Okoliš i prostor su glavni resursi turizma, a oni su danas ozbiljno ugroženi sve većim brojem građevina koje u gradovima i mjestima na obali niču posvuda, a često bez plana i jasnog smisla.

Pitanje koje se svima nameće danas, kada su promjene jasno vidljive – kako zaštiti javni prostor i prirodu te sanirati nastalu štetu? Je li moguće donijeti odluku o ograničavanju gradnje ako je ona važna za dobrobit stanovnika i lokalne zajednice? “Moguće je u prostornom planu ograničiti gradnju na određenom području, ali je takvu odluku potrebno  dobro iskomunicirati s građanima, objasniti im argumente za i protiv”, smatra Sanja Šaban, pomoćnica ministra pri Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja te pojašnjava kako ne treba zaboraviti da je zakonom zagarantirano pravo lokalnoj samoupravi da raspolaže prostorom na svom području, da ga uređuje, ali u skladu s prostorno planskim smjernicama.

“Na žalost, kod nas se događa da su građani uključeni samo tijekom javne rasprave u postupku donošenja prostornih planova kada se rasprava vrti samo oko zahtjeva na pojedinačnim parcelama. Legitimno je imati privatni interes na prostoru, ali puno je važnije na javnim raspravama sudjelovati iz pozicije kad je taj privatni interes ujedno i zajednički interes”. Da su lokalni prostorni limiti uvelike premašeni i da je vrijeme da se stane s gradnjom novih turističkih kapaciteta apartmanskog tipa slaže se i naša sugovornica te poziva na izradu kvalitetnijih urbanističkih planova kako bi se pronašla rješenja za podizanje kvalitete prostora.

“Jedan od boljih primjera je Općina Bale čija je gradska uprava još prije 10-15 godina dala izraditi Studiju prostornih mogućnosti razvoja Općine u kojoj su definirali sve razvojne pretpostavke za budući održivi razvoj svog područja, što je uključivalo i izradu prostornog koncepta. To je bio temelj za izradu drugih stručnih studija, prostornih i urbanističkih planova. Rezultat je na kraju vidljiv: prostor ugodan za život stanovnika, ostvaren gospodarski rast, realizirane mogućnosti turističkog razvoja u skladu s datostima prostora, usklađenost izgradnje s prirodnim i kulturnim obilježjima”, navodi Sanja Šaban te dodaje kako se po pitanju kvalitetnog prostornog i turističkog razvoja može izdvojiti i Novigrad u Istri te posebno Piran u Sloveniji.

“Oni su problem prekomjernog prometa i parkiranja unutar jezgre riješili uvođenjem shuttle prijevoza što bi mogao biti dobar primjer i za Dubrovnik. Sve je to jako važno ako želimo podići kvalitetu našeg turizma”, pojašnjava te zaključuje kako su turizam i prostorno uređenje jako povezani, a za adekvatan i optimalan razvoj turizma na određenom području, važno je uzeti u obzir zakonitosti prostora koje su izražene u prostornim planovima odnosno treba pronaći prostorno održivi okvir. Određivanje turističkih zona treba biti temeljeno na argumentiranom konceptu turističkoga razvoja, uvažavajući specifične kriterije i ciljeve te mogućnosti provedbe.