Većinom obiteljskih poduzeća u Jugoistočnoj Europi (JIE) i Hrvatskoj i dalje upravlja prva generacija poduzetnika. Prema PwC istraživanju o obiteljskim poduzećima u Srednjoj i istočnoj Europi (SIE) iz 2023. godine, 2023 CEE Family Business Survey, prva generacija je na čelu 64 posto obiteljskih poduzeća u regiji Srednje i istočne Europe, dok je 36 posto preuzela druga ili jedna od sljedećih generacija.

Gotovo tri četvrtine lidera prve generacije (njih 74 posto) smatra da im je dugoročni osobni cilj osigurati da poslovanje ostane u obitelji. Pokazuje to NextGen Survey za Jugoistočnu Europu za 2024. godinu.

Međutim, istraživanje je također pokazalo da mnogi lideri prve generacije nisu poduzeli odgovarajuće korake kako bi taj cilj i ostvarili. Naime, samo 69 posto njih uspostavilo je neku vrstu politike upravljanja unutar tvrtke, a nešto više od polovice (51 posto) pripadnika nove generacije u Jugoistočnoj Europi zna da postoji plan nasljeđivanja u obiteljskoj tvrtki.

Pripremite obiteljski ustav
Neki pokazatelji su, s obzirom na to koliki je značaj obiteljskih poduzeća za gospodarstvo, zabrinjavajući. Naime, čak 43 posto ispitanika izjavilo je da njihova tvrtka nema plan nasljeđivanja, a udio onih predstavnika sljedeće generacije koji je uključen u razvoj tog plana svodi se na samo – 18 posto.

I zato su odgovori na najvažnija pitanja s kojima se susreću vlasnici obiteljskih biznisa u Hrvatskoj danas važniji možda nego ikad, a PwC Hrvatska i Poslovni dnevnik posvetit će im 13. svibnja konferenciju u hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu.

Stručnjaci globalno ugledne revizorsko-konzultantske kuće razvili su u pripremi za konferenciju i u razradi te kompleksne teme, nekoliko ključnih koraka koji mogu biti od značajne pomoći svima koji se nalaze pred važnom odlukom.

Tu ističu ulogu savjetnika koji pružaju neovisan pogled na biznis, bez emocije, što je obitelji izazovno, daju stručne smjernice oko razvoja strategije vlasništva i poslovanja, izrade modela upravljanja te profesionalizacije odnosa između članova obitelji i upravljačke strukture.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

Neophodan je jasan plan nasljeđivanja koji uključuje i definiciju buduće uloge članova obitelji u biznisu, navode u PwC-u, a cijela strategija podrazumijeva važne korake, počevši od pripreme dugoročne vizije, kako za sam biznis, tako i za obitelj. Nadalje, treba utvrditi kako obitelj može pomoći biznisu i što je to što biznis treba od nje, a na temelju dugoročne vizije nužno je onda kreirati i korporativno upravljanje koje će podupirati tu viziju.

“U organizacijskoj strukturi treba jasno razdvojiti upravljanje od vlasništva te jasno definirati uloge za sljedeću generaciju. Treba također definirati koji su dugoročni ciljevi, želi li se obitelj dalje i u kojoj mjeri baviti biznisom”, navode u PwC-u.

Zanimljiv je i prijedlog da bi samo uključenje sljedeće generacije u biznis trebalo formalizirati kroz obiteljski ustav i međuvlasnički ugovor, tzv. shareholders’ agreement.

Lakše do top talenata
A što bi zapravo trebao sadržavati obiteljski ustav? “Tko je član obitelji? Koje su naše vrijednosti, kao obitelji i kao obiteljskog biznisa? Kako kao obitelj kontroliramo biznis”. Na sve to trebalo bi imati pripremljene odgovore, kao što bi se na papir trebalo staviti i koje su obaveza i očekivanja obitelji od samoga biznisa… Također, navodi se, obiteljski ustav podrazumijeva i da se utvrde pravila uključenja u biznis – za članove i buduće generacije – kao i pravila izlaska iz biznisa. Što u tom slučaju s dividendama, prijenosom udjela itd.

“Uspješni obiteljski biznisi u jednom trenutku životnog ciklusa dosežu veličinom, kompleksnošću i zrelošću prag u kojem je potrebno napraviti iskorak u uspostavi jasnijih korporativnih procesa; od upravljanja, organizacije do poslovne strategije. Time se olakšava pristup top talentima i potencijalnim investitorima”, ističe Mislav Slade-Šilović, direktor i voditelj Odjela poslovnog savjetovanja, PwC Hrvatska te napominje da je sama spoznaja tog trenutka te djelovanje iznimno važna za kontinuitet poslovanja, upravljanje rizicima te ulazak u novu fazu rasta…

“Obiteljski ustav i shareholders’ agreement predstavljaju temelj stabilnosti u generacijskim tranzicijama, a među ostalim adresiraju nekoliko ključnih aspekata poput strukture upravljanja, preveniraju sukobe tako da ih prepoznaju prije eskalacije, osiguravaju pravila ulaska i izlaska iz biznisa itd.”, zaključuje Slade-Šilović.

A svoja razmišljanja na konferenciji PwC-a Hrvatska i Poslovnog dnevnika koja je privukla lijepo zanimanje u svijetu obiteljskih tvrtki podijelit će i ključni dionici poslovne zajednice, kao i tematski stručnjaci. Tako će Zoran Uzelac, prethodni vlasnik RAO-a, Dragan Knežević, Leadership Coach & Team Coach iz DCoacha, Stjepan Roglić iz tvrtke Orbico i Damir Kecko, partner u Odjelu transakcija PwC-a Hrvatska, raspravljati u panelu “Kad budućnost postane sadašnjost – dileme u donošenju odluke”, dok će svoja iskustva na temu kako osigurati da se donesena odluka preslika u stvarnost podijeliti: Zoran Vukić, partner u Vukić i partneri, Nikola Velicki (Rabo) i Ivan Zubak, predsjednik Uprave Zubak grupe. Svoja iskustva u Fireside chatu podijelit će i direktor Francka Ivan Artuković.