Od kada je prije nekoliko mjeseci postalo sigurno da EU doista kreće u brzu konsolidaciju oko programa ReArm, odnosno ponovnog naoružavanja vojski članica EU, odmah se bilo postavilo pitanje ima li i koliko mjesta za hrvatske proizvođače oružja i vojne opreme. Premda se još uvijek čini nevjerojatnim da bi taj program trebao biti težak u konačnici oko čak 800 milijardi eura, sve je više dokaza da države i, ono što je važno, bankarski sustav, donose već konkretne mjere koje će to i odlučiti. Njemačka Deutsche bank, primjerice, objavila je da kreće s inicijalnom svotom od 69 milijardi eura za te svrhe, ali uz naglasak da je to izvedivo uz povezivanje bankarskih kapaciteta i državnih jamstava.
Hrvatski vojni proizvođači okupljeni oko Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije (HKKOI), koji broji 76 članova i godišnje izveze između 200 i 250 milijuna eura, ozbiljno računaju da će im ReArm omogućiti znatno povećanje njihove proizvodnje. Ono možda u europskim i svjetskim okvirima nije toliko veliko, no, kako je ovdje uglavnom riječ o proizvodima tehnološki složenim i naprednim strojevima i sustavima, njihove su ambicije opravdane.
Kako su se prije objave programa ReArm naši proizvođači suočavali s problemima pristupa bankovnom financiranju, pitamo prvog čovjeka HKKOI-a Gorana Basarca je li se ta situacija promijenila.
“Situacija se u određenoj mjeri promijenila, osobito kroz programe Europske investicijske banke (EIB), koja je otvorila kreditne linije koje omogućuju financiranje dvostruke namjene (dual-use), dakle onih tvrtki čija rješenja koji imaju i civilnu i vojnu primjenu. To otvara vrata za tvrtke poput DOK-ING-a, Šestan Buscha, AVT-a, Orqe te drugih koje razvijaju tehnologije u toj zoni”, kaže Basarac, no nastavlja da, kada je riječ o izravnom financiranju proizvodnje municije, naoružanja i sličnih “čistih” obrambenih kapaciteta, banke još uvijek pristupaju s oprezom. On očekuje jasan iskorak banaka tek kroz konkretno pokretanje ReArm programa i definiranje pravila financiranja na razini EU.
“Taj će okvir biti ključan za otklanjanje postojećih barijera. Ključno da se domaće tvrtke organizirano povežu, uključe u nacionalne i EU planove te iskoriste rastuću institucionalnu infrastrukturu”, ističe Basarac.
Najveći svjetski proizvođač besposadnih strojeva za razminiranje, zagrebački DOK-ING, još je krajem prošle godine objavio svoj iskorak k proizvodnji strojeva i robota i za vojne namjene. Sve je krenulo objavom da će njemački Rheinmetall, vodeći europski proizvođač oružja, upravo s DOK-ING-om stvoriti zajedničku tvrtku i zajedničke vojne proizvode, gdje bi se na DOK-ING-ove robote integrirali njemački vojni sustavi. DOK-ING je zbog toga ovih dana ušao i u korporativnu reorganizaciju, gdje se podijelio u sustav s tri tvrtke, od kojih je DOK-ING Sigurnost i obrana zadužena za proizvode vojne namjene.
Predsjednik Uprave DOK-ING Sigurnost i obrana Gordan Pešić smatra da je u Hrvatskoj nužno stvoriti institucionalni mehanizam koji bi pratio strateške projekte obrambene industrije, kako bi se osigurala podrška za konkretne projekte i jače korištenje instrumenata SAFE i ReArm, koji otvaraju na razini EU-a veće mogućnosti financiranja.
“Promjena se vidi, ali domaće banke i dalje pristupaju obrambenom sektoru s velikim oprezom. S druge strane, projekti dualne namjene, poput onih koje razvijaju DOK-ING i Orqa, nailaze na znatno veću otvorenost. Očekujemo da će se uz uključivanje Hrvatske u provedbu Bijele knjige obrane te izradu nacionalnih obrambeno-industrijskih planova ta praksa postupno mijenjati”, ističe Pešić.
I Basarac smatra da će tvrtka poput DOK-ING-a, pa čak i karlovačkog HS Produkta, koji je naš najveći proizvođač i izvoznik oružja, moći računati na europska sredstva.
“I ReArm i već postojeći Europski obrambeni fond (EDF) jasno ciljaju obrambeni sektor. Usto dolazi i EDIDP (European Defence Industrial Development Programme), a u pripremi je i NATO Innovation Fund, namijenjen prvenstveno startupima u obrambenoj industriji. Sredstva i programi postoje i Hrvatski klaster konkurentnosti obrambene industrije radi na podršci tvrtkama u njihovom aktivnom uključivanju u ove programe”, dodaje Basarac. Ovo bi, dakle, bila potpuna novost i za HS Produkt, čiji je direktor Željko Pavlin godinama upozoravao da ih nijedna banka u Hrvatskoj ne želi pratiti u proizvodnji i razvoju, pa su bili skeptični i prema novim EU-planovima. Čini se da i tu dolazi do promjene u tzv. etičkom kodeksu naših bankara, gdje više ne bi trebalo biti odioznosti ni prema “čistim” vojnim proizvođačima koji proizvode puške, pištolje, streljivo, granate i ostala ubojita sredstva. Taj preustroj je moguć, ali ako se u to aktivno uključi i država s nacionalnom strategijom. To bi osokolilo banke, pogotovo što je tu hrvatskoj Vladi olakšan manevarski prostor jer je to i potpuno u skladu s briselskim tumačenjima kako nacionalne države mogu stati i uz potporu takvim projektima jačanja sigurnosti.
Basarac ovdje posebno ističe javnosti malo poznatu osječku tvrtku Orqa, jednu od najinovativnijih domaćih tvrtki, koja već masovno proizvodi napredne besposadne dronove i sustave, te da se ona nalazi “u idealnoj poziciji za ReArm i srodne EU programe”.
“Orqa je odličan primjer kako inovativna tehnologija razvijena u Hrvatskoj može pronaći svoje mjesto i u obrambenom segmentu. Posebno je važna sinergija između domaće inovacije i EU programa koji prepoznaju takav potencijal, osobito u području naprednih besposadnih sustava, komunikacija i senzorskih rješenja”, kaže Basarac.
I DOK-ING-ov Pešić smatra da njihova tvrtka ima velike mogućnosti upravo u područjima koja su prepoznata kao ključne sposobnosti koje Europi nedostaju (EU capability gaps), poput besposadnih sustava, zaštite kritične infrastrukture te rješenja za pokretljivost i protupokretljivost.
“Povezivanje s međunarodnim partnerima, kao i s krajnjim korisnicima, dodatno povećava vjerodostojnost takvih projekata prema financijskim institucijama i fondovima EU. Uvjereni smo da i HS Produkt i drugi inovativni domaći akteri mogu ostvariti pristup tim izvorima financiranja, osobito ako se integriraju u šire strateške planove”, jasan je Pešić. Oni u DOK-ING-u, kaže, zagovaraju uključivanje i tvrtki poput Orqe, kad postoji potencijal za sinergiju u razvoju novih rješenja. Smatra da je ključno da se takve inovativne tvrtke uključe u nacionalne obrambeno-industrijske planove, te da se kroz razvojne konzorcije povežu s krajnjim korisnicima, drugim industrijalcima i znanstvenom zajednicom. “To je formula za uspjeh u natjecanju za europska sredstva”, podvlači Pešić.
Basarac vidi prve pomake i kod naših bankara.
“Konkretno, HBOR već aktivno surađuje s Hrvatskim klasterom konkurentnosti obrambene industrije na izradi mogućih modela financiranja i procjeni interesa unutar domaće industrije. To je važan korak prema stvaranju domaće financijske podrške za sektor koji je do sada često bio izvan fokusa komercijalnih i razvojnih banaka”, ističe Basarac, nastavljajući kako očekuje da će se ta suradnja s ulaskom Hrvatske u provedbu europskih obrambenih instrumenata još i produbiti.
“HBOR bi mogao preuzeti i važniju ulogu uključujući osnivanje nacionalnog obrambenog fonda po uzoru na Litvu, uz mogućnost priznavanja budućih ugovora kao kolaterala. To bi otvorilo mogućnost plasmana domaćih subvencioniranih kredita za projekte i tvrtke koje komercijalne banke ne vide kao potencijalne klijente”, dodaje Basarac.
Pešić, pak, potvrđuje da se promjene vide, ali smatra da domaće banke i dalje pristupaju obrambenom sektoru s velikim oprezom.
“Obrambena industrija još uvijek nije prepoznata kao strateški sektor, unatoč sve većem međunarodnom interesu i novim financijskim mehanizmima iz EU. Ipak, primjećujemo sve češće upite i kontakte iz bankarskog sektora, što ukazuje da se određeni pomaci događaju. Ključna prekretnica bit će uključivanje obrambenih projekata u službene nacionalne razvojne planove, uz jasnu podršku resornih ministarstava i javnih agencija. Bez toga je teško očekivati značajniji zaokret domaćih financijskih institucija”, dodaje Pešić, a na upit hoće li ulazak DOK-ING-a u partnerstvo s njemačkim Rheinmetallom promijeniti percepciju banaka, odgovara kako suradnja s međunarodnim partnerima poput Rheinmetalla zasigurno jača DOK-ING-ovu tržišnu poziciju i povećava povjerenje financijskog sektora.
“No, u DOK-ING-u vjerujemo da je dugoročna održivost u stvaranju šire mreže partnerstava – ne samo s inozemnim investitorima, već i s domaćim korisnicima, znanstvenom zajednicom i industrijom po ‘triple helix’ modelu”, dodaje Pešić. Tvrtka koju vodi planira aktivno koristiti sredstva iz ReArm-a, SAFE-a i EDF-a, a posebnu važnost vide u mehanizmu koji podupire projekte u fazi između prototipa i komercijalne primjene jer upravo tu, po njegovoj procjeni, leži najveći izazov za svakog proizvođača napredne obrambene tehnologije.
