Ogromna je razlika u percepciji umjetne inteligencije između građana i tvrtki. Većina građana, 60 posto, AI poistovjećuje s neizvjesnošću i zabrinutošću. Kod kompanija situacije je potpuno obrnuta. Oni u ovoj tehnologiji vide korisnost, te osjećaju ushićenje, iznio je Robert Kopal, voditelj Zavoda za kreativnost i kritičko mišljenje sa Sveučilišta Algebra Bernays, na konferenciji Smart Industry Poslovnog dnevnika.
Kopal nije navodio konkretne razloge zbog kojih građani ne vjeruju AI-u, no strah od gubitka radnog mjesta vjerojatno bi bio jedan, i to vrlo važan razlog. Da je bojazan mnogih opravdana govori i podatak koji je iznio Mladen Miletić, glavni urednik Poslovnog dnevnika.
“Procjene kažu da će do 2030. nestati oko 92 milijuna radnih mjesta globalno – za one koji još ne znaju što je umjetna inteligencija i kako se njome služiti ovi podaci su pomalo zastrašujući. No, treba reći kako će u budućnosti, baš zbog AI-a, biti otvoreno 170 milijuna novih radnih mjesta”, kaže Miletić. AI je istovremeno prilika i prijetnja od koje će koristi imati oni koji će je prihvatiti i koji su spremni učiti.
Vještine su problem
Učenje, odnosno stjecanje AI znanja i vještina, velik je problem u Hrvatskoj. Kopal kaže da istraživanja pokazuju da kompanije kao glavni razlog nekorištenja AI navode nedostatak vještina svojih zaposlenika. Kada ih se, pak, pita hoće li uložiti u edukaciju, odgovaraju da neće jer zaposlenike to ne zanima i ne trebaju im takva znanja!?
Ono što će građanima biti najpotrebnije da bi u budućnosti bili relevantni na tržištu rada bit će, kaže Kopal, analitičko i kritično razmišljanje te kreativnost što je nešto što se stvara i njeguje kroz obrazovni sustav, a čega u Hrvatskoj kronično nedostaje.
Dok mnogi smatraju da nema mnogo vremena za prilagodbu, trenutačna situacija možda nam ipak ostavi nešto prostora za predah. Kopal kaže da bi industrija mogla “prsnuti”. “Moje skromno mišljenje je da velikom brzinom idemo prema balonu, a nedavno objavljeno istraživanje Deutsche Banke kaže da je balon zapravo već puknuo”, ističe Kopal koji svoju skepsu potkrepljuje jednim drugim istraživanjem, onim s američkog sveučilišta MIT-a, koje kaže da samo pet posto tvrtki koje se bave AI-jem imaju uspješan povrat na ulaganja.
Sudionici panela “AI u biznisu – alat ili partner” potvrđuju da je stvoren hype oko umjetne inteligencije. Kažu i da bi uistinu moglo doći do pucanja balona, no Nenad Mandić, voditelj odjela za umjetnu inteligenciju tvrtke Abysalto, ističe da ako i dođe do pucanja financijskog balona, zbog stotina milijardi koje su uložene u ovu tehnologiju, ono neće utjecati na vrijednosti koju je tehnologija stvorila. Također, priče o balonu u AI-u nisu razlog stopiranja investiranja u njegovo uvođenje u poslovanje, smatra Mandić.
Alat, a ne sustav
Miro Antonijević, voditelj odjela razvoja softvera u Končar – Digitalu, kaže da se prašina oko AI-a diže s razlogom. “Umjetna inteligencija može donijeti značajne uštede i profit, međutim, treba znati za što i u čemu može biti korisna. Ako se gura u sve i svašta neće donijeti povrat”, napominje, dok Mladen Maras, direktor softverskih i AI rješenja u Spanu, napominje da prvi put imamo tehnologiju koja nam omogućuje da s računalom razgovaramo prirodnim jezikom ističući da ga treba gledati kao na alat, a ne kao na sustav.
Problem domaćih kompanija, doduše, činjenica je da ne znaju što bi točno s tom tehnologijom htjele. “Događa nam se slično kao što se dogodilo i s pričom o digitalnoj transformaciji. Svi o tome pričaju, svi žele AI, no u to idu bez jasne strategije što žele postići i kako će je integrirati u poslovanje”, poručuje Vedran Zrilić, voditelj Deloitte Digitala za CE South regiju.
Dok neki muku muči kako iskoristiti umjetnu inteligenciju, domaća aplikacija Sofascore bez nje sigurno ne bi bila toliko planetarno popularna. Usto, aplikacija je to koja je promijenila sport.
“Prije 10-ak godina ovisili smo o novinskim izvještajima o tome kako je tko igrao, u što je uvijek bio upleten ljudski faktor i subjektivan dojam. S digitalnom erom dobivamo puno objektivnije informacije iz kojih analitičari mogu donijeti objektivnije odluke”, poručuje Ivan Bešlić, suosnivač i direktor strategije (CSO) Sofascorea, s konferencije Smart Industry.
Kvalitetnije analize
Iako bi se na prvu dalo zaključiti da ovakva aplikacija neće ići na ruku sportskim analitičarima jer im preuzima dio posla, Jasmin Osmanović, nogometni analitičar, kaže da mu je žao što takav alat nije imao na raspolaganju na početku svoje karijere. “Došli smo do toga da se posao za koji je nekada trebalo tri dana sveo na proces od četiri sekunde”, kaže Osmanović ističući da veća znanja koja građani dobivaju zahvaljujući raznim digitalnim alatima imaju pozitivan utjecaj jer rasprave i analize čini kvalitetnijima.
AI, nažalost, kvalitetnijim čini posao kibernetičkih kriminalaca. Jednako kao što pomaže u detekciji rizika, umjetna inteligencija pomaže i u efikasnosti napada. “Dok ga brojne aplikacije koriste za detekciju kibernetičkih napada, jednako tako ga koriste i kriminalci u stvaranju lažnih videa, fotografija te isprobavanju ‘phishinga’”, poručuje Dražen Pranić, glavni direktor za informatičku sigurnost u Aircashu.
