Praksu u sklopu projekta Iskustvo zlata vrijedi u Hrvatskom Telekomu odradio 26-godišnji zagrebački student Sven Šimunović, sada apsolvent na diplomskom studiju pedagogije na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. U kompaniji je proveo četiri tjedna, a praksa se odvila u dvije faze, prva u srpnju, a druga u listopadu.

Sven kaže kako je bio dio tima ljudskih resursa i aktivno sudjelovao u njegovom radu. “Suradnja se poglavito očitovala u osmišljavanju programa za HT Olimpijadu, koja je zapravo projekt sportskih susreta zaposlenika HT-a. Konkretno, osmišljavao sam paraolimpijski program za ovogodišnje izdanje.

Osim toga, sudjelovao sam u kreiranju programa za takozvane meetupove na kojima su bili prisutni zaposlenici te sam bio nazočan na raznim sastancima unutar tvrtke”, kaže Sven i dodaje da mu se na praksi najviše dopalo ozračje među kolegama. Jako mu je drago da je dobio priliku nešto konkretno napraviti i pomoći u njihovom radu, a ne biti samo puki promatrač.

Inspirativan i pun inspiracije
“Na osnovu iskustva s prakse, sa sigurnošću mogu reći da se mogu zamisliti kao zaposlenik HT-a zato što je to iskustvo bilo apsolutno pozitivno. S veseljem ću otkriti da je u planu nastavak moje suradnje s HT-om u vidu održavanja radionica za zaposlenike, ali s obzirom na to da je to sve trenutačno samo u fazi planiranja, ne bih otkrivao detalje”, kaže pomalo tajnovito Sven.

Ivana Kovačević Vukas, stručnjakinja za strategiju razvoja zaposlenika u Hrvatskom Telekomu, kaže kako se Sven istaknuo kao iznimno kreativan član tima. “Redovito je sudjelovao na koordinacijskim sastancima s drugim odjelima unutar HT-a, gdje smo zajednički razvijali interne aktivnosti te osmišljavali komunikacijske planove i sadržaje za interne društvene mreže. Njegovi prijedlozi bili su puni inspiracije, a rezultati su oduševili naše kolege”, kaže Ivana Kovačević Vukas i dodaje kako se odlično snašao u HT-u i to prvenstveno zahvaljujući svestranosti i različitim interesima.

“Vrlo brzo je upoznao kompaniju kao organizaciju, prepoznao na koji način provodimo procese i koji pristup prema zaposlenicima je najučinkovitiji. Zbog toga je već nakon nekoliko dana rada i par pripremnih sastanaka, poprilično samostalno i suvereno mogao odraditi povjerene poslove. Redovno je prepoznao bit i svrhu posla i na koji način najbolje odraditi zadatak”, otkriva Ivana Kovačević Vukas i potvrđuje kako su Svena svi spremno prihvatili te je vrlo brzo postao cijenjen član HT zajednice.

“Dobili smo veliki doprinos i objektivni kritički osvrt na to kako pripremiti aktivnosti za zaposlenike s invaliditetom, kako biti spontan u komunikaciji i potvrdu da uvijek možemo omogućiti još više prilika za zaposlenike”.

Certifikati

Ono što se događa “iza kulisa” interneta uskoro bi mogao postati vaš najveći IT problem

Zagrebački velesajam

Sajmovi opet igraju važnu ulogu u poslovnim odlukama, što stoji iza novog interesa?

U HT-u imaju više zaposlenih osoba s invaliditetom koji rade na najrazličitijim poslovima budući da imaju različit stupanj invaliditeta što omogućava i širi raspon poslova koje mogu obavljati. Iz kompanije ističu kako su ponosni što imaju mogućnost povremenog rada od kuće i ostalih fleksibilnih radnih aranžmana koji značajno pomažu zaposlenicima s invaliditetom.

“Nemaju svi istu polazišnu točku ili u startu iste mogućnosti, ali apsolutno svi zaslužuju jednake prilike. U to vjerujemo i za to se u Hrvatskom Telekomu zalažemo i to je jedan od razloga što smo podržali projekt Iskustvo zlata vrijedi. Uključivost je dio našeg djelovanja i poslovanja, a digitalnom inkluzijom želimo doprinijeti društvu tako da svaki pojedinac ima jednake prilike i sve mogućnosti da ostvari svoj potencijal”, poručuje Ivana Kovačević Vukas.

Edukacija društva
Generalno gledajući tematiku zapošljavanja, Sven Šimunović iz perspektive osobe s invaliditetom, prije svega vidi problem u tehničkoj prilagođenosti objekta u kojima bi trebali raditi i samog radnog mjesta. “Često, bez obzira na kvalifikaciju, pojedinci se ne mogu zaposliti negdje isključivo zbog teškoća koje imaju.

Uz to, pojedini poslodavci imaju određenu razinu straha prilikom zapošljavanja osobe s invaliditetom. Stoga smatram da je tu najvažnija edukacija društva u cjelini kako bi se razbile određene predrasude i otklonile teškoće koje osobama s invaliditetom otežavaju sudjelovanje na tržištu rada. Trenutačno posjedujem iskustvo studentskog rada koje je uglavnom bilo pozitivno, ali bih rekao da svugdje ima prostora za napredak”, smatra Sven.

Stručnjakinja za strategiju razvoja zaposlenika u HT-u ističe kako je cjelovit pristup obrazovanju mladih osoba s invaliditetom ključan preduvjet za punu integraciju i njihovo uključivanje na tržište rada.

“Kao članica HUP-a jasno smo artikulirali pri Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, da je potrebno osnovati radnu skupinu koja bi iznašla model praćenja tržišta rada, potrebe, školovanja i stipendiranja mladih osoba s invaliditetom, tako da po završetku bilo srednjoškolskog obrazovanja ili fakulteta imaju osigurano radno mjesto. Kao poslodavac iskoristili smo pomoć nadležnih državnih institucija kako bi na najbezbolniji način osigurali odgovarajući oblik razumne prilagodbe za svoje ljude”, poručuje Ivana Kovačević Vukas.

Razumna prilagodba
U HT-u su zaposlenicima s invaliditetom osigurali odgovarajuće oblike razumne prilagodbe u vezi s prilagođavanjem radnog mjesta i osigurali fleksibilno radno vrijeme i mogućnost rada od kuće. Dodaju kako je važno da je kod razmatranja razumne prilagodbe prijeko potrebna obostrana i otvorena komunikacija (poslodavac – radnik) kao i obostrano povjerenje, što se kod njih posebno njeguje.

Dodatno, na različite načine podržavaju rad osoba s invaliditetom, npr. sklapanjem ugovora o poslovnoj suradnji sa zaštitnim i integrativnim radionicama, studentskim praksama i konstantno istražuju nove mogućnosti.