Iako je digitalizacija građevinskog sektora ključna za podizanje konkurentnosti, održivosti i otpornosti gospodarstva, trećina građevinskih firmi u Hrvatskoj još se priprema za nju ili je uopće nema, oko 25 % tek počinje s digitalizacijom, a tek 36 % nalazi se u fazi provedbe – podaci su Nacionalnog istraživanja o stupnju digitalizacije hrvatskoga graditeljstva, koje je proveo Centar za digitalnu izgradnju Hrvatska u suradnji s Hrvatskim savezom građevinskih inženjera, Građevinskim fakultetom Sveučilišta u Rijeci i partnerskim tvrtkama. Samo manji dio organizacija ulaže u edukaciju zaposlenika u području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, dok je interes za alate poput BIM-a (Building Information Modeling) i IoT-a do 60 % manji nego u prosjeku EU. Primjena robotike u građevinarstvu, pak, praktički ne postoji – tu smo najgori u odnosu na EU!
Glavne prepreke
Ograničene vještine zaposlenika, nedostatak financijskih resursa, ali i otpor menadžmenta te nezainteresiranost dijela zaposlenika, glavne su prepreke digitalizaciji. Ipak, nije sve tako crno, jer Hrvatska ima temelje za napredak – sustav eDozvola – koji predstavlja jedan od naprednijih regionalnih modela digitalnog upravljanja građevinskim dozvolama. Međutim, bez snažnog institucionalnog poticaja, ovaj napredak ostaje izoliran i nedovoljno utjecajan na cjelokupni sektor.
S ciljem pružanja smjernica za primjenu digitalnih rješenja na gradilištima, Hrvatska gospodarska komora i Centar za digitalnu izgradnju Hrvatske nedavno su objavili Smjernice za digitalizaciju i modernizaciju gradilišnih procesa. Dokument je namijenjen svim dionicima građevinskog sektora – od malih i srednjih poduzeća do velikih izvođača – koji žele unaprijediti učinkovitost, sigurnost i transparentnost izvođenja radova upotrebom suvremenih digitalnih alata.
“Ovaj dokument je važan za unaprjeđenje građevinskog sektora jer postavlja temelje za standardizirane, učinkovitije i transparentnije procese na gradilištima. Njime se potiče primjena digitalnih alata i tehnologija što doprinosi većoj sigurnosti, boljoj kontroli troškova, bržoj realizaciji projekata i jačanju konkurentnosti hrvatskih građevinskih tvrtki”, kaže potpredsjednica HGK za graditeljstvo i promet Mirjana Čagalj.
Direktorica Sektora za graditeljstvo HGK Katarina Sikavica dodaje:
“Smjernice prepoznaju da je budućnost građevinarstva u digitalnim rješenjima. Povezuju teoriju s praksom, definiraju konkretne korake i otvaraju prostor za inovacije u sektoru koji se tradicionalno sporo mijenja.”
Smjernice se temelje na uvidima europskih i nacionalnih istraživanja, iskustvima domaćih tvrtki te zakonodavnim i strateškim okvirima Hrvatske. Umjesto naglih i opterećujućih promjena, naglasak je stavljen na postupno i realno uvođenje digitalnih alata u svakodnevne procese.
“Digitalna prilagodba gradilišta nije pitanje izbora, već nužnost ako želimo konkurentan i održiv građevinski sektor. Ove smjernice prvi su korak prema stvaranju zajedničkog jezika i alata koji će omogućiti da Hrvatska uhvati korak s europskim standardima”, smatra i predsjednica Centra za digitalnu izgradnju Hrvatska Monika Mlakić.
Goran Anić iz tvrtke ATP arhitekti inženjeri Zagreb naglašava, međutim, da uspjeh digitalne transformacije ne ovisi samo o tehnologiji, nego prije svega o ljudima – njihovim znanjima, spremnosti na promjenu i kulturi organizacije. U građevinskom je sektoru, međutim, najveći izazov upravo ljudski faktor – razlike u digitalnim kompetencijama zaposlenika, nedostatak strukturiranih edukacija te često izostanak strateške podrške menadžmenta. I Dejan Dragić iz tvrtke Investinženjering hvali Smjernice za digitalizaciju i modernizaciju gradilišnih procesa, jer jasno donose preporuke za unaprjeđenje procesa digitalizacije u Hrvatskoj koja nam, kako kaže, omogućuje da napravimo znatan korak naprijed prema poziciji aktivnog europskog aktera digitalne gradnje.
Strateški ciljevi
Da bi se to, doista, i ostvarilo, nužno je ispuniti i četiri strateška cilja iz nove Strategije digitalne Hrvatske 2032.: digitalizaciju javne uprave, jačanje digitalnih kompetencija, razvoj digitalnih usluga za poduzetnike te osnaživanje sektora malih i srednjih poduzeća u primjeni naprednih tehnologija. U građevinskom sektoru to, ističe se u Smjernicama, znači fokus na širu primjenu BIM-a (do 2030. godine u Hrvatskoj će postati obvezna primjena BIM metodologije u javnim projektima) i digitalnih blizanaca, interoperabilnost digitalnih alata i platformi u oblaku, uvođenje održivih digitalnih rješenja i AI tehnologija te kontinuirani razvoj edukacije i digitalne pismenosti zaposlenika.
Digitalizacija građevinskog sektora u Hrvatskoj predstavlja nužnost, a ne izbor. Iako je trenutačni stupanj primjene digitalnih tehnologija još ispod europskog prosjeka, uspjeh leži u kombinaciji tehnološke implementacije i razvoja ljudskih kompetencija, uz snažnu institucionalnu podršku i jasne regulatorne okvire.
Sadržaj omogućio HGK
