Jadransko more suočava se s ozbiljnim posljedicama klimatskih promjena koje već sada mijenjaju njegovu fizikalnu, kemijsku i biološku strukturu, upozoravaju stručnjaci na nedavnim znanstvenim skupovima i izvorima iz regije.

Kao poluzatvoreno i plitko more, Jadran je izrazito osjetljiv na porast temperature, promjene saliniteta i razine mora, što ugrožava njegove ekosustave, obalna područja i gospodarstvo.

Invazivne vrste

Prema podacima tršćanskog meteorološkog centra Arpa, ljeto 2024. donijelo je rekordne temperature Jadranskog mora, koje su dosegnule i do 30,3 stupnja Celzijeva, što je za gotovo šest stupnjeva više nego prije deset godina. Takvi ekstremi veliki su stres za autohtone morske vrste poput ježinaca, dagnji, školjaka i koralja, čiji je opstanak ugrožen. Istodobno, toplija voda pogoduje širenju invazivnih termofilnih vrsta koje dolaze iz tropskih područja.

Stručnjaci s međunarodnog znanstvenog skupa u Zadru ističu da se zbog porasta temperature i promjena u morskoj cirkulaciji u Jadranu sve češće pojavljuju nedomicilne vrste riba, algi, bakterija i želatinoznih organizama. Cvjetanje fitoplanktona događa se ranije i češće, a patogeni uzrokuju veće pomore organizama. Promjene u dotocima rijeka i hranjivim tvarima dodatno mijenjaju salinitet i kemijski sastav mora, što ima dalekosežne posljedice na cijeli ekosustav.

Hitne mjere prilagodbe

Pored toplinskih valova, Jadransko more suočava se s porastom razine mora, koji bi prema projekcijama mogao do kraja stoljeća iznositi i do 80 centimetara. Taj fenomen prijeti nestankom prirodnih obala, erozijom tla i kontaminacijom vodonosnika, što ugrožava sigurnost i zdravlje obalnog stanovništva te smanjuje otpornost ekosustava na daljnje klimatske promjene. Gradovi Zadar, Split i Dubrovnik već osjećaju posljedice povećanog rizika od poplava i oštećenja obalnih područja.

Ugroženi su i osjetljivi bentoski organizmi, poput crvene gorgonije (Paramuricea clavata), čija je biomasa na nekim lokacijama smanjena i do 7 posto zbog povišenih temperatura. Oporavak ovih populacija mogao bi trajati desetljećima. Znanstvenici upozoravaju da su klimatske promjene u Jadranu povezane i s tzv. lesepsijanskom migracijom – ulaskom stranih vrsta iz Crvenog mora kroz Sueski kanal, koje dodatno ugrožavaju lokalne ekosustave i ribarstvo. Sve to jasno pokazuje da klimatske promjene u Jadranu nisu samo epizodni fenomeni, već dugoročne i duboke promjene koje zahtijevaju hitne mjere prilagodbe i očuvanja morskih ekosustava.