Europska sredstva trebala bi biti jedna od važnih poluga razvoja hrvatskog gospodarstva. Za obrtnika ona mogu značiti novi stroj, modernizaciju proizvodnje, digitalizaciju, energetsku učinkovitost ili ulaganje koje bi bez takve potpore morao odgoditi. U Hrvatskoj obrtničkoj komori analizirali smo zastupljenost obrtnika u korištenju bespovratnih sredstava i drugih instrumenata financiranja. Znali smo da te brojke nisu velike, a podaci su sada potvrdili i da postoji ozbiljan nesrazmjer između značaja obrtništva za lokalne zajednice i hrvatsko gospodarstvo i njegova udjela u korištenju europskih sredstava.
U promatranom razdoblju od 2022. do 2025. godine, uz podatke zaključno s 1. srpnja 2026., od ukupno 737,3 milijuna eura odobrenih bespovratnih sredstava obrtnicima je pripalo svega 25 milijuna eura, odnosno 3,39 posto. A broj obrta raste iz godine u godinu, tako da danas govorimo o više od 140 tisuća obrta koji zapošljavaju, posluju i razvijaju se u gotovo svakom gradu i općini u Hrvatskoj.
Dostupnost instrumenata
I nije riječ o jednoj lošijoj godini. U 2022. godini obrtnicima je odobreno 13,8 milijuna eura od ukupno 320,8 milijuna, u 2024. godini 8,2 milijuna od ukupno 202 milijuna, dok je u 2025. riječ o svega 2,9 milijuna eura od ukupno 214,6 milijuna eura. Drugi dio podataka dosta jasno upućuje na to gdje treba tražiti rješenje. Kod financijskih instrumenata HAMAG-BICRO-a obrtnici su znatno zastupljeniji – od 2023. do prve polovice 2026. odobreno im je 859 zajmova, odnosno gotovo 17 posto svih odobrenih zajmova.
Posebno je vidljiv rast u ovoj godini, kada je samo u prvih šest mjeseci obrtnicima odobreno više zajmova nego tijekom cijele 2024. ili 2025. godine. Sličnu poruku daju i vaučeri. U 2023. godini obrtnici su činili 9,88 posto korisnika odobrenih vaučera, a godinu poslije njihov je udio porastao na 12,13 posto. To potvrđuje da su jednostavniji instrumenti, manje vrijednosti projekata i administrativni zahtjevi razmjerni ulaganju bliži strukturi i potrebama hrvatskog obrtništva.
Problem, dakle, nije u tome što obrtnici ne žele ulagati niti što ne postoji interes za europska sredstva. Pitanje je koliko su im instrumenti koji se nude dostupni i prilagođeni njihovim potrebama. Brojni bespovratni pozivi svojim financijskim pragovima, kriterijima bodovanja, administrativnim zahtjevima i pokazateljima rezultata danas su znatno bliži poslovnom modelu većih poduzeća nego prosječnog hrvatskog obrta. Obrtniku i mikro poduzetniku nije svejedno mora li za ulaganje od nekoliko desetaka tisuća eura prolaziti gotovo jednako zahtjevan administrativni postupak kao poduzeće koje provodi višemilijunski projekt. Nije mu svejedno ni koliko će dugo čekati odluku o financiranju jer obrtnik često nema financijski i administrativni kapacitet kojim bi mogao amortizirati dugotrajnu neizvjesnost.
Dio tih promjena moguće je provesti već u aktualnom programskom razdoblju. U Hrvatskoj obrtničkoj komori zagovaramo pozive koji će više odgovarati stvarnim mogućnostima i potrebama obrtnika – s nižim pragovima ulaganja, jednostavnijim procedurama i kriterijima prilagođenima mikro poduzetnicima, uključujući i odgovarajuće vrednovanje vlasnika obrta. Više prostora treba otvoriti i za posebne mikro linije unutar većih poduzetničkih poziva.
Naš cilj nije da obrtnici imaju povlašten položaj. Cilj je da imaju stvarno jednaku priliku. Ako su obrtnici formalno prihvatljivi korisnici nekog poziva, ali su kriteriji, minimalna vrijednost projekta ili administrativni zahtjevi postavljeni tako da ih velik dio obrtnika u praksi teško može zadovoljiti, tada dostupnost sredstava postoji samo na papiru. Posebnu pozornost treba posvetiti i uključivanju obrtnika u inovacijske projekte. Obrtništvo nije samo tradicija, koliko god smo na nju s razlogom ponosni. Među obrtnicima su ljudi koji razvijaju nove proizvode i procese, primjenjuju nova rješenja i imaju znanja koja mogu biti vrijedan dio takvih projekata. Pritom ne mora svaki obrtnik samostalno nositi veliki projekt. Više prostora treba otvoriti partnerskim modelima koji će im olakšati uključivanje u inovacijske projekte.
Pred nama je novo programsko razdoblje Europske unije nakon 2027. i sada imamo priliku postaviti stvari drukčije. Obrtnici i mikro poduzetnici moraju od početka biti prepoznati kao posebna i važna skupina korisnika, a njihove specifičnosti treba uzeti u obzir već pri programiranju sredstava i oblikovanju poziva. U tom procesu vidimo prostor i za snažnije uključivanje Hrvatske obrtničke komore. Smatramo da treba ozbiljno razmotriti model prema kojem bi HOK, u suradnji s nadležnim tijelima i uz jasno definirane odgovornosti, sudjelovao i u provedbi određenih poziva namijenjenih obrtnicima. To mogu biti manji investicijski pozivi, vaučeri ili drugi jednostavniji instrumenti prilagođeni ulaganjima i potrebama obrta.
Hrvatska obrtnička komora zastupa interese obrtništva, a kroz svoje područne obrtničke komore i udruženja obrtnika u neposrednom je kontaktu s obrtnicima diljem Hrvatske. Poznajemo njihove potrebe, planirana ulaganja i prepreke s kojima se susreću pri prijavi na pojedine pozive. To znanje i iskustvo možemo dodatno staviti u funkciju kvalitetnijeg oblikovanja i provedbe mjera namijenjenih obrtništvu. U partnerskom modelu HOK može pomoći da sredstva brže i učinkovitije dođu do obrtnika – od informiranja i savjetovanja do administrativne podrške i, gdje je to opravdano, provedbe jasno definiranih instrumenata. Time se ne bi zamjenjivale nadležne institucije, nego bi se postojeći sustav približio onima kojima su sredstva namijenjena.
Dostupnost financiranja obrtnicima posljednjih godina sustavno otvaramo u razgovorima s nadležnim institucijama, ne kao povremenu inicijativu, nego kao dio dugoročnog zastupanja interesa obrtništva. Podaci koje sada imamo daju nam dodatnu podlogu za nastavak tog posla i jasne smjernice što treba mijenjati.
Sredstva za razvoj
Ako sredstva približimo obrtnicima i instrumente oblikujemo prema njihovim stvarnim potrebama, povećat ćemo ulaganja, produktivnost i konkurentnost hrvatskog obrtništva. Hrvatsko obrtništvo pokazalo je da zna rasti kada ima stabilne uvjete poslovanja. Sljedeći korak mora biti bolji pristup razvojnim sredstvima i u narednom razdoblju svakako vidim HOK kao partnera u provedbi poziva za obrtnike, pa i u ulozi provedbenog tijela.
Potrebe i probleme obrtnika pretvaramo u konkretne prijedloge i zastupamo ih tamo gdje se donose odluke. Tako smo radili dosad i tako ćemo nastaviti, s ciljem da europska sredstva budu dostupnija i da ih obrtnici u puno većoj mjeri koriste za razvoj svog poslovanja. Riječ je o konkurentnosti više od 140 tisuća obrta i razvoju svih dijelova Hrvatske u kojima obrtnici rade, zapošljavaju i ostaju.
