Kako će tehnološke promjene kojima svjedočimo, ali i ekonomske, demografske i klimatske, utjecati na tržište rada, teško je točno predvidjeti. Ipak, određena istraživanja daju uvid u to za kojim će zanimanja potražnja rasti, odnosno padati.
Promjenama kojima već svjedočimo treba se prilagoditi, kako usklađivanjem potreba tržišta rada i obrazovnog sustava, tako i prilagodbom studija budućim potrebama, a u svemu tome Hrvatska kaska.
Plus na tržištu rada
Iako se stječe dojam da će zbog sve značajnije uloge koju tehnologija ima u našim životima najviše rasti potražnja za raznim informatičkim i softverskim zanimanjima, tome ipak nije tako. Ona će svakako rasti, no ne toliko koliko za poljoprivrednicima. Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma o budućnosti radnih mjesta, koje se temelji na anketi provedenoj na više od tisuću najvećih poslodavaca iz 22 industrije, kaže da će u sljedećih pet godina poljoprivrednici biti daleko najtraženije zanimanje.
“Trendovi vezani uz zelenu tranziciju potaknut će rast koji će do 2030. rezultirati otvaranjem dodatnih 34 milijuna radnih mjesta u poljoprivredi”, navodi se u Izvješću o budućnosti radnih mjesta.
Isto izvješće, koje procjenu potreba na tržištu rada temelji na uparivanju rezultata dobivenih iz provedene ankete i procjenama o zaposlenosti Međunarodne organizacije rada (ILO), kaže da će dostavljači biti drugo najtraženije zanimanje. Potražnja za njima porast će za dodatnih gotovo 10 milijuna. Tek na trećemu mjestu po rastu potražnje bit će zanimanje vezano uz tehnologiju – ono softverskog developera.
I dok će potražnja za prodavačima rasti, najveći pad u sljedećih pet godina zabilježit će posao blagajnika i prodavača karata, potom administrativnih asistenata, odnosno tajnika te onih koji rade na poslovima održavanja zgrada i čišćenja. Iako će određeni poslovi nestati (čak 92 milijuna), za radna mjesta, prema izvješću Svjetskog ekonomskog foruma, ne treba se brinuti. Stvoreno će biti 170 milijuna novih pa će tržište rada kraj desetljeća dočekati s plusom od 78 milijuna.
Maturantima, a i učenicima završnih godina osnovnih škola, ne bi bilo loše svako toliko provjeriti stanje na tržištu rada i razinu potražnje za određenim zanimanjima kako bi bili zapošljiviji nakon završetka obrazovanja. No, to je praksa koja u Hrvatskoj još uvijek nije dovoljno zastupljena. Istraživanje provedeno u sklopu projekta “Dobrobit mladih i strukture potpore prije, tijekom i nakon COVID-19 pandemije” pokazuje da se većina mladih zapošljava na radnim mjestima za koja se nisu obrazovali.
‘Loši’ izbori
“Naše istraživanje pokazalo je da 42 posto mladih radi u struci, 16 posto radi na poslu koje je blisko njihovoj struci, a ostatak, dakle, 42 posto, radi izvan struke. Ti podaci jasan su pokazatelj da elementi koji utječu na izbor studija, odnosno posla, nisu najbolje posloženi u trenutku kada je mlada osoba upisivala fakultet ili donosila odluku o izboru srednje škole”, napominje Dunja Potočnik, znanstvenica s Instituta za društvena istraživanja Zagreb (IDIZ) te voditeljica hrvatskog projektnog tima koji je u suradnji s Filozofskim fakultetom Sveučilišta u Mariboru i zagrebačkim Filozofskim fakultetom posljednje dvije godine provodio istraživanje čiji se bogati rezultati tek počinju objavljivati.
Potočnik pritom upozorava da čak 30 posto mladih radi na poslovima koji zahtijevaju niži stupanj obrazovanja od onog koji imaju. “To je vrlo česta praksa kada se studira na humanističkim fakultetima”, ističe Potočnik.
“Loši” izbori zanimanja dobrim su dijelom rezultat sustava koji mladima ne daje adekvatnu potporu u trenutku kada moraju donijeti odluku o tome koji će studiji ili školu upisati.
Znanstvenica s IDIZ-a upozorava da u domaćem obrazovnom sustavu nedostaju dva važna segmenta: praktična nastava i profesionalno usmjeravanje. “Nedostatak praktične nastave ne daje priliku mladima da se upoznaju s cijelim spektrom zanimanja koja se nude na tržištu rada, dok profesionalno usmjeravanje kod nas počinje relativno kasno. Obično mu se pristupa tek u dobi od 13 do 14 godina, a istraživanja u psihologiji pokazuju da bi usmjeravanje trebalo početi mnogo ranije.
Mladi vrlo rano, već do 10. godine, najčešće odbacuju ono čega se pribojavaju ili za što nemaju interes. Ako im do tada nismo dali uvid u to što se može s određenim zanimanjima ili ih nismo potaknuli na uključivanje u određene aktivnosti, teško možemo utjecati na promjenu odluke o budućem zanimanju”, ističe Potočnik. Glede sustava profesionalnog usmjeravanja, on je, kaže, potkapacitiran te školama nedostaje pedagoga, psihologa i ostalog stručnog kadra.
Dobro usmjeravanje
U konačnici, istraživanja pokazuju da će najznačajniju ulogu u odabiru budućeg zanimanja kod mladih imati osobni interesi, afiniteti prema određenim predmetima te percepcija statusa određenog zanimanja, objašnjava Potočnik, dodajući da bi najbolji pristup uključivao ravnotežu između osobnih interesa i realnih potreba tržišta rada.
Podaci Agencije za visoko obrazovanje i znanost pokazuju da su ove godine, prema broju prvih izbora, među budućim studentima najpopularniji Fakultet elektrotehnike i računalstva u Zagrebu te Medicinski i Ekonomski fakultet, također u Zagrebu.
Trenutačno dostupni podaci kažu da je za sve studije Agronomskog fakulteta, osim za onaj krajobrazne arhitekture, broj prvih izbora znatno manji od upisnih kvota. Za sektor u kojem bi, prema izvješću Svjetskog ekonomskog foruma, potražnja za radnom snagom itekako trebala rasti u Hrvatskoj nema mnogo interesa.
