Renesansa radijske industrije u Hrvatskoj: ‘Emitiranje na digitalnom radiju donijelo bi 85 posto uštede energije’

Autor: Majda Mikulandra , 30. studeni 2022. u 11:49
Foto: Shutterstock

Eksperti objašnjavaju kakve nove mogućnosti za hrvatske nakladnike i slušatelje donosi odašiljanje putem digitalne platforme koja je u komercijalni rad puštena prije godinu dana.

Potkraj prošle godine, u Hrvatskoj je završeno testno odašiljanje DAB + platforme, koja radiju kao mediju koji, zbog svoje prirode, i dalje ima snažnu ulogu u javnosti, nudi niz novih mogućnosti.

O mogućnostima DAB-a+ za nakladnike i slušatelje, pokrivenosti digitalnim signalom naše zemlje i kako se DAB+ uklapa u zelenu europsku agendu, razgovarali smo s Damirom Bučevićem, članom Vijeća Agencije za elektroničke medije, Danijelom Vidakovićem, rukovoditeljem Odjela upravljanja RF spektrom HAKOM-a i Brunom Cigrovskim, rukovoditeljem Odjela za radijske mreže Odašiljača i veza.

Modernije lice radija

”Današnji trendovi na radio gledaju kao na lokomotivu zvučnog vlaka. Moderni radio vuče za sobom audio segment, audio podcaste, audio knjige i glazbenu industriju. Danas se velike radijske kuće u svijetu zovu ‘audio power house’ i nude cijeli spektar zvučnog tržišta koje postoji. To bih volio vidjeti u Hrvatskoj, a DAB+ je jedan od novih poticaja koje radijska industrija može iskoristiti”, pojasnio je početkom razgovora Bučević, a Cigrovski je precizirao što je konkretno donijelo tekstno odašiljanje DAB+ završeno prošle godine:

”Godine 2017. OIV je, u suradnji s HAKOM-om i Agencijom za elektroničke medije, pokrenuo projekt testnog odašiljanja nove digitalne platforme DAB+, za distribuciju radijskog sadržaja, vrlo slične FM-u, ali puno modernije, jer je kompletan lanac digitaliziran. To znači da jedan odašiljač više nije jedan program, nego 15-tak programa i više. Kako je sve digitalizirano, imamo modernije lice radija, jer se ekrani na prijamnicima mogu iskoristiti za, primjerice, slanje tekstualnih podataka i sličica, uz audio program.”

Testno odašiljanje je trajalo do 2021. godine, i tada je odlučeno da krenemo s komercijalnim odašiljanjem, koje je pokrenuto u studenom prošle godine, dodao je Cigrovski.

”Treba je istaknuti i da DAB+ donosi poprilično velike uštede. Prije pet godina smo uspoređivali potrošnju električne energije na naših šest nacionalnih FM mreža, s potrošnjom jedne DAB+ mreže, unutar koje bi se emitiralo tih šest programa, s istom pokrivenošću. Rezultat je da bi emitiranje u DAB-u+ donijelo 85 posto uštede energije. To nam daje za pravo da kažemo da je DAB+ zelena platforma”, otkrio je rukovoditelje Odjela za radijske mreže Odašiljača i veza.

Danijel Vidaković precizirao je što je, iz perspektive HAKOM-a, bilo potrebno za komercijalizaciju DAB-a.

”Trebalo je osigurati frekvencijske resurse da OIV može izgraditi mrežu, na temelju međunarodne suradnje s okolnim zemljama. Koristili smo zakonsku mogućnost testnog odašiljanja, kako bismo pripremili proizvođače radio prijamnika i dali signal tržištu. U suradnji s OIV-om, izradili smo preporuku za digitalne radio prijamnike. Zatim smo izmijenili određene planove dodjele. koji poslije definiraju standard, digitalne regije, tehničke karakteristike i način na koji će se izdati dozvola, koju su, prošle godine na javnom natječaju, dobili Odašiljači i veze. To je bio početak komercijalnog rada”, pojasnio je Vidaković Ocjenjujući interes koji za digitalno emitiranje pokazuju nakladnici, Damir Bučević je rekao kako imamo nakladnike s razvijenim poslovnim modelima koji gledaju kako ući u distribuciju. Međutim, dodaje, prilika se pruža i novim nakladnicima.

”S druge strane, postojeći nakladnici mogu iskoristiti ovaj spektar za jedan velik broj novih, specijaliziranih kanala. Isto važi i za nove poduzetničke ideje. Vani je DAB doista doživljen kao velika renesansa u smislu broja nakladnika i vrsta kanala. Ide jako u korist specijaliziranim kanalima, jer su ekonomski isplativiji”, izjavio je član Vijeća Agencije za elektroničke medije. Primjerice, navodi Bučević, veliki brendovi rade svoje radijske programe kojima pojačavaju svoj brend i izravno komuniciraju s publikom. Uvođenjem DAB-a, Njemačka je prvi put dobila nacionalni radio.

Neograničene mogućnosti

”Kako priča i kod nas ide naprijed, interes raste, tako da smo mi, kao Vijeće, definirali određeni ritam raspisivanja natječaja za koncesije”, zaključuje Bučević.

Danijel Vidaković potom je pojasnio ima li u digitalnom emitiranju ograničenja broja radijskih postaja:

”Tehnički da, jer je spektar ograničen resurs, ali s obzirom na resurse koje je, međunarodnim aktivnostima, HAKOM osigurao za Hrvatsku, a to je sedam površina pokrivenosti koje se mogu poslije iskoristiti ili za nacionalne ili za regionalne programe, ako gledate koliko je to kapaciteta, možemo govoriti o 80-90 nacionalnih programa ili po šest regija koje imamo, govorimo o čak 500-600 regionalnih programa. S obzirom na veličinu našeg tržišta, možemo reći da su mogućnosti skoro pa neograničene”.

U nastavku razgovora doznali smo trebaju li i slušatelji zadovoljiti neke uvjete kako bi nastavili neometano slušati programe svojih omiljenih radijskih postaja, postoje li podaci o broju DAB+ prijamnika, te kakva je pokrivenost DAB+ signalom u Hrvatskoj.

”Slušatelji trebaju imati prijamnik koji podržava te standarde. Kod nas je ponuda u trgovinama prilično dobra, a cijena je od 20 eura na više. Podatke o broju kućnih prijamnika u Hrvatskoj nemamo, ali, kako je DAB+ posebno zanimljiv za prijam u vozilima, već par godina provodimo istraživanjima s Centrom za vozila Hrvatske. Zadnje istraživanje u svibnju ove godine, na uzorku od 20 tisuća vozila proizvedenih od 2014. godine, pokazalo je da 39 posto tih vozila ima DAB+ prijamnike, što je već ozbiljna brojka. Kad se to prenese na cijelu populaciju, to je oko 210.000 vozila na cestama u Hrvatskoj s DAB+ prijamnikom. Trebamo spomenuti i obvezu na europskoj razini, da sva nova vozila moraju imati DAB+ prijamnik”, rekao je Cigrovski.

Ulaganje u jaču pokrivenost

Što se tiče pokrivenosti, nastavio je, prošle godine počeli su komercijalno emitirati s oko 90 posto pokrivenosti stanovništva, na razini cijele zemlje. Ove su godine, dodaje, puno radili na pokrivenosti, uložili su oko milijun eura.

2017. godine

u Hrvatskoj je počelo testno odašiljanje putem DAB+ platforme.

”Trenutno se DAB+ emitira s 26 odašiljačkih točaka i pokriva 96% stanovništva. Fokus smo imali na autocestama zbog pokrivenosti u vozilima, i tu je trenutačno pokrivenost 93 posto. Planiramo dva pilot projekta pokrivanja tunela DAB+ signalom, na jednom manjem i većem tunelu, a nakon toga se nadamo da ćemo s koncesionarima naći model kako da pokrijemo sve veće tunele u Hrvatskoj. To je važno i s aspekta sigurnosti, jer je DAB + pogodna tehnologija i za slanje nekakvih upozorenja u slučaju neželjenih događanja u tunelima”, zaključio je rukovoditelj Odjela za radijske mreže Odašiljača i veza.

Govoreći o tome kako vide daljnjii razvoj digitalnog radija u Hrvatskoj, Bučević je rekao da smo gornja sredina unutar Europske unije, iako smo dugo bili u testnoj fazi.

”Ali to se, nažalost, u javnosti ne doživljava tako. Napravili smo sve pretpostavke i očekujem dobru ekspanziju kod nakladnika, postojećih i novih. Velik sam optimist”, poručio je Bučević.

Optimistične prognoze

Cigrovski napominje kako su zapadnoeuropske tržišta su razvijenija. ”Međutim, gledamo li istočni dio Europe, oni su još svi u testnoj fazi, a mi već radimo komercijalno. Ovih dana krećemo u veliku marketinšku kampanju, da ljudi DAB+ platformu još više prepoznaju. Sad je još više fokus na popunjavanju multiplexa, da se ponudi više sadržaja. Vjerujem u digitalnu budućnost radija”, rekao je član Vijeća Agencije za elektroničke medije.

”Mislim da su u Hrvatskoj sazreli vrijeme i tehnologija za ovakvu platformu, a i tržište je spremno. I zato je vrlo važna suradnja svih dionika, operatora, regulatora, nakladnika i novih igrača na tržištu, a već svi znamo kakve sve mogućnosti, pogotovo u novim radijskim sadržajima, ovaj servis nudi”, poručio je za kraj Danijel Vidaković.

Komentirajte prvi

New Report

Close