Pokretači održivog razvoja
Kapital koji mijenja pravila

Tko ne riskira, ne profitira: Evo na koji način možete doći do kapitala

Istražili smo kako alternativni investicijski fondovi podržavaju održive projekte.

Autor: Native tim PD
26. svibanj 2025. u 11:00
Foto: Shutterstock

Burza nije jedino mjesto gdje neka tvrtka može doći do kapitala. Posljednje vrijeme, kao alternativni izvori financiranja, sve se više koriste fondovi rizičnog kapitala (private equity fondovi). Rizični kapital je onaj koji dobre ideje i proizvode prepoznaje u začetku, prije nego dođu na radar banaka, a Fondovi rizičnog kapitala rade na poboljšanju poslovanja poduzeća u koje ulažu sredstva kroz jačanje upravljačkih kompetencija, uvođenje operativnih unaprjeđenja i pomaganje poduzećima pri osvajanju novih tržišta. Sve, naravno, s ciljem povećanja vrijednosti kompanije, a time i povrata ulaganja.

Po dobrom starom običaju, tko ne riskira ne profitira, pa neke od najpoznatijih hrvatskih kompanija, poput Infobipa, danas ne bi bile tako uspješne da nije bilo ulaganja fondova rizičnog kapitala. Posljednje vrijeme, sukladno rastu trenda održivosti, fondovi rizičnog kapitala, uz financijsku dobit, jako vode računa i o dugoročnom utjecaju njihovih investicija na okoliš.

Važnost održivog ulaganja proizlazi iz činjenice da sami financijski povrati nisu jedino mjerilo vrijednosti ulaganja, već da treba uzeti u obzir i društvene i ekološke ishode. Posljednjih godina upravo održivo ulaganje dobiva značajan zamah, a alternativni investicijski fondovi pojavili su se kao važan nositelj takvih ulaganja. Kako piše International Journal of Advances in Engineering and Management u članku „The Role of Alternate Investment Funds in Sustainable Investing: Opportunities and Challenges“ dugoročne analize pokazale su da održivi investicijski fondovi generiraju konkurentne povrate, bolje upravljanje rizicima i volatilnošću, odnosno stopom kojom se cijena nekog financijskog instrumenta povećava ili smanjuje tijekom određenog razdoblja.

Sve veća potražnja investitora za mogućnostima održivog ulaganja dovela je do značajnog priljeva kapitala u održive investicijske fondove i već je svima jasno da odgovornije ulaganje ide ruku pod ruku s postizanjem i financijskih ciljeva, osobito na duge staze. Održivi projekti često imaju manji rizik jer se oslanjaju na stabilne i rastuće sektore obnovljivih izvora energije, ekološki prihvatljivih tehnologija i slično. Osim toga, sve više država kroz razne subvencije i olakšice potiče održiva ulaganja, a u konačnici sve je više i ekološki osviještenih kupaca koji će „nagraditi“ društveno odgovorne brendove.

Najperspektivniji sektori za održivo ulaganje

Obnovljiva energija, poljoprivreda i nekretnine trenutačno su najpotentnija područja za održivo ulaganje, u kojem upravo alternativni investicijski fondovi igraju ključnu ulogu. Primjerice, BlackRock, jedan od vodećih svjetskih pružatelja rješenja za ulaganja, savjetovanje i upravljanje rizicima, tako je pokrenuo platformu za obnovljivu energiju koja je prikupila preko 5 milijardi dolara i uložila ih u vjetroelektrane, solarne elektrane i ostale oblike čiste energije.

Foto: Shutterstock

Održiva poljoprivreda još je jedno zanimljivo područje za alternativne investicijske fondove kroz organski uzgoj, optimizaciju korištenja resursa i smanjenje utjecaja na okoliš. Primjerice, Obviam, švicarski neovisni investicijski fond specijaliziran za dugoročna ulaganja, pokrenuo je agrobiznis fond s fokusom na ulaganje upravo u održive poljoprivredne projekte i male poljoprivrednike na tržištima u razvoju. Pružajući uslugu investicijske prodaje, Impact Real Estate fokusira se na energetski učinkovite zgrade i održivi urbani razvoj, istinski vjerujući kako su nekretnine važan ključ za rješavanje ekoloških izazova.

Rast private equity scene u Hrvatskoj – potencijal i izazovi

Iako se hrvatsko gospodarstvo i dalje u velikoj mjeri oslanja na tradicionalne modele financiranja, poput bankovnih kredita, tržište private equity i venture capital ulaganja posljednjih 15-ak godina bilježi pozitivan pomak. Alternative poput vlasničkih i kvazivlasničkih instrumenata sve više ulaze u fokus kako institucionalnih investitora, tako i poduzetnika. No unatoč značajnom napretku, Hrvatska u toj vrsti financijske industrije još uvijek zaostaje za europskim državama, što ujedno znači da upravo u ovom segmentu leži veliki potencijal daljnjeg rasta i razvoja.

Jednu od ključnih uloga u tom procesu ima Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), koja je među rijetkim domaćim institucijama prepoznala strateški značaj izgradnje tržišta alternativnih investicija i sustavno ulaže u njegovu izgradnju. U suradnji s Europskim investicijskim fondom (EIF), HBOR je inicirao i podržao osnivanje niza fondova rizičnog kapitala, s ciljem omogućavanja pristupa kapitalu poduzećima u različitim fazama rasta.

Za najranije faze razvoja poduzetništva, uz podršku HBOR-a osnovan je fond Fil Rouge Capital, jedan od najvećih VC fondova u regiji, fokusiran na startupove u Hrvatskoj. Fond ulaže u tvrtke u fazi ideje i rane faze rasta, a njegova prisutnost pomogla je stvaranju prve generacije hrvatskih startupova s međunarodnim ambicijama.

Foto: Shutterstock

Za poduzeća koja su već u fazi širenja, HBOR je u suradnji s EIF-om pokrenuo program CROGIP (Croatian Growth Investment Programme), vrijedan 100 milijuna eura, putem kojeg su osigurana sredstva za ulaganje u fondove koji ciljaju na mala i srednja poduzeća, kao i projekte transfera tehnologija. Do sada je u okviru tog programa osnovano nekoliko fondova, među kojima su Prosperus Growth i Mezzanine Debt Fund, Adriatic Structured Equity Fund (ASEF) te CEETT – Central and Eastern Europe Technology Transfer Fund. Dodatno, u okviru nove inicijative CROGIP II, HBOR je osigurao novih 26 milijuna eura koji će biti investirani u nove fondove s naglaskom na inovacije i klimatsku održivost. Kroz ovaj program očekuje se dodatno jačanje investicijskog ekosustava u Hrvatskoj, s fondovima koji će prvenstveno ciljati na domaća poduzeća.

Jedna od najznačajnijih inicijativa svakako je pokretanje Vesna Venture Capital Fonda, prvog regionalnog deep tech fonda, u suradnji s EIF-om i slovenskom SID bankom. Fond je usmjeren na ulaganja u visokotehnološke projekte temeljene na znanstvenim istraživanjima, posebno one koji proizlaze iz sveučilišta i istraživačkih centara u Hrvatskoj i Sloveniji. Fond je pokrenut s ukupnim kapitalom od 49 milijuna eura, od čega su po 10 milijuna osigurali HBOR i SID banka, 20 milijuna EIF, a preostalih 9 milijuna privatni investitori.

Kao fond s transnacionalnim pristupom, fokus je usmjeren na komercijalizaciju znanstvenih i tehnoloških inovacija u fazi „dokaza koncepta“, kada je pristup kapitalu posebno izazovan, čime popunjava važnu prazninu na tržištu rizičnog kapitala. Na taj način, ova inicijativa ne samo da osnažuje nacionalne inovacijske sustave, već i produbljuje prekograničnu suradnju u području transfera tehnologije te pozicionira regiju kao rastući centar znanja i inovacija.

HBOR je i jedan od partnera u Inovacijskom fondu Inicijative tri mora (Three Seas Initiative Innovation Fund) – transnacionalnom fondu usmjerenom na digitalnu, energetsku i prometnu infrastrukturu, čime dodatno doprinosi povezivanju hrvatskih poduzetnika s regionalnim i europskim investitorima.

Upravo kroz ovakve aktivnosti i inicijative, HBOR ne samo da mobilizira dodatni privatni kapital, već stvara preduvjete za održivi rast domaće inovacijske i poduzetničke scene. Do sada je uloženo više od 100 milijuna eura vlastitih sredstava, a jednako toliko planira se uložiti i u sljedećih 5 godina, s jasnim ciljem da se potakne još snažniji razvoj ove vrste tržišta u Hrvatskoj.

* Sadržaj nastao u suradnji s HBOR-om.

Autor: Native tim PD
26. svibanj 2025. u 11:00
Podijeli članak —

New Report

Close