Marin Bek i njegov dugogodišnji prijatelj i kolega Dejan Strbad osnovali su prije tri godine društvo Ascalia čija je osnovna ideja bila spajanje dvaju svjetova – napredne IT tehnologije, prvenstveno umjetne inteligencije, i tvornica s ciljem da one budu efikasnije. Pridružio im se i Guy-Edward Waterland, Bekov kolega iz San Francisca.

Izgradili su smart-industry kompaniju koja razvija rješenja za komunikaciju i povezivanje starijih strojeva, a upravo takve nadogradnje proizvođačima omogućavaju digitalizaciju i analizu efikasnosti bez kupnje nove opreme. Danas Ascalia ima jasnu viziju – žele se etablirati kao lider za digitalizaciju i unaprjeđenje proizvodnje. Rade u različitim industrijama, od mljekarske, drvne do teške.

Prvi veći strani projekt – sainsbury’s

“Tehnologija koju razvijamo omogućava da tvornice uz jednak broj djelatnika i strojeva proizvode više proizvoda, ili troše manje sirovina i energenata za isti broj proizvoda. Najponosniji smo na projekt s britanskom tvrtkom Sainsbury’s, što je bio naš prvi veći projekt van granica Hrvatske, ali smo ponosni na sve naše projekte gdje barem malo pomažemo svojim klijentima biti uspješnijima”, ističe Bek. Kako je Ascalia osnovana tek 2018. godine i službeno je još mlada kompanija, nastala je kao spin-off društva Kraken koju je Bek pokrenuo 2013. godine, stoga su inicijalni kadar već imali. Riječ je o IT poduzeću koje je specijalizirano za distribuirane sustave i obradu velikih količina podataka, a već su tada imali klijente poput Nestlea i Forbesa. Kada su osnivali novu kompaniju, Bek kaže da se više radilo o promjeni poslovnih ciljeva i izradi novog proizvoda – Ascalije.

Počeli su kao mlado, inovativna poduzeće, još prije dvije godine smješteno u najvećem hrvatskom inovacijskom hubu, Ziceru. U travnju iste godine ušli su u prvi hrvatski cleantech akcelerator EIT Climate-KIC, a koji u Hrvatskoj provodi upravo Zicer. Na početku su, priča nam Bek, najveći izazovi bili birokratske naravi jer su krovnu kompaniju zbog investitora pokrenuli u Londonu, što je prouzrokovalo komplikacije u državnoj upravi i bankama. Ipak, to su, kaže, uspješno riješili.

“Danas su tu neki drugi problemi, dobro poznati već svima – problemi u opskrbnom lancu elektronike uzrokuju ogromna kašnjenja i probleme jer je potražnja sve veća, a tu je i problem s kadrom kojeg u Hrvatskoj nema dovoljno za sve inovativne kompanije na tako malom prostoru”, navodi naš sugovornik.

Trenutno je većina Ascalijinih klijenata još uvijek u Hrvatskoj, iako se radi o stranim korporacijama, a od najzvučnijih tu su britanski Sainsbury’s, Dukat, Iverpan, Bauwerk Boen, DI Klana i drugi. Bek kaže da su započeli rad s prvim tvornicama i partnerima u Sloveniji, Njemačkoj i Velikoj Britaniji, što planiraju širiti tijekom ove i iduće godine, prvenstveno na tržištima srednje i istočne Europe.

Njihov je glavni ured trenutno u Zagrebu, a tu će i, kaže Bek, ostati. Inozemni ured je trenutno u Londonu, a do kraja ove godine ili početkom iduće očekuju i otvaranje ureda u Njemačkoj.

“Trenutno više poslujemo na domaćem tržištu i tek smo skromno krenuli s radom u Sloveniji, Velikoj Britaniji i Njemačkoj. Glavni razlog tome je naravno koronavirus, koja nam je izlazak na strano tržište odgodio skoro dvije godine, pošto za rad s tvornicama trebamo fizički pristup”, kaže Bek.

Zapazio ih lider drvne industrije

Da su Ascaliju zapazili već na početku potvrđuje njihova prva investicija već 2019. godine kada su imali pre-seed rundu s “anđeo investitorima”. Tada je Iverpan, jedan od lidera hrvatske drvne industrije i društvo koje već četvrt stoljeća proizvodi pločaste elemente za namještaj, uložio s grupom ulagača 1,2 milijuna kuna. Tim su ulaganjem postali vodeći investitor, ali i vodeći klijent Ascalije. Usto je nedavno u zagrebačku Ascaliju najveći domaći startup fond Fil Rouge Capital uložio pola milijuna eura. Fil Rouge podupire Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) kao jedan od inicijatora njegova osnivanja i prvi ulagatelj uz Europski investicijski fond (EIF).

“Bilo nam je drago što je Fil Rouge prepoznao kvalitetu onog što radimo i što dijele našu viziju rasta Ascalije u globalnu kompaniju posvećenu optimiziranju proizvodne industrije. Investicija je namijenjena rastu inženjerskog kadra, te rastu poslovanja i izlasku na nova tržišta”, navodi Bek.

Rastao je i broj njihovih zaposlenika kojih će do kraja godine biti gotovo 30, od stalno zaposlenih do onih na pola radnog vremena. Većinom se radi o inženjerskim kadrovima, od računalne znanosti, automatike, pa do matematike i fizike, uz pokojeg doktora znanosti.

Bekov je put bio istovremeno zanimljiv i izazovan, od fakulteta i rada u renomiranim kompanijama, do SAD-a i osnivanja prve poduzeća na području podvodne robotike u Silicijskoj dolini, osnivanja tvrtke Kraken iz koje je nastala Ascalia… Da može vratiti vrijeme, Bek kaže da bi brže i aktivnije rezao neuspješne poduhvate, a pokretao nove. “To znači vjerojatno i više neuspjeha, ali vjerujem da se jedino bacanjem iz ravnoteže rađaju nove ideje i uspjesi. Zadržao bih se u IT-u pošto mi je to strast, ali bih zaobišao ‘izlet’ u agencijski posao i posvetio se isključivo inovacijama i rješavanju problema koji utječu na sve nas”, kaže.

Zanimljivo je i njegovo iskustvo u SAD-u gdje je, kako tvrdi, poslovanje jednostavnije, potiče se poduzetništvo, sve je podređeno stvaranju novih vrijednosti i inovacija, dok se u Hrvatskoj, kaže, nepotrebno komplicira na svakom koraku umjesto da je država u službi građana i poduzetnika. Najjednostavniji primjer je, dodaje, otvaranje i zatvaranje kompanija u Hrvatskoj. “Tu je naravno i stvar mentaliteta koji je u Americi opet u poduzetničkom duhu, dok u Hrvatskoj još uvijek postoji stigma ‘privatnika’. Korona je sve to malo promijenila, pa se pokazalo da i država može biti fleksibilnija i jednostavnija, čemu je primjer, recimo, viza za digitalne nomade”, smatra Bek.

Osvrnuo se pritom i na potentnost IT industrije u Hrvatskoj koju smatra važnom uzdanicom hrvatskog gospodarstva. “Hrvatska bi se zbog toga trebala fokusirati na ‘ekonomiju znanja’ jer u svijetu postoji realna potreba za onim što hrvatski IT može ponuditi. To, u kombinaciji s proizvodnim sektorom koji polako, ali uporno raste, razvija se i nudi proizvode više dodane vrijednosti, može biti način da hrvatsko gospodarstvo napokon procvjeta. Tu je, doduše, kočnica država sa svojom birokracijom, ali i tu ima naznaka napretka”, smatra.

Unatoč pandemiji, prošla je godina za njegovu tvrtku, tvrdi, bila dobra, a ove godine procjenjuju milijun eura u prihodima i sklapanje važnih partnerstva u Hrvatskoj i inozemstvu.

“Na primjeru Hrvatske smo pokazali da možemo kvalitetno riješiti probleme koji muče proizvodnu industriju i sad je vrijeme da to preslikamo van granica Hrvatske. Stoga je plan za iduću godinu otvoriti ured u Njemačkoj i pokrenuti prodaju na području regije DACH (Njemačka, Austrija, Švicarska), zatim Velike Britanije te istočne Europe. U skladu s time, za iduću godinu planiramo i prvu veću investicijsku rundu, tzv. ‘seriju A’, kako bismo pokrili što veće tržište u što manjem roku”, zaključuje Marin Bek.