Ina, HEP i Hrvatski Telekom najotporniji na šokove

Autor: Tomislav Pili , 30. prosinac 2020. u 08:00
Foto: Shutterstock

Na ljestvici kompanija s najmanjom vjerojatnošću da neće moći ispuniti svoje financijske obveze, očekivano prednjače domaći gospodarski divovi.

Iako je pandemija koronavirusa donijela tektonske poremećaje u gospodarstvu, kako globalnom, tako i domaćem, više od 1200 hrvatskih kompanija praktički uopće ne osjeća negativne posljedice koronakrize na svoju solventnost, pokazuju podaci iz analize koju je Financijska agencija (Fina) ekskluzivno izradila za Poslovni dnevnik.

Na ljestvici najstabilnijih kompanija na hrvatskom tržištu, odnosno među onima s najmanjom vjerojatnošću da neće moći ispuniti svoje financijske obveze, očekivano prednjače domaći gospodarski divovi – Ina, Hrvatska elektroprivreda (HEP) i Hrvatski telekom (HT).

Takav rezultat i ne treba čuditi jer mjere za suzbijanje epidemije bolesti COVID-19 imaju značajan utjecaj na gospodarstvo, a u novonastalim uvjetima povećanje rizika posebno je, naravno, izraženo u djelatnostima u kojima je izravan kontakt s korisnicima usluga osnova poslovanja, poput turizma.

Pouzdani i kad je najteže

Od 1251 tvrtke koje trenutno posluju s minimalnom vjerojatnošću da će ih koronakriza otjerati u stečaj,   njih 1085 nije apliciralo na mjere hrvatske Vlade za potporu poduzetnicima i dohodovnim zanimanjima neposredno ili posredno ugroženim posljedicama mjera za sprječavanje širenja epidemije.

Time su potvrdili kvalitetu poslovanja te se dokazali kao pouzdan partner čak i u najtežim uvjetima.

Od navedenih 1085 najstabilnijih kompanija, najviše njih (nominalno) posluje u području prerađivačke industrije (263 poduzetnika) i trgovina na veliko i malo (259 poduzetnika).

30,2

posto pao je uslijed ‘udara’ pandemije na gospodasrtvo promet u sektoru umjetnosti, zabave i rekreacije

Troznamenkasti broj predstavnika ima još samo stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti što potvrđuje tezu o važnosti gospodarstva temeljenog na znanju.

S druge strane, na ovoj listi najmanje predstavnika imaju djelatnosti rudarstva te financija i osiguranja – po sedam – dok po dva predstavnika imaju djelatnosti obrazovanja te zdravstvene zaštite i socijalne skrbi.

Samo jedan predstavnik dolazi iz djelatnosti javne uprave i obrane, odnosno obveznog socijalnog osiguranja.

Među 10 najstabilnijih, uz spomenute Inu i HT, HEP ima još dva predstavnika iz svoje grupacije – HEP-Proizvodnju na 8. mjestu te HEP-Operator distribucijskog sustava na 10. poziciji. Trgovački lanci Lidl i Kaufland zauzeli su šesto, odnosno deveto mjesto, a sedmu poziciju drži još jedan trgovac gorivom – hrvatska podružnica slovenskog Petrola.

Golemi globalni izazovi

Kad je riječ o vodećoj Ini, valja naglasiti kako je za naftnu industriju ova godina vrlo izazovna, s obzirom na velik pad cijena nafte na globalnom tržištu u prvom polugodištu. To se iščitava i iz Inina izvješća za treće tromjesečje u kojem stoji da se 2020. godina i dalje nastavlja kao jedna od najizazovnijih godina za cijelu naftnu i plinsku industriju, te posljedično i Inu.

Iako se tržište nafte djelomično stabiliziralo, cjenovno okruženje je i dalje daleko od razina prije krize. Unatoč tome, operativna dobit (CCS EBITDA) bez jednokratnih stavki Ina Grupe iznosila je 1,34 milijarde kuna u prvih devet mjeseci 2020. godine, od čega je oko 40 posto generirano u trećem tromjesečju 2020., u skladu s uobičajenim sezonskim trendovima.

“Ovo je smanjenje od 44 posto u odnosu na isto razdoblje 2019. godine, no ipak EBITDA je u trećem tromjesečju 2020. pozitivna“, naglašava se u izvješću.

“Tijekom ljetnih mjeseci Hrvatska je ipak imala nešto bolju turističku sezonu od očekivane, no njen utjecaj i sezonsko povećanje prometa nisu mogli nadomjestiti općenito lošije okruženje. Poslovanje Ine u 2020. godini zahtijevalo je nekoliko operativnih prilagodbi kako bi se osiguralo održivo generiranje novca”, komentirao je u izvješću Sándor Fasimon, predsjednik Uprave.

Fasimon je u kolumni pisanoj za Specijalno izdanje Poslovnog dnevnika o gospodarskim očekivanjima za godinu pred nama ipak naglasio da će, usprkos krizi, Ina nastaviti provoditi strateške projekte koji su ključni za osiguravanje održivog poslovanja u budućnosti.

“Ostali smo predani transformaciji rafinerijskog sustava i ulaganju u projekt izgradnje postrojenja za obradu teških ostataka u riječkoj rafineriji, vrijedan oko 4 milijarde kuna što je najveća investicija kompanije u povijesti u Republici Hrvatskoj.

45,1

posto pada prometa imali su u uvjetima COVID krize poduzetnici u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane

Nastavit ćemo i s razvojem održivih alternativa u Sisku, s naglaskom na projekt Biorafinerije. Istraživanje i proizvodnja ostat će glavni generator novca u kompaniji, a naš cilj je nastaviti koristiti najnovije metode te na taj način održati razinu proizvodnje ugljikovodika barem na trenutačnoj razini”, poručio je čelni čovjek Ine za Poslovni dnevnik u svojim gospodarskim predviđanjima.

Situacija uzrokovana pandemijom koronavirusa utjecala je na poslovni razvoj u cijelom gospodarstvu te je njezine učinke neizbježno osjetio i Hrvatski telekom, poručili su iz te kompanije krajem listopada uz objavu rezultata za treće tromjesečje.

Kao izravna posljedica koronakrize, u devet mjeseci 2020. ukupni su se konsolidirani neto prihodi HT-a smanjili za 221 milijun kuna, odnosno 3,9 posto, u odnosu na devet mjeseci 2019. Smanjenje prihoda uzrokovano je manjom realizacijom prihoda od pokretnih telekomunikacija (175 milijuna kuna, odnosno 6,7 posto), prihoda od nepokretnih telekomunikacija (138 milijuna kuna, odnosno 5,5 posto) i raznih prihoda (11 milijuna kuna, odnosno 93,5 posto), a djelomično je neutralizirano većim prihodima od sistemskih rješenja (103 milijuna kuna, odnosno 18,3 posto). Ipak, HT je unatoč izazovnom okruženju zabilježio solidne ukupne operativne performanse i razvoj.

“Gledajući na 2021. godinu, a s obzirom na opću situaciju koja je i dalje volatilna, izuzetno je teško predvidjeti kakva će ona biti. I dalje smo optimistični vjerujući da će se situacija poboljšati i namjeravamo nastaviti s našim investicijskim planovima u optiku i 5G, te ostajemo predani svojoj misiji povezivanja svih u Hrvatskoj s mogućnostima digitalizacije i pružanju partnerske podrške našim korisnicima, hrvatskom gospodarstvu i društvu u cjelini, kako bismo se što prije vratili na put rasta”, poručio je u svojim predviđanjima za godinu pred nama prvi čovjek HT-a Kostas Nebis.

Ako financijski najstabilnije poduzetnike promatramo po teritorijalnom principu, tada najviše njih nominalno sjedište ima u Gradu Zagrebu, 487, a slijedi Zagrebačka županija s 81 te Istarska županija sa 65 poduzetnika.

‘Žilava’ sredina

Struktura prema veličini pokazuje da od najstabilnijih poduzetnika u skupinu mikro poduzetnika ulazi 181 poduzetnik, malih je 6, srednjih poduzetnika 715, a velikih 183.

Nasuprot najstabilnijim poduzetnicima obavljena je i analiza onih koji su u prvih devet mjeseci ove godine imali pad ili rast prihoda u odnosu na isti razdoblje 2019. godine.

S obzirom da u Hrvatskoj nema obveze sastavljanja i obrade kvartalnih financijskih izvještaja, a samim time niti mogućnosti analize pada, odnosno rasta prihoda, za ovu analizu korišteni su agregirani podaci o ukupnim oporezivim transakcijama iz PDV obrazaca kao podatak o prometu odnosno poslovnoj aktivnosti poduzetnika/obveznika PDV-a, koje prikuplja i obrađuje Porezna uprava, koja ih je ustupila za ovu namjenu.

Promatrano po područjima djelatnosti koja su 2020. godine u uvjetima COVID krize imala pad prometa u odnosu na isto razdoblje 2019. godine velikih iznenađenja nema. Naime, turizam, ugostiteljstvo i prateće djelatnosti koje se naslanjaju na turizam, poput organizacije festivala, najviše su pretrpjele.

Kobna godina za turizam

Kako stoji u Fininoj analizi, kod poduzetnika u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane pad prometa je bio najveći, 45,1 posto.

Drugo najpogođenije područje bila su umjetnost, zabava i rekreacija, s padom od 30,2 posto. Troznamenkasti pad prometa od 26,5 posto zabilježen je i kod administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti.

Na razini poduzetnika u području djelatnosti opskrbe vodom i uklanjanja otpadnih voda, ostvaren je rast prometa od 23,5 posto. Sukladno tome, najveći pad prometa, gledano prema teritorijalnoj podjeli, ostvaren je na jadranskoj obali.

Najveći pad prometa ostvaren je u Dubrovačko-neretvanskoj od 46,2 posto, slijedi Istarska županija gdje je promet snižen za više od četvrtine, a više od petine u Šibensko-kninskoj županiji. S druge pak strane, na razini dvije županije ostvaren je rast prometa i to u Koprivničko-križevačkoj gdje povećanje iznosi 2,4 posto te Osječko-baranjskoj sa simboličnih 0,4 posto.

Komentirajte prvi

New Report

Close