nećete imati dugove ili ovrhe, koje mogu biti financijski, ali i psihički teret za svakog pojedinca.

Rezultati istraživanja razine financijske pismenosti u Hrvatskoj koje je krajem 2019. godine provela Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) pokazuju porast u odnosu na 2015. godinu.

Prosječna ocjena financijske pismenosti građana Hrvatske iznosila je 12,3 od ukupno 21 boda (59%), u odnosu na 11,7 bodova (56%) iz 2015.. U istraživanju su se mjerile tri osnovne kategorije: financijsko znanje, financijsko ponašanje i odnos prema novcu.

Odnos prema novcu kategorija je koja može mijenjati mnoge probleme koji su dijelom statusa quo u Hrvatskoj. Jedan od njih je i taj što čak 62 posto mladih Hrvata u dobi između 25 i 34 godine živi s roditeljima. Tako kaže Eurostat, dok isto istraživanje pokazuje da se u Švedskoj roditeljski dom napušta i prije osamnaeste godine. Kod nas je taj prosjek 31,8 godina.

Vrijedna inicijativa

Sa skandinavskim zemljama se, jasno je, još uvijek ne možemo mjeriti, ali neke države Balkana i Jugoistočne Europe znatno kaskaju čak i za nama. Grčka, iako gotovo sinonim za financijsku krizu, uživa 1 posto više financijski pismenog stanovništva od nas, a Crna Gora s 48 posto nosi titulu financijski najpismenije države Balkana. Albanija i Makedonija za vidljiviji pomak moraju ulagati znatnije napore, a danas uživaju tek 14 i 21 posto financijski pismenog stanovništva.

Ono po čemu smo bolji je i to što pokazujemo inicijativu za rješavanjem financijskih problema naših građana. Jedan od projekata koji je upravo tu zbog građana je i projekt koji provodi udruga Padobran u suradnji s Finom naziva “Skok iz duga”. Privremena savjetovališta bit će organizirana u šest hrvatskih gradova (Zagreb, Split, Osijek, Rijeka, Pula, Čakovec) od studenog do ožujka, s ciljem da postanu trajna.

Finini zaposlenici proći će posebne edukacije kroz koje će svi dionici na tržištu duga iznijeti svoje perspektive kako bi se problem što objektivnije sagledao. Građani koji imaju financijskih problema bilo koje naravi, moći će potražiti savjet i tako dobiti korisna znanja koja će im omogućiti efikasnije rješavanje financijskih problema.

* Sadržaj omogućila Fina