Hrvatski sektor transporta i logistike u 2025. godini obilježili su veliki infrastrukturni projekti, rast cestovnog i pomorskog prijevoza te snažan investicijski ciklus u prometnu infrastrukturu. Ipak, ukupni robni promet nije rastao, u Hrvatskoj je tijekom godine prevezeno 132 milijuna tona robe, 1,1 posto manje nego 2024. godine. Cestovni prijevoz ostao je dominantan s 94,8 milijuna tona, uz rast od jedan posto, dok je najveći pad zabilježen u željezničkom prijevozu, gdje je količina prevezene robe smanjena 21,2 posto, navodi Državni zavod za statistiku (DZS).
Najvažniji događaj prošle godine bio je početak komercijalnog rada kontejnerskog terminala Rijeka Gateway u rujnu. Terminal, vrijedan oko 380 milijuna eura, u prvoj fazi ima kapacitet od 650 tisuća TEU-a godišnje, uz planirano proširenje na više od milijun TEU-a. Time je Rijeka dobila infrastrukturu koja bi trebala dodatno ojačati njezinu poziciju ulaznih vrata za tržišta srednje i jugoistočne Europe. Ključni preduvjet za ostvarenje tog potencijala je razvoj željezničke infrastrukture i kvalitetno povezivanje Rijeke sa srednjoeuropskim tržištima.
“Komercijalnim početkom rada u rujnu Rijeka Gateway u 2025. godini poslovao je svega četiri mjeseca, zbog čega se ona poglavito može promatrati kao godina pokretanja i stabilizacije operacija, a ne kao puna poslovna godina. Ta je godina postavila čvrste temelje za daljnji rast i razvoj poslovanja. Prva faza izgradnje terminala prelazi vrijednosti od 200 milijuna eura, a s planiranim proširenjem ukupna vrijednost investicije u Rijeka Gateway premašit će 380 milijuna eura.
Uz vrijednost prometne infrastrukture, od cesta do željezničkog sučelja u luci i oko nje, ukupna investicija doseže 600 milijuna eura. Više od poslovnih rezultata, ponosni smo na cijeli tim koji je predanim radom, zajedništvom i spremnošću na suradnju ostvario ono što se prije samo godinu dana činilo kao veliki izazov – uspješno pokretanje terminala i izvrstan početak operativnog rada”, izjavio je Peter Corfitsen, predsjednik Uprave Rijeka Gateway.
Zagreb kao središte
Logistička infrastruktura nastavlja se širiti, osobito oko Zagreba kao najvećeg domaćeg distribucijskog središta. Potražnju dodatno podupiru e-trgovina, maloprodaja i proizvodnja, dok automatizacija i digitalizacija postupno postaju sastavni dio logističkog poslovanja. Naša zemlja je tijekom 2025. godine nastavila ulagati i u modernizaciju željezničke mreže, no pad teretnog prometa pokazuje da infrastrukturni potencijal još nije pretvoren u veći tržišni udio željeznice. Prošla godina je zato bila godina velikog infrastrukturnog iskoraka, ali i jasnog podsjetnika da sama infrastruktura nije dovoljna.
Unatoč izazovima, 2025. godina je pokazala da hrvatski transport i logistika imaju prostor za rast. Kompanije koje su ulagale u kapacitete, tehnologiju, infrastrukturu i nove usluge uspjele su ojačati svoje pozicije, a njihovi rezultati pokazuju tko je u 2025. ostvario najveći iskorak.
Visoko mjesto na ljestvici Top 505 kompanija po prihodima zasjeo je Orbico. Dodatno povećavši poslovanje u 2025., zagrebačka tvrtka ostvarila je ukupne prihode od 887,9 milijuna eura, što je 97,1 milijun eura, odnosno 12,3 posto više nego godinu prije. Istodobno je kompanija nastavila poslovati s dobiti, ostvarivši neto dobit od 18,7 milijuna eura, uz neto profitnu maržu od 2,11 posto. Rast poslovanja pratilo je i povećanje broja zaposlenih. Prema podacima Dun&Bradstreeta za 2025. godinu, Orbico je imao 1065 zaposlenih.
Kompanija je registrirana za trgovinu na veliko kemijskim proizvodima, no njezino poslovanje obuhvaća širok spektar distribucijskih i logističkih aktivnosti, što je važan dio istaknute pozicije u domaćem transportno-logističkom lancu.
“Godinu 2025. obilježile su promjenjiva potražnja, troškovni pritisci i pojačana konkurencija na svim tržištima na kojima poslujemo. Tome su se pridružili i specifični udari u pojedinim segmentima: tržište solarne opreme prošlo je snažnu korekciju nakon nekoliko iznimno jakih godina, a neuobičajeno nepovoljno vrijeme pogodilo je vrhunac klimatizacijske sezone, jedne od naših najvažnijih sezonskih kategorija.
Dodatno, proveli smo dubinsku analizu cijelog portfelja i izašli iz distribucija i programa koji nisu stvarali odgovarajuću vrijednost. Kratkoročno, to je značilo odricanje od dijela prihoda, ali i 45-postotno smanjenje angažiranog kapitala u ITCE diviziji”, izjavila je Irena Langer Breznik, predsjednica Uprave M SAN Grupe.
M SAN Grupa u 2025. godini ostvarila je 309,8 milijuna eura ukupnih prihoda, što je 10,6 posto manje nego godinu prije. Unatoč smanjenju prihoda, kompanija je godinu zaključila s 3,77 milijuna eura neto dobiti, odnosno 196 posto više nego 2024. godine, čime je zadržala poslovanje u pozitivnom rezultatu.
EBITDA je iznosila 6,59 milijuna eura, a neto profitna marža 1,22 posto. Istodobno je smanjen broj zaposlenih, s 246 na 217. M SAN Grupa registrirana je za proizvodnju računala i periferne opreme, a prema podacima Fine, svrstava se među veće poslovne subjekte u svojoj djelatnosti.
Rezultati za 2025. godinu, dakle, pokazuju da je kompanija uz pad prihoda ostvarila višu neto dobit i poboljšala operativne pokazatelje poslovanja.
Prijelomna godina
“Prošla godina bila je prijelomna. U njoj smo svjesno mijenjali vlastiti poslovni model umjesto pasivnog prilagođavanja tržišnim uvjetima”, kazala je Langer Breznik.
Među vodećim kompanijama našla se i Alca Zagreb, koja je 2025. godine ostvarila ukupne prihode od 181,8 milijuna eura, 7,6 milijuna eura odnosno 4,3 posto više nego godinu prije. Kompanija je godinu završila s neto dobiti od 4,25 milijuna eura, uz neto profitnu maržu od 2,34 posto.
Michael Markota, predsjednik Nadzornog odbora Alca Zagreba, poslovanje u 2026. ocjenjuje optimistično, ali uz svijest o neizvjesnostima koje nosi tržište. Markota ističe da se poslovanje u prvom dijelu godine odvija prema planovima, dok su pokrenuti i novi projekti, uključujući pilot-projekt na europskoj razini.
“Ulazak u 2026. godinu počeo je ratom na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuškog tjesnaca, što nam je dalo neizvjesnost odmah na počeku godine. Gledajući prvo polugodište, za sada se poslovanje odvija jako dobro i ostvarujemo sve planove, ali, naravno, u Hrvatskoj ništa ne znaš dok ne vidimo kako se odvila sezona, a još bitnije podsezona. Započeli smo dosta novih projekata, neki projekti su vrlo uzbudljivi i potpuno novi na hrvatskom tržištu, a jedan je i pilot projekt na razini Europe s vrlo renomiranim partnerima.
Nadamo se da ćemo uskoro moći i javno objaviti uspjeh istog projekta, koji je stvarno revolucionaran, ali zbog ugovora o tajnosti s multinacionalnim kompanijama još ne možemo o detaljima. Za sada se projektni plan odvija i bolje od očekivanja. Općenito, za sada na 2026. godinu gledamo optimistično, ali realno. Tržište će i dalje biti izazovno, no upravo u takvom okruženju vidimo prostor za kompanije koje imaju jasnu strategiju, dobro organizirane procese, kvalitetne zaposlenike i spremnost na ulaganja”, rekao je Markota.
Iz Alca Zagreba ističu potrebu da logistika dobije veću ulogu u gospodarstvu.
“Trenutačnu poziciju hrvatskog logističkog sektora ocijenio bih pozitivno, ali uz dosta prostora za napredak. Hrvatska ima vrlo dobar geostrateški položaj i potencijal da bude važna logistička poveznica srednje Europe i Jadrana. Za samu industriju ključno je da se logistika više ne promatra kao neka prateća usluga, nego kao stvarni strateški dio gospodarstva. Kroz recentne aktivnosti, u kojima i mi sudjelujemo, uz veliku potporu HGK nadamo se da ćemo uspjeti da se logistika počne promatrati kao kritični resurs za rast gospodarstva”, naglasio je Markota.
Među značajnijim kompanijama sektora je i HAVI Logistics, koji je 2025. ostvario ukupne prihode od 138,7 milijuna eura, što je 18,6 milijuna eura odnosno 15,5 posto više nego godinu prije. Kompanija je godinu završila s neto dobiti od 260,8 tisuća eura, uz neto profitnu maržu od 0,19 posto. Istodobno je povećala broj zaposlenih, kojih je na kraju 2025. imala 67. HAVI Logistics registriran je za nespecijaliziranu trgovinu na veliko, a posluje u privatnom vlasništvu i sa 100 posto stranog kapitala.
Osim već standardnih igrača na tržištu, velik odjek među stručnjacima u sektoru imao je i terminal Rijeka Gateway, koji je u prvoj godini komercijalnog rada ostvario 32,8 milijuna eura prihoda, prema podacima Dun & Bradstreeta. Budući da je s radom započeo tek u rujnu, 2025. je završio s neto gubitkom od 16,5 milijuna eura, uz 197 zaposlenih. Rijeka Gateway posluje u privatnom vlasništvu, uz 51 posto stranog kapitala.
Ojačana pozicija Rijeke
“Rijeka Gateway je znatno ojačao poziciju domaćeg logističkog sektora. Sjeverni Jadran dobiva na značaju kao ulazna vrata za srednju i jugoistočnu Europu, a Rijeka u tome ima geografsku prednost. Rijeka Gateway donio je nove kapacitete, pouzdanost i tehnološku razinu za jačanje upravo ove logističke rute. Terminal je otvorio vrata dodatnom razvoju cijelog sektora”, rekao je Corfitsen.
RALU Logistika je 2025. ostvarila ukupne prihode od 50,9 milijuna eura, što je 4,6 milijuna eura, odnosno deset posto više nego godinu prije. Neto dobit iznosila je 4,27 milijuna eura, uz neto profitnu maržu od 8,39 posto. Kompanija je pritom povećala broj zaposlenih na 468. RALU Logistika registrirana je za cestovni prijevoz robe i posluje u privatnom vlasništvu sa 100 posto stranog kapitala.
Upitan kako ocjenjuje poziciju sektora danas, Mario Mesaroš, predsjednik Uprave RALU Logistike rekao je:
“Logistički sektor danas ima važniju ulogu nego ikada prije. Nakon niza globalnih tržišnih poremećaja postalo je jasno koliko su pouzdani i otporni lanci opskrbe važni za gospodarstvo”.
Mesaroš je istaknuo da, osim geopolitičkih i makroekonomskih, klimatske promjene postaju sve konkretniji operativni izazov za logistički sektor. Ekstremni vremenski uvjeti i poremećaji prometnih koridora zahtijevaju stalnu prilagodbu logističkih operacija.
“Ono što je pritom možda najizazovnije je činjenica da su takvi utjecaji često teško predvidivi i da se promjene događaju vrlo brzo. Upravo zato otpornost, fleksibilnost i sposobnost brzog donošenja odluka postaju jednako važni kao infrastruktura i tehnologija”, izjavio je Mesaroš.
