Umjereni optimizam – bio bi najkraći opis očekivanja koja su se u pogledu domaćeg tržišta kapitala, ali i gospodarstva u cjelini čula za govornicom prvog dana financijske konferencije “Izazov promjene” u organizaciji Zagrebačke burze i Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO). U svim se izlaganjima o hrvatskim perspektivama, očekivano, isticao globalni i europski kontekst geopolitičkih i trgovinskih napetosti.
Tako je guverner Hrvatske narodne banke Ante Žigman podcrtao, među ostalim, da smo danas u zoni nepovoljnog scenarija kad je riječ o energetskoj krizi, ali je rekao i kako i uz trenutačno najnepovoljniji scenarij (koji pretpostavlja cijenu barela nafte iznad 130 dolara) hrvatsko gospodarstvo ne bi potonulo u recesiju.
Prvo energenti pa inflacija
Prema računicama HNB-a, rast bi u tom slučaju usporio 1,5 posto. U osnovnom scenariju, pak, u HNB-u sada za ovu godinu računaju na stopu rasta od 2,4 posto, što je i dalje više od prosjeka EU i eurozone. Inflacija, koja trenutačno premašuje četiri posto, bit će viša od prvotnih očekivanja, a kako stvari stoje, na povišenim razinama zadržat će se još neko vrijeme, pri čemu se dogodine računa na smirivanje situacije na energetskom tržištu, a onda i inflacije. Podsjetio je, uz ostalo, i na sužen fiskalni prostor za odgovor na nepovoljne ekonomske scenarije nakon razdoblja prociklične fiskalne politike, a u vezi s tim apostrofirao je važnost zadržavanja kreditnog rejtinga. Vezano uz bankarski sektor napomenuo je kako posljednjih godina velik dio profita koji banke ostvaruju odlazi iz Hrvatske kroz isplate dividende, najavljujući pritom da će HNB “raditi na tome da se to uravnoteži”. Znači li to i neke dodatne poteze vezane uz kapitalno jačanje, nije precizirao.
Kad je riječ o domaćem tržištu kapitala, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe Anamarija Staničić daljnje je izglede izrijekom opisala kao “umjereni optimizam”. Tržište je već neko vrijeme u zamahu, na njega se sve više vraćaju i mali ulagači, a kako se opet ne bi dogodila razočaranja kakvima smo svjedočili za prošle velike financijske krize, industrija treba biti spremna i na mogućnost ozbiljnije korekcije.
Na povijesnim rekordima
Nedvojbeno je da je danas situacija daleko bolja nego ranije, i to ne samo prema pokazateljima rasta cijena domaćih dionica i indeksa koji je lani porastao za više od 20 posto (ne računajući povrate s osnove dividendi), a i ove godine zasad ostvaruje dobar rezultat. Sektor financijskih usluga dosegnuo je povijesno visoke razine, s vrijednošću imovine od 50 milijardi eura, što je 70 posto više u odnosu na 2020.
Osim povoljnog ekonomskog okruženja i dobre investicijske klime, u zadnjih deset godina snažno su se promijenili i percepcija te makroekonomska slika Hrvatske. Kao jedan od idućih koraka koji bi trebali pogodovati razvoju tržišta kapitala Staničić je istaknula skoro uvođenje Hrvatskog investicijskog računa (HIR), čiji gabariti su postavljeni na 200 tisuća eura i koji bi zbog poreznih pogodnosti i jednostavnosti trebao potaknuti građane da više ulažu na tržištu.
U uspješnost tog projekta vjeruje i Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, koja smatra da se s HIR-om stvara okruženje, odnosno pretpostavke za još slobodnije investiranje građana. Istog je uvjerenja i Matej Bule, državni tajnik u ministarstvu financija, koji je podsjetio da su već dosad, primjerice, s osnove kamata na narodne obveznice i trezorce hrvatski građani zaradili 430 milijuna eura.
Staničić upozorava i kako u geopolitički turbulentnim vremenima ostaje vidjeti hoćemo li duže živjeti u razdoblju viših kamatnih stopa. Nije dovoljno razumjeti okolnosti na hrvatskom tržištu, već i utjecaje globalnog tržišta na kretanja na domaćem, kaže. Podsjetila je da je veliki dio rasta stranih tržišta generiran rastom cijena dionica američke “sedmorke” tehnoloških kompanija, što znači značajan koncentracijski rizik. Zbog svega naglašava i važnost daljnjeg rada na financijskoj pismenosti, ali drži i da je naše tržište “dovoljno sazrelo da možemo otvoreno razgovarati o rizicima ulaganja”.
