U vrijeme kada se logistika sve više povezuje s digitalnim tehnologijama, domaća kompanija Sick Mobilisis razvija pametne senzorske sustave i softverska rješenja koja pomažu tvrtkama da bolje prate i upravljaju svojim procesima.
Njihova rješenja povezuju fizičke uređaje s informatičkim sustavima te omogućuju praćenje lokacija, strojeva i proizvodnje u stvarnom vremenu. U razgovoru Rankom Rodikom, voditeljem prodaje u Sick Mobilisis, saznali smo koji su najveći skriveni troškovi u transportu te koliko je zapadna i sjeverna Europa miljama daleko ispred Hrvatske po pitanju stvarne digitalne integracije.
Transportne i logističke tvrtke suočavaju se s rastom troškova goriva, rada i regulacije. Gdje fleet sustavi donose najveće uštede?
Danas je najveći izazov logističkih tvrtki netransparentnost troškova. Naš fleet sustav najviše štedi upravo tamo gdje tvrtke tradicionalno najviše gube: u gorivu, iskoristivosti vozila i produktivnosti vozača. U prosjeku ostvarujemo 10 do 25 posto operativnih ušteda, primarno kroz smanjenje praznih kilometara, praćenje stila i vremena vožnje, kontrolu potrošnje goriva i praćenje efikasnosti voznog parka. U praksi se to pretvara u vrlo konkretne novce.
Koliko se promijenila potražnja za digitalnim upravljanjem flotama?
U posljednjih nekoliko godina dogodio se veliki zaokret u percepciji digitalnih fleet rješenja. Moderne kompanije danas ne gledaju na sustav za upravljanje flotom kao na izolirani alat, nego kao na ključni dio šire digitalne arhitekture poduzeća. Tvrtke sve više prepoznaju da najveću vrijednost ne donosi samo praćenje vozila, već povezivanje svih operativnih sustava – flote, skladišta, ERP-a, transportnog planiranja u jedinstven, automatiziran i brz protok informacija. U toj trenutačnoj transformaciji integracija je postala presudna. Kada podaci ne putuju ručno nego automatski, u realnom vremenu, tvrtke izbjegavaju duple unose, smanjuju broj pogrešaka, uklanjaju kašnjenja u komunikaciji i mogu donositi odluke brže i s više točnosti.
Na kraju, digitalni podaci omogućuju izravno smanjenje troškova prijevoza, jer transparentnost i integriran tok informacija otkrivaju neefikasnosti koje prije jednostavno nisu bile vidljive. Time se direktno utječe na cijenu prijevoza čime se povećava konkurentnost na izuzetno kompetitivnom tržištu.
Koji sektori najbrže rastu kao korisnici?
Rast potražnje za fleet management rješenjima zapravo jako ovisi o tržištu i specifičnostima pojedine industrije, ali ono što vidimo u praksi jest da se najbrži rast događa u onim sektorima gdje standardizirana globalna rješenja jednostavno ne mogu odgovoriti na kompleksnost operativnih potreba.
Mi smo, za razliku od tipičnih platformi s jednim rješenjem za sve, sustav usmjeren na rješavanje problema. To znači da nam velik broj upita dolazi upravo zato što možemo razviti i isporučiti rješenja za vrlo specifične zahtjeve koje globalni sustavi teško mogu pokriti, bilo zbog lokalnih regulativa, nestandardne opreme i strojeva, specifičnih integracija s postojećim IT sustavima, ili zbog potrebe za naprednom automatizacijom poslovnih procesa.
Ako gledamo gdje najbrže rastemo, tri sektora se posebno izdvajaju: međunarodni transport robe je sektor gdje vidimo veliki val novih zahtjeva, pogotovo zbog najnovijih EU pravila vezanih uz pametne tahografe i prekograničnu evidenciju rada vozača. Tvrtkama je važno imati platformu koja može pratiti sve detalje tahografskih događaja i usklađenost s regulativom u realnom vremenu. Osim toga, građevinski sektor, jer kod građevinskih kompanija telematika više nije samo pitanje goriva. Njima je ključno pratiti efikasnost strojeva, radne sate, neaktivno vrijeme, produktivnost radnika i točnost obračuna. Upravo tu dolaze do izražaja naša napredna, prilagođena rješenja koja pomažu optimizirati i smanjiti ogromne operativne troškove.
Uz to, segment dostave i logistike pošiljaka, to je sektor koji u posljednje vrijeme eksplodira. Tvrtke traže integrirana rješenja u kojima se optimizacija ruta i planiranje dostava direktno povezuju s telematikom. Kombinacija pametnog rutiranja i podataka iz fleet management sustava donosi velike uštede i preciznije planiranje u realnom vremenu. U konačnici, naš najbrži rast dolazi upravo iz sektora gdje fleksibilnost i mogućnost prilagodbe čine razliku između rješenja koje “radi” i rješenja koje stvarno rješava poslovni problem.
Koji su najvrjedniji uvidi iz podataka platforme?
Danas više nije izazov prikupiti podatke, već je izazov je iz te šume informacija izvući smisao. Naša vizija fleet managementa temelji se na principu upravljanja putem iznimki. Umjesto da menadžera flote zatrpavamo sirovom telemetrijom koju nitko nema vremena dubinski analizirati, mi tu kompleksnost pretvaramo u interaktivne uvide. Naša platforma automatski filtrira ‘buku’ i proaktivno ukazuje na uska grla koja u tom trenutku najviše nagrizaju profitabilnost.
Time postižemo dvije ključne stvari: radikalnu efikasnost, jer se menadžer ne bavi traženjem problema, već isključivo njihovim rješavanjem. Uz to, postižemo trenutačnu uštedu, skraćujemo vrijeme reakcije od nastanka anomalije do njezine korekcije. U konačnici, cilj nam je transformirati platformu iz pasivnog spremišta podataka u aktivni sustav za podršku odlučivanju. Na taj način klijent dobiva koherentnu sliku voznog parka koja mu omogućuje da brzim pregledom dashboarda donese odluke temeljene na činjenicama, a ne na pretpostavkama, osiguravajući maksimalan povrat investicije u svakom kilometru.
Kako menadžeri koriste analitiku za optimizaciju ruta?
Naša platforma prati promet, radno vrijeme vozača, stanje tahografa, lokaciju i planirane obveze te u realnom vremenu predlaže najefikasniju rutu. Menadžer može jednim klikom promijeniti raspored, dodati novo stajalište ili preusmjeriti vozača. U dinamičnim logističkim okruženjima to je ključna prednost.
Koje su najveće ‘skrivene’ troškovne stavke koje platforma otkriva?
Najveći skriveni troškovi zapravo leže u neiskorištenom potencijalu flote i mikro gubicima koji se svakodnevno akumuliraju ispod radara menadžmenta, a naša BI platforma ih izvlači na površinu počevši od samog načina upravljanja vozilom. Kroz eko modul precizno detektiramo vozila koja se loše koriste i vozače čiji stil vožnje, poput naglih kočenja, ubrzanja, vožnje u vrlo visokim okretajima motora nije samo pitanje veće potrošnje goriva, već i ubrzanog habanja guma i kočnica. To su ‘tihi’ troškovi koji drastično skraćuju servisne intervale i ruše prodajnu vrijednost vozila na kraju radnog vijeka, a bez podataka su praktički nevidljivi.
Na to se nadovezuje analiza neefikasnih ruta, gdje podaci otkrivaju kilometre koji se troše bez stvarne potrebe ili zbog lošeg planiranja, što izravno nagriza profitnu maržu po svakom nalogu. Na to se nadovezuje i upravljanje s tahografom gdje ne gledamo samo zakonsku usklađenost kroz preuzimanje DDD datoteka i slanja u SOTAH već identificiramo situacije u kojima vozači voze značajno manje nego što bi zakonski mogli zbog loše logističke pripreme.
Kada te podatke spojimo, platforma prestaje biti samo alat za praćenje i postaje sustav koji korisniku proaktivno ukazuje na potencijalne troškove radi neefikasnosti. U konačnici, najveći skriveni trošak nije onaj koji klijent vidi na fakturi, već onaj koji propušta zaraditi jer mu flota radi s 80 posto kapaciteta umjesto sa 100 posto, dok mu se imovina istovremeno troši brže nego što bi trebala.
Može li digitalna analitika zamijeniti operativno iskustvo menadžera?
Ne može, no čine ga puno jačim. Analitika preuzima repetitivne i tehničke zadatke, a menadžer se fokusira na ljude, strategiju i kvalitetu usluge. Kombinacija iskustva i podataka daje najbolji rezultat.
Što logističke tvrtke najčešće pogrešno procjenjuju?
Logističke tvrtke najčešće griješe jer su primarno fokusirane na vidljive, fiksne troškove poput cijene goriva, rata leasinga ili plaća dok sustavno podcjenjuju operativnu neefikasnost. Najveća zabluda je pretpostavka da flota radi punim kapacitetom samo zato što su vozila na cesti. Digitalna analitika, međutim, otkriva da se ogroman dio dobiti gubi u sitnim, disperziranim gubicima, od lošeg upravljanja samom imovinom koja se troši brže nego što bi trebala, do neadekvatnog planiranja vremena i kretanja koje stvara ‘prazan hod’.
Zapravo, najviše se pogrešno procjenjuje vrijeme kao resurs. Često se smatra da su određeni zastoji ili gubici neizbježan dio transportne industrije, dok podaci jasno pokazuju da su to mjerljive anomalije koje se mogu korigirati. Ukratko, tvrtke prečesto upravljaju na temelju povijesnih troškova i osjećaja, umjesto da u realnom vremenu optimiziraju stvarnu iskoristivost svega što posjeduju.
Koliko je EU logistika digitalizirana? Kako stoji Hrvatska?
Kada gledamo europski prosjek, procjena je da je zapadna i sjeverna Europa na otprilike 60 do 70 posto stvarne digitalne integracije. Tamo digitalizacija nije samo praćenje vozila, već automatizirani ekosustav u kojem se podaci iz kamiona, skladišta i klijenata ‘razgovaraju’ u realnom vremenu, a e-CMR (digitalni teretni list) je već postao standard koji ubrzava cijeli opskrbni lanac.
Hrvatska se, s druge strane, nalazi na otprilike 25 do 30 posto prave digitalne transformacije. Iako većina naših prijevoznika koristi nekakav sustav za praćenje, mi smo i dalje jedna od rijetkih članica EU koja primjerice nije u potpunosti usvojila e-CMR protokol. To naše logističare stavlja u apsurdan položaj: u kamionima imaju vrhunsku tehnologiju, ali su i dalje prisiljeni ispunjavati tone papira. Taj ‘administrativni zid’ izravno usporava novčani tok, jer dok digitalizirana tvrtka u Europskoj uniji izdaje račun čim vozač potvrdi isporuku elektroničkim potpisom na uređaju, naši prijevoznici često čekaju danima da se papirnati dokument fizički vrati u sjedište.
Upravo taj raskorak stvara ogroman pritisak na domaće tržište. Hrvatski logističari danas ne koračaju, nego trče prema digitalizaciji kako bi zatvorili taj jaz. Budući da ne mogu utjecati na spore administrativne procese ili cijenu energenata, sav fokus prebacuju na operativnu iskoristivost svake minute i svakog kilometra. Digitalizacija u Hrvatskoj više nije moderni trend, već jedini alat za obranu marže i uvjet za prolazak na tenderima velikih europskih igrača.
Koji je poslovni model vaše platforme?
Naš poslovni model je SaaS (Software as a Service), što znači da klijent primarno plaća mjesečnu pretplatu za korištenje platforme. Iako hardver nudimo kao opciju kupnje, danas je daleko dominantniji model dugoročnog ugovaranja usluge.
Razlog je jednostavan: klijenti preferiraju čisti operativni trošak (OPEX). Time izbjegavaju velika početna ulaganja (CAPEX) i odmah dobivaju puni pristup naprednoj analitici flote. U tom modelu mi preuzimamo brigu o hardveru, instalacijama i nadogradnjama, dok se klijent može fokusirati isključivo na korištenje podataka za optimizaciju svog poslovanja. To nam omogućuje da sa svakim klijentom gradimo skalabilan odnos. Kako raste njihova flota, tako se sustav prilagođava bez financijskih šokova za njihovu likvidnost.
Koliko udio prihoda je iz softvera, koliki iz hardvera?
Softver i pretplata danas čine oko 70 posto prihoda, dok hardver i instalacije čine preostalih 30 posto. Trend je jasan. Softver sve više postaje glavna vrijednost.
Kakvi su vam bili poslovni rezultati prošle godine i koja su očekivanja za ovu?
Prošla godina bila je izuzetno snažna, obilježena dvoznamenkastim rastom prihoda, što potvrđuje da tržište sve više prepoznaje stvarnu vrijednost analitičkih podataka u logistici. Taj zamah planiramo zadržati i u ovoj godini, za koju ponovno projiciramo dvoznamenkasti rast, ali uz još snažniju tržišnu poziciju.
Ključni pokretač optimizma je činjenica da smo od ove godine postali prvi Fleet management Platinum partner Teltonike na tržištu Jugoistočne Europe. Kao vodeći globalni dobavljač telematike, Teltonika nam je ovim statusom dala službeno priznanje kao najinovativnijem i najpouzdanijem partneru u regiji. To za naše klijente nije samo titula na papiru, već izravna potvrda naše tehničke ekspertize i stabilnosti, što nas dodatno učvršćuje na poziciji tržišnog lidera.
S takvim zaleđem, naš fokus u ovoj godini ostaje na daljnjoj digitalizaciji flote i pretvaranju sirovih podataka u mjerljivu profitabilnost za naše partnere. U okruženju gdje marže padaju, a troškovi rastu, naša uloga kao strateškog partnera koji osigurava operativnu izvrsnost nikada nije bila jasnija.
