Zajednička poljoprivredna politika i najavljeno smanjenje europskog proračuna za poljoprivredu od 2028. godine mogao bi biti jedan od najvećih izazov, ne samo u Hrvatskoj, već i na razini cijele EU. Uz manje novca za poljoprivredu, te uza sve naše druge lokalne strukturne probleme u poljoprivredi, koji se prije svega tiču neuređene situacije s državnim poljoprivrednim zemljištem, niskom samodostatnosti i produktivnosti, te ogromnim uvozom, uz manje novca možemo samo očekivati daljnji pad proizvodnje, povećanje uvoza i rast cijena hrane.
Europska komisija trenutačno ne predviđa značajnije odstupanje od ranije predloženih proračunskih ograničenja, unatoč pritiscima iz sektora i sve većim izazovima s kojima se poljoprivrednici suočavaju. Podaci koji su nedavno prezentirani na skupštini najvećeg europskog poljoprivrednog udruženja, Copa-Cogeca, pokazuju da će u novom programskom razdoblju, od 2028. do 2034. ukupan proračun za ZPP iznositi oko 300 milijardi eura, što je tek 15 posto ukupnog proračuna EU, dok je udjel u prethodnom programskom razdoblju za poljoprivredu iznosio 32,22 posto EU proračuna. Za hrvatsku poljoprivredu u novom Programskom razdoblju ZPP je predviđeno 3,70 milijardi eura, dok je u prethodnom to iznosilo 4,99 milijardi eura, dakle smanjenje od gotovo 1,3 milijarde eura, što je značajan iznos.
Oštro pismo Komisiji
Zemlje Višegradske skupine, među kojima je i Hrvatska, prošli su tjedan uputile oštro pismo Europskoj komisiji. Smatraju kao je neprihvatljivo smanjenje proračuna za ZPP, a kako su naglasili, predloženi višegodišnji financijski okvir podrazumijeva nominalno smanjenje proračuna ZPP-a od 22 posto. Kada se dodatno uzme u obzir inflacija, to se prevodi u stvarno smanjenje od više od 45 posto. “Takvo drastično smanjenje dodatno će potkopati konkurentnost europske poljoprivrede u vrijeme kada je već pod pritiskom povećanih regulatornih zahtjeva, izloženosti globalnom tržištu i izazova povezanih s klimom. Također će ugroziti i ekološke ciljeve, koji su u prošlosti djelomično bili kompenzirani financiranjem ZPP-a”, istaknuli su.
Predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore Mladen Jakopović, koji je sudjelovao na spomenutoj skupštini Copa-Cogeca, kaže da je HPK, kao i sva druga udruženja poljoprivrednika, izrazila ozbiljnu zabrinutost i razočaranje zbog najavljenog smanjenja sredstava za ZPP u sljedećem programskom razdoblju. Jer sadašnji pristup ugrožava održivost europske poljoprivrede, konkurentnost na globalnom tržištu, kao i sposobnost sektora da odgovori na rastuće zahtjeve povezane s klimatskim promjenama, sigurnošću hrane i ruralnim razvojem. Posebno je zabrinjavajuće što će izdvajanja za poljoprivredu u novom programskom razdoblju biti nominalno manje nego u prethodnom, uopće ne računajući realan pad vrijednosti novca.
“Taj umanjeni iznos značajno će utjecati na buduće investicije te održanje sadašnje konkurentnosti hrvatske poljoprivrede i postizanje strateških ciljeva povećanja proizvodnje i samodostatnosti, zbog čega smo izuzetno zabrinuti. S takvim prijedlogom proračuna moramo računati na smanjenje proizvodnje u EU i na značajno povećanje cijene poljoprivrednih proizvoda i hrane”, izjavio je Jakopović.
Jakopović očekuje da će Vlada RH taj manjak iz europskih izvora nadomjestiti iz nacionalnih. No, smatra i da trenutačna situacija nije nimalo poticajna, osobito za mlade poljoprivrednike.
“U novim uvjetima teško ćemo privući mlade, jer poljoprivreda više nije stil života, već biznis kao i svaki drugi. Dokle god će u poljoprivredi prosječni dohodak biti 30-40 posto niži nego u drugim sektorima, nećemo moći privući mlade, bez obzira na pozive donositelja odluka i političara kako je to privlačno zanimanje. Jest za one koji imaju dovoljno financija iz nekog drugog sektora. Moramo se dogovoriti hoće li poljoprivreda i dalje biti socijalna kategorija, a poljoprivrednici samo čuvari ruralnog prostora ili ćemo se usmjeriti prema tržišnim osnovama i prema preradi”, poručio je Jakopović.
Poljoprivredna konzultantica Zvjezdana Blažić, kaže da su poljoprivrednici i njihove udruge opravdano jako zabrinuti.
“Poljoprivrednici su snažno pogođeni klimatskim ekstremima, visokom inflacijom, sve većim zahtjevima za zaštitom okoliša, visokim standardima sigurnosti i kvalitete hrane, carinama sa Sjedinjenim Državama, Sporazumom sa zemljama Južne Amerike, pa nije čudo što s nevjericom gledaju da se njihov proračun za potpore smanjuje. Za izravna plaćanja planira se odvojiti 293,7 milijardi eura te 6,3 milijardi eura za krizni fond. Sve je izvjesnije da će se Fond za ruralni razvoj utopiti u jedinstveni nacionalno-regionalni partnerski plan koji bi uključivao sredstva za kohezijsku, poljoprivrednu, ruralnu, migracijsku, klimatsku politiku. Iznos od 300 milijardi eura čini samo 15 posto od ukupnog proračuna EU”, kaže Blažić.
Dodaje da su poljoprivrednici razočarani kada vide u kolikoj mjeri se udio njihove omotnice u ukupnim EU proračunu smanjuje, i to kontinuirano u svakom novom programskom razdoblju, a ovaj novi prijedlog proračun sada drastično smanjuje taj iznos.
Ništa još nije gotovo
“U svakom Višegodišnjem financijskom okviru najavljuje se da će postupci biti fleksibilniji, da će administrativni zahtjevi biti pojednostavljeni. Sada se ponovo predlaže ‘fleksibilniji pristup’ kombiniranja strožih ciljeva na razini EU sa slobodom za države članice u dizajnu mjera. To vjerojatno znači dodatno kompliciranje, stroži uvjeti i na europskoj i na nacionalnoj razini. Svako najavljeno pojednostavljene donosi sve veću kompleksnost. Poljoprivrednici mogu također očekivati pritisak balansiranja između ambicija zaštite okoliša i realnih troškovnih ograničenja”, dodaje Blažić.
Ipak, kako kaže, ništa još nije gotovo jer je puno kritika na predloženi model od strane svih zainteresiranih. Copa-Cogeca, europsko udruženje poljoprivrednika iznosi vrlo oštro– optužbe za “prikrivene rezove”, re-nacionalizaciju ZPP-a i razgradnju “zajedničkog” dijela. Zato se u idućem razdoblju mogu očekivati snažni pritisci, ali i veliki prosvjedi poljoprivrednika diljem EU. Oni su već prosvjedovali u Bruxellesu prilikom objave prijedloga i poručili da je prijedlog “provokacija” te najavili teške pregovore.
“Izgleda da nitko nije zadovoljan, a što se dalje ide u definiranje proračuna za 2028.-2034. poljoprivrednici shvaćaju da ih se sve manje sluša i podržava, te da ZPP pada u drugi plan i začelje europskih interesa”, dodaje Blažić.
Prema njezinom mišljenju puno će ovisiti od nacionalnog regionalnog partnerskog plana i nacionalnih sredstava. Tu hrvatski poljoprivrednici nemaju razloga za optimizam, poučeni iskustvom iz NPOO gdje je poljoprivreda bila na margini, ali i visine nacionalnog sufinanciranja ruralnog razvoja, gdje imamo vrlo niska izdvajanja za razliku od većine EU zemalja članica sa uspješnom poljoprivredom.
“Bilo bi za očekivati u uvjetima kada nam pada poljoprivredna proizvodnja, sve manje smo samodostatni, sve više uvozimo da se odobre značajnija sredstava koja će se uložiti u modernizaciju farmi, preradbene kapacitete i jačanje produktivnosti naše poljoprivrede. Ovo sve ne ide u tom smjeru. Zato je potrebna pregovaračka mobilizacija sektora te da Hrvatska u novom okviru aktivnije brani poziciju poljoprivrede”, zaključuje.
Potpora preradi hrane
Marko Vešligaj, hrvatski zastupnik i član Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta nedavno je izjavio kako najviše brine činjenica da se ZPP, u nedostatku bolje riječi, utopio u novi veliki fond unutar kojeg bi se sada nalazila zajednička poljoprivredna politika, kohezijska politika, europski socijalni fond i drugi programi. To je, ističe, nešto protiv čega se Parlament jasno opredijelio i apelirao na Europsku komisiju prije predstavljanja prijedloga da se ostavi kao zaseban fond i program. On ističe važnost individualnog ZPP-a koji, bi mogao odgovoriti na potrebe na terenu, klimatske krize, inflacijske šokove, te bi zbog toga morao biti uvećan.
“Međutim, sve je to sada samo prijedlog. Pred nama su dugi i teški pregovori oko novog proračuna gdje ću ja sasvim sigurno nastaviti tražiti da se ZPP izdvoji te da se sredstva povećaju. Samim time povećala bi se i alokacija za Hrvatsku i naše poljoprivrednike. Naša poljoprivredna proizvodnja je suočena s mnoštvom izazova; i to u gotovo svim sektorima od vinarstva, stočarstva, mljekarstva. Zato rješenje ne može biti da se prioriteti ZPP-a stave u jedan ogromni fond, da se uđe u svojevrsno natjecanje za novce s drugim financijskim programima i da se pod upitnik stavi cjelokupna održivost europske poljoprivrede”, napominje Marko Vešligaj. Kako kaže, osobito je to važno sada kada bukti i trgovinski rat čija je najveća žrtva upravo poljoprivreda. Sigurnost hrane i domaće poljoprivredne proizvodnje pitanje je globalne sigurnosti i cjelokupne ekonomske stabilnosti u Uniji, pa tako i u Hrvatskoj, kaže.
Iz Višegradske skupine naglašavaju kako ovi nacrti predstavljaju duboku i potencijalno nepovratnu promjenu u načinu pružanja potpore europskoj poljoprivredi. Oni ugrožavaju ne samo održivost egzistencije poljoprivrednika, već i europski prehrambeni suverenitet – ishod koji je u oštroj suprotnosti s čestim izjavama EK o strateškoj važnosti sektora, posebno s obzirom na trenutačni neizvjesni geopolitički kontekst.
Njihov poziv za trenutačno povlačenje prijedloga temelji se, između ostalog, na nekoliko razloga. Primjerice, uvođenje jedinstvenog fonda u praksi bi ukinulo ustaljenu strukturu ZPP-a s dva stupa. Ta je struktura do sada odražavala različite ciljeve i instrumente te pružala fleksibilnost za njihovo rješavanje. Održavanje odvojenih poljoprivrednih fondova (I. i II. stup), omogućuje daljnje oslanjanje na postojeći institucionalni okvir i na robusne administrativne i kontrolne sustave – uključujući IT infrastrukturu – u koje su tijekom proteklog desetljeća uložena značajna ulaganja. Redizajniranje tih sustava i izgradnja novih sučelja s ministarstvima regionalnog razvoja bilo bi skupo, dugotrajno i institucionalno opterećujuće.
“Iako se gotovo udvostručenje proračuna EU može činiti opravdanim s obzirom na širenje prioritetnih programa EU (uključujući obranu) i inflacijske pritiske posljednjih godina, to je još manje realno s obzirom na zahtjev za jednoglasnošću za donošenje višegodišnjeg financijskog okvira”, kažu. Dodaju kako je prerada poljoprivrednih proizvoda strateško pitanje sigurnosti hrane te stoga smatraju ključnim da se potpora preradi hrane očuva unutar financijskog okvira ZPP-a, posebno unutar intervencija u okviru ruralnog razvoja.
Čvrsto vjerujemo da je sada na Vijeću i Europskom parlamentu da isprave pogrešan smjer prijedloga Komisije, da zatraže njihovo trenutno povlačenje i da inzistiraju na značajnoj preradi usklađenoj ne samo s trenutnim prioritetima EU-a i globalnim izazovima, već prije svega s ciljevima Ugovora o funkcioniranju Europske unije zaključuju.
