Burak Baykan regionalni je direktor za Dogus grupu koja stoji iza jedne od najvećih turističkih investicija na hrvatskoj obali Jadrana – luksuznog hotela Hyatt Regency u Zadru. Baykan u Hrvatskoj živi i radi već posljednjih 15 godina te je postao i predsjednik udruge stranih investitora Foreign Investors Council Croatia, a na početku razgovora za Poslovni vikend osvrnuo se na temu sektora koji trenutačno privlače najviše stranih ulaganja…
“Ključni sektori koji privlače strana ulaganja u Hrvatskoj uključuju turizam, razvoj infrastrukture, obnovljive izvore energije te proizvodnju visoke dodane vrijednosti. Izuzetna prirodna ljepota Hrvatske, strateški položaj unutar Europske unije te ubrzan rast turističkog sektora čine zemlju atraktivnim odredištem za ulaganja. Nadalje, integracija Hrvatske u EU i schengenski prostor dodatno su otvorili mogućnosti za međunarodne investitore, osobito u kontekstu rastućeg izvoznog tržišta. Osim toga, ulazak u schengenski prostor dodatno je potaknuo ulaganja u nekretnine.
Velik je potencijal za ulaganja i u poljoprivredi. Turizam, a posebno luksuzni smještaj i nautički turizam, iznimno su privlačni zahvaljujući čistom okolišu, prekrasnoj obali i rastućoj globalnoj potražnji za turističkim uslugama. U turizmu se Hrvatska sada treba usmjeriti na kvalitetu umjesto kvantitete ponude. Potrebno je privući više međunarodnih brendova i vrhunskih investicija kako bi se podigli i razina i profil posjetitelja. Također, sektori poput zelene inovacije i tehnologije postaju sve privlačniji kako Hrvatska nastoji diversificirati svoje gospodarstvo izvan turizma.”
Ovo nije vaš prvi mandat na čelu Udruge stranih ulagača u Hrvatskoj. Koje su najveće promjene koje ste primijetili tijekom proteklih godina?
Zabilježen je rastući interes stranih ulagača za različite sektore diljem Hrvatske. U posljednjih nekoliko godina jedna od najvećih promjena je usmjeravanje stranih ulaganja i prema sektorima izvan turizma. Iako je turizam oduvijek bio važan dio gospodarstva, sada svjedočimo sve većim ulaganjima u tehnologiju, infrastrukturu (uz potporu EU sredstava) te obnovljive izvore energije. Članstvo Hrvatske u EU-u, schengenskom prostoru i eurozoni dodatno je povećalo njezinu atraktivnost za strane ulagače.
Pozitivna promjena je i unaprjeđenje komunikacije između javnog i privatnog sektora, što je omogućilo učinkovitiju suradnju i brže rješavanje izazova. To je pridonijelo stvaranju povoljnijeg okruženja za strana ulaganja. Također, sve je veći interes za FICC, kako kompanija, tako i medija. Ojačali smo suradnju s državnim institucijama, ali i s lokalnim samoupravama koje aktivno nastoje promovirati svoje regije. Uspostavili smo čvrste veze s međunarodnim organizacijama i nevladinim sektorom. Usto, u manje od tri godine udvostručili smo broj naših članova, što jasno pokazuje da strani investitori u Hrvatskoj žele biti aktivni sudionici i pridonijeti unaprjeđenju poslovnog okruženja u zemlji.
S obzirom na globalnu gospodarsku neizvjesnost, kako Hrvatska može očuvati ili povećati povjerenje investitora? Koje su moguće koristi?
Hrvatska treba zauzeti proaktivniji pristup u privlačenju stranog kapitala. Iako su sredstva iz fondova EU-a odigrala važnu ulogu u gospodarskom razvoju zemlje, ona nisu trajno rješenje te će u nekom trenutku prestati biti dostupna. U FICC-u to smatramo značajnim rizikom za dugoročan i održiv rast Hrvatske. Hrvatsko gospodarstvo raste, a nedavne ocjene pokazuju pozitivne trendove. Hrvatska vlada uspješno je upravljala pandemijskom krizom, a sada se ulažu napori kako bi se održao rast.
Ključno je istaknuti primjere uspješnih poduzeća i investicija kao dokaz da je Hrvatska sigurno i atraktivno ulagalište. Također, potrebno je bolje komunicirati sve napore i potencijale koje zemlja nudi. Globalna konkurencija za kapital i gospodarski rast izrazito je jaka, a kako bismo poboljšali demografsku sliku, nužno je privući više investicija i stvarati kvalitetnija radna mjesta. Hrvatska je bila proaktivna u rješavanju izazova vezanih uz ljudske resurse, nastojeći ih riješiti na održiv način. Možemo potvrditi i predanost Vlade ključnim područjima kao što su digitalizacija, programi regionalnog razvoja i razvoj infrastrukture.
Što još nedostaje?
Unatoč obećavajućem napretku, još postoje područja koja zahtijevaju dodatna poboljšanja. Iako su regulative postale kvalitetnije, još postoji prostor za bolju koordinaciju između nacionalne i lokalne razine vlasti, kako bi se pravni procesi ubrzali i učinili učinkovitijima. Ne smijemo dopustiti da se namjere i motivacija investitora naruše na lokalnoj razini. Postoji velika ambicija za unaprjeđenjem, a i Vlada i privatni sektor pokazuju posvećenost poboljšanjima, što potvrđuje da Hrvatska stalno teži razvoju i povećanju svoje atraktivnosti za ulaganja. S obzirom na snažnu globalnu konkurenciju u privlačenju kapitala, Hrvatska se mora dodatno fokusirati na jačanje svoje konkurentske prednosti za strane ulagače. Velik izazov je i nedostatak kvalificirane radne snage, kao i potreba za reformom obrazovnog sustava kako bi odgovorio potrebama suvremenoga gospodarstva. Turistički sektor također se suočava s izazovima, među kojima je i nedostatak visokokvalitetnog smještaja, osobito hotela s 5 zvjezdica i boutique hotela.
Kako su ulazak u schengenski prostor i uvođenje eura utjecali na ukupnu investicijsku klimu?
Unaprijedili su je znatno. Ti su koraci Hrvatskoj omogućili lakši pristup jedinstvenom tržištu EU-a, što je olakšalo trgovinu, poslovne operacije i mobilnost. Također su dodatno ojačali turistički sektor jer je putovanje postalo jednostavnije, a pozitivno su utjecali i na tržište nekretnina. Usto, navedene promjene poboljšale su kreditni rejting i financijsku stabilnost zemlje. Uvođenjem eura uklonjen je valutni rizik, čime je Hrvatska postala još privlačnija stranim ulagačima. Povećanje broja stranih posjetitelja i gospodarski rast koji su uslijedili zahvaljujući tim promjenama pozitivno su utjecali na sektore poput turizma i izvoza.
Koje su najveće zablude koje strani ulagači imaju o poslovanju u Hrvatskoj i kako ih rješavate?
Mnogi smatraju da je birokracija u Hrvatskoj spora i komplicirana za ulagače, ali, u usporedbi sa susjednim zemljama, razlike nisu toliko značajne. Snažni, korporativni ulagači koji raspolažu dovoljnim resursima mogu savladati te izazove, ali to zahtijeva strpljenje. Iako je Hrvatska manja po veličini tržišta, nudi velik potencijal jer postoji manje konkurencije, a istodobno je postala dio znatno većeg tržišta unutar EU-a. U FICC-u se uvijek fokusiramo na isticanje prilika, a ne prepreka.
Gledajući unaprijed, koja bi trebala biti tri glavna strateška cilja za privlačenje i zadržavanje stranih ulagača u Hrvatskoj u sljedećih pet godina?
Diverzifikacija, usklađivanje obrazovanja s tržišnim potrebama i poboljšanje učinkovitosti politika. Prvo, iako će turizam i dalje igrati značajnu ulogu, Hrvatska bi trebala dati prioritet privlačenju ulaganja u visokotehnološke industrije, zelenu energiju i inovacije. Razvoj tih sektora osigurat će dugoročnu održivost i gospodarsku raznolikost te pozicionirati Hrvatsku kao atraktivnu destinaciju za industrije usmjerene na budućnost. Takva ulaganja pomoći će zemlji da ostane konkurentna na globalnom tržištu i ponudi prilike za rast izvan tradicionalnih sektora.
Drugo, usklađivanje obrazovanja s potrebama tržišta ključno je za podršku stranim ulaganjima. Trenutačno postoji značajan nesrazmjer između vještina koje se poučavaju u školama i onih koje su stvarno potrebne poslovnom sektoru. Obrazovni sustav u Hrvatskoj ne proizvodi dovoljan broj diplomiranih stručnjaka u profesijama koje su danas tražene, a kurikularne promjene ne provode se dovoljno brzo kako bi pratile dinamično poslovno okruženje. Kako bi privukla nove tehnologije i ulaganja, Hrvatska mora osigurati da njezine obrazovne institucije pripremaju radnu snagu za sektore visoke dodane vrijednosti kao što su tehnologija, zelene inovacije i proizvodnja.
Diplomanti moraju biti spremni za tržište rada i posjedovati vještine koje te industrije zahtijevaju. Konačno, poboljšanje usklađenosti nacionalnih i regionalnih politika te pojednostavljenje birokracije bit će ključno za stvaranje učinkovitijega poslovnog okruženja. Privlačenje velikih međunarodnih kompanija može donijeti vrijedna znanja i pomoći u jačanju hrvatskog položaja na globalnom tržištu. Smanjenjem administrativnih prepreka olakšat će se poslovanje i širenje stranih ulagača unutar Hrvatske, čime će zemlja postati privlačnija za dugoročna ulaganja.
S obzirom na trenutačnu nestabilnost na globalnim tržištima, koji su najveći rizici i prilike koje vidite za vanjsku trgovinu u 2025. godini?
Hrvatska, kao članica EU-a, podložna je ekonomskim usporavanjima vodećih zemalja Unije. S druge strane, ima jedinstvenu poziciju zahvaljujući izuzetno visokom udjelu turizma u gospodarstvu. Najveći rizik leži u mogućnosti da ekonomski izazovi u Europi dovedu do smanjenja potrošnje, uključujući i putovanja i godišnje odmore. Jedan od najvažnijih zadataka za Hrvatsku je diverzifikacija gospodarstva, s obzirom na to da je trenutačno previše oslonjena na turizam i ugostiteljstvo.
Kako nedavne gospodarske i političke promjene u SAD-u utječu na investicijsko povjerenje i trgovinske odnose s manjim tržištima EU-a poput Hrvatske?
Neke krize mogu donijeti i velike prilike. Još je prerano za sagledati ili osjetiti potpune posljedice tih promjena. Ovo nije izazov samo za Hrvatsku, već i za cijelu EU, koja pristupa ovom prijelazu strateški. Čini se da se trgovinski odnosi mijenjaju i da se više neće odvijati na isti način kao prije – moramo se prilagoditi.
Dogus grupa prisutna je na hrvatskom tržištu već godinama. Možete li nam reći nešto više o vašem poslovnom putu?
Ove godine obilježava se 16 godina prisutnosti Dogus grupe u Hrvatskoj. Naše je putovanje počelo u Šibeniku, manjinskim udjelom u razvoju Marine Mandalina. Tijekom godina ostvarili smo nekoliko ključnih akvizicija, osobito 2012. i 2014., proširujući poslovanje na tri marine, dva hotela u operativnom radu te više nekretninskih ulaganja. Do 2016. uložili smo približno 270 milijuna eura, a vrijednost naših sadašnjih ulaganja danas bi bila bliža pola milijarde eura. Sve te akvizicije bile su strateške prilike, a kroz njih smo stvorili značajnu dodanu vrijednost. Ti su objekti postali vodeći u segmentu ugostiteljstva u svojim regijama.
Naš je cilj uvijek bio stvoriti jedinstveno iskustvo za goste modernizacijom i unaprjeđenjem objekata, čime smo podigli i profil posjetitelja. Nakon završetka prodaje 2020. i 2021., fokusirali smo se na razvoj novog reprezentativnog projekta na zemljištu bivše Maraske u Zadru. Sljedećeg mjeseca otvaramo luksuzni hotel s pet zvjezdica, s 133 sobe i vrhunskim sadržajima. Riječ je o prvom hotelu u Hrvatskoj koji nosi brend Hyatt. Sve ove godine najviše smo uživali u odnosima koje smo izgradili s lokalnom zajednicom.
Aktivno smo uključeni u područja sporta, obrazovanja i zdravstva, kako bismo pridonijeli razvoju lokalne sredine. Posebno nam je drago što smo podržavali lokalni sport, poput košarke i jedrenja, i dijelili uspjehe s tim zajednicama. Iako smo se suočavali s izazovima, ostali smo predani pozitivnom doprinosu hrvatskom gospodarstvu i društvu. Oduvijek smo vjerovali u potencijal Hrvatske i budućnost turizma u zemlji. Naš fokus bio je na unaprjeđenju sadržaja i razine usluge, kako bismo pratili rastući potencijal održivog turizma. Upravo tu vidimo opravdanje za više troškove i cijene, čime dugoročno jačamo hrvatsku turističku industriju. Naša se priča u Hrvatskoj – nastavlja.
Kakvo je vaše iskustvo s dovođenjem snažnog brenda poput Hyatta i kakav utjecaj takav brend ima na destinaciju?
Postoji niz očitih prednosti. Snažan međunarodni brend poput Hyatta donosi značajnu vidljivost regiji. Marketinška snaga takvih brendova je iznimna, što uvelike pridonosi pozicioniranju destinacije na globalnoj razini. Brendovi poput Hyatta imaju veliku i lojalnu bazu klijenata. To znači da će Zadar, s Hyatt hotelom, privući novi profil gostiju, čime se podiže ukupna atraktivnost destinacije i povećava broj turista više platežne moći. To ne koristi samo ugostiteljskom sektoru, već i lokalnom gospodarstvu u cjelini. Dodatna vrijednost za regiju u ovom slučaju je činjenica da će hotel imati potpuno opremljenu i prostranu kongresnu dvoranu. Zahvaljujući tome hotel neće samo privući veći broj gostiju, već će, uz ugled brenda, dovesti i međunarodne događaje u Zadar.
Koji su vaši planovi za budućnost u Hrvatskoj?
Prije svega, u potpunosti smo posvećeni podršci Hyattu kako bismo osigurali uspjeh njihova prvog hotela u Hrvatskoj. Razvojni proces bio je izuzetno uspješan – projekt je realiziran unutar planiranog proračuna i roka. Iako će hotelom upravljati Hyatt, mi ćemo i dalje aktivno podržavati projekt. Vjerujemo da je uspjeh tog hotela ključan ne samo za našu tvrtku, već i za regiju jer će otvoriti vrata dolasku drugih međunarodnih brendova. Planiramo razviti i okolne zemljišne parcele u ekskluzivan stambeni projekt.
Time ćemo zaokružiti taj projekt mješovite namjene i dodatno unaprijediti urbani prostor oko hotela. Uz to, naša građevinska tvrtka, Dogus Construction, aktivna je u Hrvatskoj, s uredom u Zagrebu. Aktivno sudjelujemo u razvoju hrvatske infrastrukture i optimistično gledamo na to područje. Tijekom posljednjih nekoliko godina naš je tim stekao dragocjeno iskustvo sudjelovanjem na različitim infrastrukturnim natječajima. Na kraju, planiramo dovesti neke od naših ugostiteljskih brendova u Hrvatsku. Iako ćemo jedan restoran otvoriti u našem novom hotelu u Zadru, u potrazi smo i za odgovarajućom lokacijom za prvi samostalni restoran u Zagrebu.
