Skok inflacije ispuhao balon: Nazire li se kraj niskim prinosima na obveznice?

Autor: Mirna Marović , 01. svibanj 2022. u 07:41
Foto: Igor Kralj/PIXSELL

Rastu kamatne stope, ali i ostali rizici na tržištu.

Čini se da je skok inflacije ispuhao balon obveznica s negativnim prinosima. Usporedno sa krajem prošle godine, kada je tržišna vrijednost obveznica s negativnim prinosima iznosila vrtoglavih 14 bilijuna dolara, krajem ožujka ove godine njihova tržišna vrijednost srezana na 2,7 bilijuna dolara.

Tržišna anomalija

Obveznice s negativnim prinosom dosegle su svoju maksimalnu tržišnu vrijednost u rujnu 2021., kada su premašile iznos od 15 bilijuna dolara. Riječ je prvenstveno o državnim obveznicama (90 posto ukupnog iznosa), a tek manjim dijelom o korporativnim, čija je tržišna vrijednost tada iznosila 1,5 bilijuna dolara. U rujnu 2021. obveznice s negativnim prinosom iznosile su više od petine (21,6%) svih obveznica globalno.

Te su se obveznice pojavile u 2014. godini kao tržišna anomalija koju smo prihvatili pod “normalno”, iako se smatralo da je to apsolutno nemoguće. Što zapravo znače negativni prinosi na obveznice? Ukoliko investitori zadrže obveznicu do dospijeća, morati će platiti kamatu ili naknadu izdavatelju, umjesto da je obrnuto. Logika je u suprotnosti sa zdravom pameti i receptom za uspješna ulaganja.

Države koje su se uspjele okoristiti ovim negativnim prinosima te dobiti novac od ulagača su bile prvenstveno Japan (oko trećine tržišne vrijednosti svih obveznica u rujnu 2021.), Njemačka (16%) i Francuska (13%), te ostale zemlje eurozone (24%). U našoj regiji, Poljska, Češka, Slovenija, pa čak i Bugarska i Rumunjska su izdale državne obveznice sa negativnim prinosima.

SAD nije u tom klubu sretnika, no njihovi su se trezorski zapisi tržili s negativnim kamatnim stopama. Slično je s hrvatskom državom koja je uspjela ostvariti jedno izdanje trezorskih zapisa s prinosom od -0,01%, ali ne i negativan prinos na državne obveznice koje su u jednom trenutku radi povećane likvidnosti na tržištu tržile s negativnim prinosom.

S obzirom na negativne i niske prinose, strategija ulaganja mnogih ulagača mogla bi biti izbjegavanje obveznica u širokom luku. No, to nipošto nije slučaj. Od početka takvih čudnih kretanja s negativnim i niskim prinosima na tržištima obveznica, ulaganja u obvezničke UCTIS investicijske fondove u Hrvatskoj poraslo je više od 15 puta.

Na kraju 2014. godine, neto imovina obvezničke UCTIS investicijske fondove iznosila je manje od milijardu kuna, da bi krajem rujna 2021. dostigla svoju najvišu razinu od 15,6 milijardi kuna. No, na kraju ožujka ove godine, neto imovina obvezničkih UCTIS investicijskih fondove iznosila je 12,3 milijarde kuna, što je za 22% manje.

Jedina ispravna strategija

No, čini se da se era obveznica s negativnim prinosom polagano bliži kraju. Doba kvantitativnog popuštanja ili monetarne ekspanzije zaustavljeno je sa najvišim razinama inflacije nakon gotovo četiri desetljeća na većini razvijenih tržišta. FED je započeo s podizanjem kamatnih stopa, a ECB je promijenio plan otkupa obveznica.

Znače li porasti kamatnih stopa povratak ulaganja u obveznice s očekivanjima većih prinosa? Nipošto, jer u kraćem roku izloženost obveznicama donosi i povećani rizik. Osim spomenutog monetarnog zaoštravanja, geopolitička zbivanja, rat u Ukrajini, povećane cijene energenata, rizici dobavnih lanca, sve to utječe i na povećanje globalnog sistemskog rizika koji se itekako odražava na sentimentu investitora, povećanoj volatilnosti i tržištima obveznica. Sada je najveća opasnost u rastu kamatnih stopa i inflaciji, što donosi pad tržišne vrijednosti obveznica i vrlo vjerojatno negativne realne prinose

Prinosi na obveznice pali su usporedno s ostalim klasama imovine od predpandemijske razine. Da ste na kraju 2019. uložili 100 eura u hrvatski obveznički fond, na kraju ožujka 2022. imali biste 98,2 eura. Usporedno s time ulaganja istog iznosa u istom razdoblju u hrvatske dioničke i mješovite fondove, donijeli bi vam 115 eura odnosno 105,6 eura.

Sva ta kretanja na tržištima treba promatrati znajući da je na kratki rok iznimno teško ostvariti dobre povrate. Kod svakog pojedinog ulagača jedina ispravna strategija je utvrditi koji je vremenski okvir ulaganja, koji su ciljevi, koja je averzija prema riziku te na osnovu toga osmisliti dugoročnu strategiju ulaganja koja se u konačnici najviše isplati. Stoga ne čudi da bez obzira na sva nedavna kretanja na tržištima obveznica, ona i dalje ostaju najtraženiji instrument ulagača koji imaju dugoročnu investicijsku perspektivu.

Komentirajte prvi

New Report

Close